Konifelenisi Lahi
Taau ki he ʻEikí
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2020


Taau ki he ʻEikí

Kamata leva ʻa e fonongá he taimí ni ke ke hoko ai ʻo “taau ki he ʻEikí” koeʻuhí ke ke maʻu lahi Hono Laumālié.

ʻE kāinga, mālō e lelei ki he pongipongí ni. ʻI heʻeku hoko ko ha ākonga ʻo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, kuó u fakatuʻamelie ki he fakatahataha mai ʻi he ʻinitanetí mei he ngaahi tapa kotoa pē ʻo e māmaní ki he konifelenisí ni.

ʻĪmisi
Temipale Durban South Africa

Ko ha taʻu makehe moʻoni ʻeni. Naʻe kamata ʻa e taʻú ni mo ha ngāue ne vahe mai kiate au ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke fakatapui ha temipale māʻoniʻoni ki he ʻEikí ʻi Tōpani ʻi Saute ʻAfilika. He ʻikai teitei ngalo ʻiate au ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo e falé. Kae mahulu atu mei he falé, te u manatua maʻu pē ʻa e fakangeingeia ʻo e kakaí ʻa ia ne nau mateuteu lelei ke hū ki he fale toputapu mo molumalu ko iá. Naʻa nau omi mateuteu ke kau ki ha taha ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí; ko hono fakatapui ʻa e fale ʻo e ʻEikí. Naʻa nau omi mo ha loto kuo fonu ʻi he ʻofá kiate Ia mo ʻEne Fakaleleí. Naʻa nau omi mo e loto-houngaʻia ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻi hono ʻomi ʻa e ngaahi ouau toputapu ʻoku fakaiku ki he hākeakiʻí. Naʻa nau omi kuo nau taau.

ʻĪmisi
Ko e kāingalotú ʻi he Temipale Durban South Africa

ʻE tatau ai pē pe ko e fē ha feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi temipalé, ʻoku nau makehe ʻaupito mei he ngaahi founga ʻo e māmaní. Ko e temipale kotoa pē ʻa e Siasí ʻi he māmaní—kātoa ko e temipale ʻe 168—ʻoku nau tuʻu ko ha fakamoʻoni ki heʻetau tui ki he moʻui taʻengatá pea mo e fiefia ʻi hono fakaʻaongaʻi fakataha ia mo hotau fāmilí mo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻI heʻetau ʻalu ki he temipalé, ʻoku toe lahi ange ai ʻa e mahino ʻoku tau maʻu ki he Toluʻi ʻOtuá mo e ongoongolelei taʻengatá, mo ʻetau tukupā ke moʻui ʻaki mo akoʻi ʻa e moʻoní, pea mo ʻetau loto moʻoni ke muimui ki he sīpinga ʻa hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
Māʻoniʻoni ki he ʻEikí

ʻOku tohiʻi ʻi tuʻa ʻi he temipale kotoa pē ʻo e Siasí ʻa e ngaahi foʻi lea fakaʻofoʻofa ko e, “Māʻoniʻoni ki he ʻEikí.” Ko e temipalé ko e fale ia ʻo e ʻEikí mo ha maluʻanga mei he māmaní. ʻOku kāpui ʻe Hono Laumālié ʻa kinautolu ʻoku nau moihū ʻi he ngaahi fale toputapu ko iá. ʻOkú Ne fokotuʻu ʻa e ngaahi tuʻunga pau ke tau hū ai ko ʻEne kau fakaafé.

ʻĪmisi
Peleini Tuitiseli

Naʻe akoʻi au ki ha lēsoni mahuʻinga ʻe heʻeku tamai ʻi he fonó ko Peleini Tuitiseli, ko e taha ia ʻo e kau tangata lelei taha kuó u ʻiloʻí. Ne u ʻaʻahi kiate ia mo Sisitā Lasipeni he taimi naʻá ne ofi ai ki he fakaʻosinga ʻo ʻene moʻui fakamatelié. Naʻá ma hū atu ki hono lokí, ko e ʻamanaki ia ke mavahe ʻene pīsopé. ʻI heʻema fakalea ki he pīsopé, ne u fakakaukau, “Ko ha pīsope lelei moʻoni. ʻOkú ne ʻi hení ke fai ʻene ngāue fakaetauhí ki ha mēmipa faivelenga ʻo hono uōtí.”

Ne u talaange kia Peleini, “ʻIkai ko ha meʻa lelei ke ʻaʻahi mai ʻa e pīsopé.”

Naʻe sio mai ʻa Peleini kiate au ʻo pehē mai, “Naʻe ope atu ʻa e meʻa ia naʻá ne fakahokó. Naʻá ku kole ki he pīsopé ke haʻu he naʻá ku loto ke fai hoku ʻinitaviu lekomeni temipalé. ʻOku ou loto ke u ʻalú kuó u taau ki he ʻEikí.” Pea naʻá ne fai ia!

