Konifelenisi Lahi
Ko Ia Mou Leʻo, pea Lotu Maʻu Ai Pē
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2020


Ko Ia Mou Leʻo, pea Lotu Maʻu Ai Pē

ʻI he ʻahó ni, ʻoku ou fakaaʻu atu ʻa ʻeku ui ki he kakai kotoa pē ʻi he fonua kotoa pē ʻi he funga ʻo e māmaní ke lotu.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻi he uike fakaʻosi ʻo e ngāue ʻa Sīsū ʻi he māmaní, naʻá Ne akoʻi ki Heʻene kau ākongá “ko ia mou leʻo, pea lotu maʻu ai pē, koeʻuhí ke mou ʻaonga ke hao mei he ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻe hokó, pea ke tutuʻu ʻi he ʻao ʻo e Foha ʻo e tangatá.”1

ʻOku kau ʻi he “ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻe hoko” kimuʻa Heʻene Hāʻele ʻAnga Ua Maí ʻa e “ngaahi tau mo e ongoongo ʻo e tau[,] … ngaahi honge, mo e mahaki lahi, mo e mofuike, ʻi he potu kehekehe.”2

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻo pehē, “Pea ʻe moveuveu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē; … koeʻuhí he ʻe hoko mai ʻa e ilifia ki he kakai kotoa pē.”3

Ko e moʻoni ʻoku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku hoko ai ha ngaahi moveuveu. ʻOku tokolahi ʻa e kakai ʻoku nau manavahē ki he kahaʻú, pea ʻoku tokolahi ha ngaahi loto kuo nau tafoki mei heʻenau tui ki he ʻOtuá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku lahi e ngaahi fakamatala ʻi he ongoongó ki he fetāʻakí. ʻOku fakamafola ʻi he ʻinitanetí ʻa hono fakaangaʻi e ʻulungaanga maʻá. Kuo maumauʻi e ngaahi faʻitoká, ʻapisiasí, temipale faka-Mosilemí, falelotú, mo e ngaahi feituʻu fakalotú.

Kuo mafola ha mahaki fakaʻauha fakaemāmani lahi ki he meimei tapa kotoa pē ʻo e māmaní: kuo laui miliona e kakai kuo nau puke ai; pea kuo laka ʻi he taha milioná kuo mate. Kuo uesia ʻa e ngaahi fakaʻosi akó, ngaahi maʻuʻanga lotú, ngāue fakafaifekaú, pea mo ha ngaahi meʻa mahuʻinga kehekehe ʻi he moʻuí. ʻIkai ke ngata aí, kuo taʻefaʻalaua e kakai kuo nau tukuhāusia mo fakamavahevaheʻí.

Kuo hoko ʻa e ngaahi liliu fakaʻekonōmiká ke tupu ai ha ngaahi faingataʻa ki ha kakai tokolahi, tautautefito ki he fānau laveangofua taha ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.

Kuo tau mamata ki hono fakaʻaongaʻi ʻe he kakai manavaʻofá ʻa ʻenau totonu ke fakahāloto ʻi he melinó, pea kuo tau mamata ki he fakamoveuveu ʻa e kakai loto-ʻitá.

ʻI he taimi tatau, ʻoku tau mamata ki he fekeʻikeʻí ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa.

ʻOku ou faʻa fakakaukau kiate kimoutolu ko ia ʻoku faingataʻaʻiá, loto-hohaʻá, ilifiá pe ongoʻi liʻekiná. ʻOku ou fakapapau kiate kimoutolu kotoa ʻoku ʻafioʻi kimoutolu ʻe he ʻEikí, ʻokú Ne ʻiloʻi hoʻo hohaʻá mo e mamahí, pea ʻokú Ne ʻofa lahi mo fakataautaha—fakamātoato mo tuʻuloa ʻiate koe.