Kuó u manatuʻi lelei ʻa e kupuʻi lea ko ia ko e “taau ki he ʻEikí.” ʻOkú ne ʻomai ha foʻi fakakaukau foʻou moʻoni ki hono ʻinitaviu maʻu pē kitautolu ʻe hotau kau taki ʻi he Siasí. Naʻe fuʻu mahuʻinga ʻa e lekomeni temipalé he kamata mai ʻa e Siasí ʻo aʻu ki he 1891, he ko e lekomeni temipale kotoa pē naʻe fakamoʻoni hingoa ai ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí. 1

ʻOku tatau ai pē pe ko ha ʻinitaviu lekomeni temipale ki he toʻu tupú pe kakai lalahí, ʻoku ʻikai ko ha [lisi ia ʻo e] ngaahi meʻa ke fakahoko pe ʻikai ke fakahokó. Ko e lekomení ʻoku ʻikai ko ha lisi vakaiʻi, ngofua ke feʻaluʻaki, pe ko ha tikite ki ha nofoʻanga makehe. ʻOku ʻi ai hano taumuʻa māʻolunga mo māʻoniʻoni ange. Kuo pau ke ke moʻui ʻo fakatatau mo e ngaahi akonaki ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ke ke feʻunga ai ke maʻu ha lekomeni temipale.

ʻOkú ke maʻu ʻa e faingamālie ʻi hoʻo ʻinitaviú ke fekumi ʻi ho lotó fekauʻaki mo hoʻo tui fakatāutaha kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí. ʻOkú ke maʻu ʻa e tāpuaki ke fakahaaʻi hoʻo fakamoʻoni ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí; hoʻo loto moʻoni ke poupouʻi ʻa kinautolu kuo ui ʻe he ʻEikí ke tataki ʻa Hono Siasí; hoʻo tui ki he tokāteline ʻo e ongoongoleleí; hoʻo fakahoko ho ngaahi fatongia fakafāmilí; mo e tuʻunga hoʻo faitotonú, angamaʻá, anganofó, talangofuá, mo e tauhi ʻa e Lea ʻo e Potó, fono ʻo e vahehongofulú, pea mo hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻo e ʻaho Sāpaté. Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mālohi ia ʻo ha moʻui mateaki kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ngāué.

ʻOku fakahaaʻi mai ʻe hoʻo lekomeni temipalé ha tukupā fakalaumālie ʻoku loloto pea ʻokú ke fāifeinga ke moʻui ʻaki ʻa e ngaahi fono ʻa e ʻEikí pea ʻofa he meʻa ʻokú Ne ʻofa aí: angamalū, angavaivai, tuʻumaʻu, angaʻofa, loto-toʻa, manavaʻofa, faʻa fakamolemole, mo e talangofua. Pea ʻokú ke fakatukupaaʻi koe ki he ngaahi tuʻunga ʻulungaanga ko iá ʻi he taimi ʻokú ke fakamoʻoni ai ho hingoá ki he fakamatala fakapepa toputapu ko iá.

ʻOku fakaava ʻe hoʻo lekomeni temipalé ʻa e ngaahi matapā ʻo hēvaní kiate koe mo e niʻihi kehe ʻoku nau maʻu ʻa e totonu mo e ngaahi ouau ʻoku taʻengata honau mahuʻingá, kau ai ʻa e papitaisó, ʻenitaumení, malí, mo e silá.

Ko e “taau ki he ʻEikí” ko ha fakamanatu ia ʻo e meʻa ʻoku ʻamanaki ʻe fakahoko ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku nau tauhi ʻa e fuakavá. Naʻe vakai ki ai ʻeku tamai ʻi he fonó ko Peleiní ko ha teuteu mātuʻaki mahuʻinga ia ki he ʻaho te ne tuʻu anga fakatōkilalo ai ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.

ʻĪmisi
Ko e vaoʻakau velá

Fakakaukau ki he kaka ʻa Mōsese ʻi he Moʻunga ko Hōlepí pea naʻe hā mai ʻa e [ʻEikí] kiate ia ʻi ha vao ʻakau ne vela. Naʻe folofola ʻa e ʻOtuá kiate ia ʻo pehē, “Toʻo ho topuvaʻé mei ho vaʻé, he ko e potu ʻokú ke tuʻu aí ko e kelekele tapu.” 2

Ko hono vete ko ia hotau suú ʻi he matapā ʻo e temipalé ʻoku ʻuhinga ia ki hono tukuange ʻa e ngaahi holi pe mālie fakamāmaní ʻa ia ʻokú ne tohoakiʻi ʻetau tokangá mei he tupulaki fakalaumālié, ko hono tuku ʻo e ngaahi meʻa ʻoku nau fakaheeʻi ʻetau moʻui matelie pelepelengesí, mavahe mei he ʻulungaanga fakakikihí, pea tuku ha taimi ke māʻoniʻoni ai.