ʻI heʻeku lotu ʻi he pō kotoa pē, ʻoku ou kole ai ki he ʻEikí ke tāpuekina ʻa e taha kotoa pē ʻoku mafasia ʻi he faingataʻaʻiá, mamahí, taʻelatá mo e loto-mamahí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku lotua ʻe he kau taki kehe ʻo e Siasí ʻa e meʻa tatau. ʻOku mau kaungāongoʻi hoʻomou mamahí pea ʻoku mau lotua kimoutolu ki he ʻOtuá.

ʻI he taʻu kuo ʻosí, naʻá ku kiʻi nofo ʻo fuofuoloa ʻi he fakatokelau-hahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití ko e ʻaʻahi ki he ngaahi feituʻu fakahisitōlia ʻo ʻAmeliká pea mo e Siasí, ʻalu ki ha ngaahi fakataha ʻa ʻetau kau faifekaú mo e kāingalotú, pea ʻaʻahi ki ha kau taki fakapuleʻanga mo fakapisinisi.

ʻI he Sāpate ko hono 20 ʻo ʻOkatopá, naʻá ku lea ai ki ha fakatahaʻanga tokolahi ne ofi ki Positoni, Masasūseti. Lolotonga ʻeku leá, naʻe ueʻi au ke u pehē, “ʻOku ou kole atu kiate kimoutolu … ke mou lotua ʻa e fonuá ni, ʻa hotau kau takí, hotau kakaí, pea mo e ngaahi fāmili ʻoku nofo ʻi he fonua maʻongoʻonga ko ʻeni naʻe foʻu ʻe he ʻOtuá.”4

Naʻá ku toe lea foki ʻo pehē ʻoku tuʻu ʻa ʻAmelika mo e ngaahi fonua lahi ʻi he māmaní ʻo hangē ko e ngaahi kuonga kimuʻá, ʻi ha tūkunga fakatuʻutāmaki, pea ʻoku fie maʻu ʻetau lotú.5

Naʻe ʻikai ke kau ʻi heʻeku lea naʻe teuteú ʻa ʻeku tautapa ko iá. Naʻá ku fakakaukau ki he ngaahi lea ko iá ʻi heʻeku ongoʻi ʻa e ueʻi ʻa e Laumālié ke u fakaafeʻi ʻa kinautolu ne ʻi aí ke nau lotua honau fonuá mo honau kau takí.

ʻI he ʻahó ni, ʻoku ou fakaaʻu atu ʻa ʻeku ui ki he kakai kotoa pē ʻi he fonua kotoa pē ʻi he funga ʻo e māmaní ke lotu. ʻOku tatau ai pē pe ʻoku founga fēfē hoʻo lotú pe ko hai ʻokú ke lotu ki aí, kātaki ʻo fakaʻaongaʻi hoʻo tuí—pe ko e hā pē hoʻo tui fakalotú—peá ke lotua ho fonuá mo ho kau taki fakafonuá. Hangē ko ʻeku lea ʻi ʻOkatopa he taʻu kuo ʻosí ʻi Masasūsetí, ʻoku tau tuʻu he taimí ni ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻi he hisitōliá, pea ʻoku fie maʻu vivili ʻe he ngaahi fonua ʻi māmaní ha tataki mo e ueʻi fakalangi. ʻOku ʻikai fekauʻaki ʻeni mo ha meʻa fakapolitikale pe fai tuʻutuʻuni. ʻOku fekauʻaki ʻeni mo e melinó pea mo e fakamoʻui ʻe lava ke maʻu ʻe he ngaahi laumālie takitaha kae pehē ki he laumālie ʻo e ngaahi fonuá—ko honau ngaahi kolomuʻá, kolo lalahí, mo e kolo īkí—ʻo fakafou ʻi he Pilinisi ʻo e Melinó ko e maʻuʻanga ʻo e fakamoʻui kotoa pē, ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻI he ngaahi māhina kuo mahili atú, naʻá ku maʻu ʻa e ongo ko e founga lelei taha ke tokoni ai ki he tūkunga lolotonga ʻo e māmaní ko e maʻu ʻe he kakai kotoa pē ha falala kakato ki he ʻOtuá pea fakatafoki honau lotó kiate Ia ʻi he lotu fakamātoato. Ko e founga malu mo pau taha ke tau laka atu ai ki muʻa mei he ngaahi faingataʻa ko ʻení, ko hono fakavaivaiʻi kitautolu mo fekumi ki he tataki ʻa e langí ke kātekina pe ikunaʻi ʻa hotau tūkungá.

ʻOku fakamamafaʻi ʻe he folofolá ʻa e ngaahi lotu naʻe fakahoko ʻe Sīsuú kae pehē ki Heʻene ngaahi akonaki fekauʻaki mo e lotú lolotonga ʻEne ngāue ʻi māmaní. Te mou manatuʻi e Lotu ʻa e ʻEikí:

“Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi he langi, Ke tāpuhā ho huafá.

“Ke hoko mai hoʻo pulé. Ke fai ho finangaló ʻi māmani, ʻo hangē ʻi he langí.

“Ke foaki mai he ʻahó ni haʻamau meʻakai.

“Pea fakamolemole ʻemau angahalá, ʻo hangē ko ʻemau fakamolemolea ʻa kinautolu kuo fai angahala kiate kimautolú.

“Pea ʻoua naʻa tuku ʻa kimautolu ki he ʻahiʻahí, kae fakamoʻui ʻa kimautolu mei he koví: He ʻoku ʻoʻou ʻa e pulé, mo e mālohí, mo e nāunaú, ʻo taʻengata. ʻĒmeni.”6

ʻOku fakamahinoʻi ʻe he lotu fakaʻofoʻofa ko ʻeni kuo toutou lea ʻaki ʻi he tui faka-Kalisitiané, ʻoku taau ke kole fakahangatonu ki heʻetau “Tamai ʻoku ʻi he langí” ki ha ngaahi tali ki he meʻa ʻoku tau faingataʻaʻia aí. Ko ia ai, tau lotua leva ha tataki fakalangi.

ʻOku ou fakaafeʻi ke mou lotu maʻu pē.7 Lotua ho fāmilí. Lotua e kau taki fakapuleʻangá. Lotua ʻa e kakai loto-toʻa ʻoku nau laine muʻa ʻi hono tauʻi e ngaahi mahaki fakaʻauha fakasōsialé, fakaeʻātakaí, fakapolitikalé, mo fakatuʻasino ʻokú ne lolotonga uesia ʻa e kakai kotoa pē ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻa e koloaʻiá mo e masivá, ʻa e talavoú mo e toulekeleká.

Naʻe akoʻi mai ʻe he Fakamoʻuí, ke ʻoua naʻa fakangatangata ʻa e kakai ʻoku tau lotuá. Naʻá Ne folofola, “ʻOfa ki homou ngaahi filí, tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku kapeʻi ʻa kimoutolú, failelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimoutolú, pea hūfia ʻa kinautolu ʻoku faikovi mo fakatanga kiate kimoutolú.”8

ʻI he kolosi ʻi Kālevalé, ʻa ia ne pekia ai ʻa Sīsū maʻa ʻetau ngaahi angahalá, naʻá Ne fakahoko ʻa e meʻa naʻá Ne akoʻí ʻaki ʻEne lotu, “ʻE Tamai, fakamolemole ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí.”9

ʻOku fakahaaʻi ʻe hono lotua fakamātoato ʻa kinautolu ʻoku pehē ko hotau ngaahi filí ʻa ʻetau tui ʻe lava ʻe he ʻOtuá ʻo liliu hotau lotó pea mo e loto ʻo e niʻihi kehé. ʻOku totonu ke fakaivia ʻe he ngaahi lotu peheé ʻa ʻetau fili ke fai ha ngaahi liliu pē ʻe fie maʻu ʻi heʻetau moʻuí, fāmilí mo e tukui koló.

Tatau ai pē pe ko e fē feituʻu ʻokú ke ʻi aí, ko e hā hoʻo lea fakafonuá, pe ko e ngaahi faingataʻa ʻokú ke fekuki mo iá, ʻoku ongona pea tali koe ʻe he ʻOtuá ʻi he founga pē ʻAʻana pea ʻi he taimi pē ʻAʻana. Koeʻuhí ko ʻEne fānau ʻa kitautolu, ʻe lava ke tau kole kiate Ia ha tokoni, fakafiemālie, pea mo ha loto-holi ke fai ha lelei ʻi he māmaní.

ʻOku ʻikai ke faʻa feʻunga ʻa hono lotua e fakamaau totonú, melinó, masivá mo e mahamahakí. Ka hili ʻetau tūʻulutui ʻo lotú, ʻoku fie maʻu ke tau tuʻu ki ʻolunga ʻo fai ʻa e meʻa te tau lavá ke tokoni ai—ke tokoniʻi kitautolu mo e niʻihi kehé.10

ʻOku lahi e ngaahi sīpinga ʻi he folofolá ʻo e kakai tui ne nau fakatahaʻi ʻa e lotú mo e ngāué ke fai ha lelei ʻi heʻenau moʻuí mo e moʻui ʻa e niʻihi kehé. Hangē ko ʻení, ʻoku tau lau ʻi he Tohi ʻa Molomoná fekauʻaki mo ʻĪnosi. Kuo pehē ko e “meimei vahe ua ʻe tolu ʻo ʻene tohi nounoú ʻoku fakamatalaʻi ai ha lotu, pe ngaahi lotu hokohoko, pea fakamatala leva ʻe he toengá ʻa e meʻa naʻá ne fakahoko ko ha ola ʻo e ngaahi tali naʻá ne maʻú.”11

ʻOku lahi ʻetau ngaahi sīpinga ki he founga naʻe fai ai ʻe he lotú ha liliu ʻi hotau hisitōlia ʻi he Siasí, ʻo kamata mei he fuofua lotu ʻa Siosefa Sāmita ʻi ha vao ʻakau ne ofi ki he ʻapi ʻo ʻene ongomātuʻá ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1820. Naʻe hanga ʻe he lotua ʻe Siosefa ha fakamolemole mo e fakahinohino fakalaumālié ʻo fakaava ʻa e ngaahi langí. ʻI he ʻaho ní, ʻoku ʻaonga kiate kitautolu ʻa e lotu mo e ngāue naʻe fakahoko ʻe Siosefa ko e Palōfitá mo e kakai tangata mo fafine faivelenga ʻo e Siasí, kuo nau lotua pea ngāue ke tokoni ke fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻOku ou faʻa fakakaukau ki he lotu ʻa e kau fefine faivelenga hangē ko Mele Filitingi Sāmitá, ʻa ia naʻe tokoniʻi ʻe he ʻOtuá ke ne taki loto-toʻa mai hono fāmilí mei he fakatanga ne fakalalahi ʻi ʻIlinoisí ke malu ʻi he teleʻa ko ʻení, ʻa ia naʻe tuʻumālie fakalaumālie mo fakatuʻasino ai ʻa hono fāmilí. Hili ʻene lotu fakamātoató, naʻá ne ngāue mālohi leva ke ikunaʻi hono ngaahi faingataʻaʻiá mo tāpuekina hono fāmilí.

ʻE hanga ʻe he lotú ʻo fakatupulaki kitautolu pea fakatahatahaʻi kitautolu ko e niʻihi fakafoʻituitui, ngaahi fāmili, ko ha Siasi, pea ko ha māmani. ʻE tākiekina ʻe he lotú ʻa e kau saienisí pea tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ha ngaahi huhu maluʻi mo e faitoʻo ke ne fakangata ʻa e mahaki fakaʻauha ko ʻení. ʻE fakafiemālieʻi ʻe he lotú ʻa kinautolu kuo mole hanau ʻofaʻanga. Te ne tataki kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ke fai ke tau malu fakafoʻituitui aí.

ʻE kāinga, ʻoku ou tapou atu ke liunga ua hoʻomou līʻoa ke lotú. ʻOku ou tapou atu ke mou lotu ʻi homou potu liló, ʻi homou ngāue fakaʻahó, ʻi homou ʻapí, ʻi homou uōtí pea ʻi homou lotó maʻu ai pē.12

ʻOku ou fakafofongaʻi ʻa e kau taki ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he fakamālō atu koeʻuhi ko hoʻomou ngaahi lotu maʻamautolú. ʻOku ou tapou atu ke mou hokohoko atu ke lotu koeʻuhí ke mau maʻu ʻa e ueʻi mo e fakahā ke tataki ʻa e Siasí ʻi he ngaahi taimi faingataʻá ni.

ʻE lava ke liliu ʻe he lotú ʻetau moʻuí. ʻE ala poupouʻi ʻe he lotu fakamātoató ʻa ʻetau fakalakalaká pea tau tokoni ai ki he niʻihi kehé ke nau fai ʻa e meʻa tatau.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e mālohi ʻo e lotú mei heʻeku aʻusia tonú. Kimuí ni mai naʻá ku nofo toko taha pē ʻi hoku ʻōfisí. Naʻe toki ʻosi pē hano fai ha ngāue fakafaitoʻo ki hoku nimá. Naʻe takatakaʻuli pea fufula ia, pea naʻe langa mamahi ia. ʻI heʻeku tangutu ʻi hoku tesí, naʻe ʻikai lava ke tuku ʻeku tokangá ki he ngaahi meʻa mahuʻinga mo ʻaongá koeʻuhi ko ʻeku mamahiʻia ʻi he langa ko ʻení.

Naʻá ku tuʻulutui ʻo lotu pea kole ki he ʻEikí ke Ne tokoniʻi au ke u loto-tokanga koeʻuhí kae lava ke u fakahoko ʻeku ngāué. Naʻá ku tuʻu hake peá u foki ki he fatunga pepa ne ʻi hoku tesí. Naʻe tuaiekemo ʻa e ʻatā mo mahino ʻeku fakakaukaú, pea ne u lava leva ʻo fakakakato ʻa e ngaahi meʻa ne fie maʻu fakavavevavé.

ʻE ngali fakamanavahē ʻa e tūkunga moveuveu ʻoku lolotonga ʻi ai e māmaní ʻi heʻetau fakakaukau ki he taulōfuʻu ʻa e ngaahi palopalemá mo e faingataʻá. Ka ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he loto-fakamātoato, kapau te tau lotu ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi tāpuaki mo e tataki ʻoku tau fie maʻú, te tau ʻiloʻi e founga ʻe lava ke tau tāpuekina ai hotau ngaahi fāmilí, kaungāʻapí, tukui koló, ʻo aʻu ki he fonua ʻoku tau nofo aí.

Naʻe lotu ʻa e Fakamoʻuí pea naʻá Ne “feʻaluʻaki ʻo fai lelei”13 ʻaki ʻEne fafanga ʻa e masivá, fakalotolahi mo tokoniʻi ʻa e niʻihi ne faingataʻaʻiá, mo ala atu ʻi he ʻofa, fakamolemole, melino, mo e fiemālie kiate kinautolu kotoa pē ʻe haʻu kiate Iá. ʻOku kei hokohoko atu pē ʻa ʻEne tokoniʻi kitautolú.

ʻOku ou fakaafeʻi ʻa e kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí, kae pehē ki hotau ngaahi kaungāʻapi mo e kaungāmeʻa ʻi māmani fulipē ʻoku ʻi he ngaahi tui fakalotu kehé, ke mou fakahoko ʻa e meʻa naʻe akonaki ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākongá: “Ko ia mou leʻo, pea lotu maʻu ai pē14 ki ha melino, ki ha fiemālie, ki ha maluʻanga, pea ki ha ngaahi faingamālie ke fetokoniʻaki.

ʻOku maʻongoʻonga ʻa e mālohi ʻo e lotú, pea ʻoku fie maʻu ʻetau ngaahi lotu ʻi he tui ki he ʻOtuá mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ʻi he māmaní ʻi he ʻahó ni! Tuku ke tau manatuʻi muʻa pea houngaʻia ʻi he mālohi ʻo e lotú. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.