ʻI ha faʻunga fakalangi, ko hotau sinó ko ha fakatupu ia ʻa e ʻOtuá, ko ha temipale maʻa hotau laumālié, pea ʻoku totonu ke tauhi ia ʻi he loto-ʻapasia. ʻOku moʻoni ʻa e ngaahi lea ʻo e hiva ʻa e Palaimelí, “[Ko hoku sinó ko ha temipale [ʻoku] fie maʻu ke tokangaʻi ki he lelei tahá.]” 3 ʻI he taimi naʻe hā mai ai ʻa e ʻEikí ki he kakai Nīfaí, naʻá Ne fekau, “Fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu ʻi he maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, koeʻuhí ke mou tuʻu taʻe-ha-mele ʻi hoku ʻaó.” 4 Naʻe ʻeke ʻe he ʻEikí “Ko e hā ʻa e anga ʻoku taau mo kimoutolú?” pea naʻá Ne toe tali mai pē, “Ke mou hangē pē ko aú.” 5 Ke “taau ki he ʻEikí,” ko ʻetau feinga ia ke hangē ko Iá.

ʻOku ou manatuʻi pē ʻeku fanongo ki he fuofua lea ʻa Palesiteni Hauati W. Hanitā ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni hono 14 ʻo e Siasí. Naʻá ne pehē: “Ko e fakaʻamu lahi taha ia ʻa hoku lotó ke taau ʻa e mēmipa kotoa ʻo e Siasí ke hū ki he temipalé. ʻE fakahōifua ki he ʻEikí kapau ʻe taau ʻa e mēmipa lalahi kotoa—pea ʻi ai—haʻanau lekomeni temipale ʻoku kei ʻaongá.” 6 ʻOku ou tānaki atu ʻe hanga ʻe he lekomeni fakangatangatá ʻo fokotuʻu ha hala fononga mahino maʻa hotau toʻu tupu pelepelengesí.

Naʻe manatu ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ki he ngaahi lea ʻa Palesiteni Hanitaá, “Talu mei he ʻaho ko iá, ʻa e ʻaho 6 ʻo Sune taʻu 1994, naʻe hoko ʻa e lekomeni temipale ʻoku tau toʻo holó ko ha meʻa makehe ʻi heʻeku kató. Kimuʻa aí, naʻe hoko pē ia ko ha meʻa ke aʻusia. Naʻe hoko ia ko ha founga ke ne fakaʻatā au ke hū ki ha fale toputapu ʻo e ʻEikí; ka ʻi he hili ʻene fakahoko ʻa e pōpoaki ko iá, naʻe hoko ia ko ha taumuʻa ki he ikuʻangá. Naʻe hoko ia ko ʻeku fakaʻilonga ʻo e talangofua ki ha palōfita ʻa e ʻOtuá.” 7

ʻĪmisi
Temipale Nāvuú

Kapau kuo teʻeki ai ke maʻu haʻo lekomeni temipale pe kuo ʻosi ʻa e taimi ʻaonga hoʻo lekomení, tuʻu laine leva he matapā ʻo e pīsopé ʻo hangē pē ko e tuʻu laine ʻa e Kāingalotu kimuʻá ʻi he matapā ʻo e Temipale Nāvuú ʻi he 1846. 8 Naʻe kau ʻeku ngaahi kuí ʻi he kakai faivelenga ko iá. Naʻe liʻaki honau kolo fakaʻofoʻofá pea nau fononga fakahihifo, ka naʻa nau ʻiloʻi naʻe ʻi ai ha ngaahi aʻusia toputapu naʻe fakatatali mai maʻanautolu ʻi he temipalé. Naʻe tohi ʻe Sala Lisi mei he halanga tokakovi ʻi ʻAiouá ʻo pehē, “Kapau naʻe ʻikai ʻa e tui mo e ʻilo kuo foaki mai kiate kimautolu ʻi he temipalé … , naʻe mei hangē ʻemau fonongá … ko ha taufā ʻi he fakapoʻulí. 9 Ko e meʻa ia ʻoku mole meiate kitautolú kapau ʻoku tau fononga toko taha he moʻuí ʻo ʻikai maʻu ʻa e ueʻi fakalaumālié mo e nonga ʻoku palōmesi mai ʻi he temipalé.

Kamata leva ʻa e fonongá he taimí ni ke ke hoko ai ʻo “taau ki he ʻEikí” koeʻuhí ke ke maʻu lahi Hono Laumālié pea ʻomi ʻe Hono tuʻunga ʻulungāngá kiate koe ʻa e “fiemālie ʻo e konisēnisí.” 10

ʻE tokoniʻi koe ʻe hoʻo kau taki toʻu tupú, palesiteni ʻo e kōlomu kaumātuʻá, palesiteni Fineʻofá, mo e kau tangata mo fafine ngāue fakaetauhí ke teuteuʻi koe, pea ʻe tataki koe ʻe hoʻo pīsopé pe palesiteni fakakoló ʻi he ʻofa.

ʻOku tau aʻusia ha taimi kuo tāpuni ai ʻa e ngaahi temipalé pe fakangatangata hono fakaʻaongaʻí. Ko ha meʻa “fakamamahi” mo “fakatupu loto-hohaʻa” kia Palesiteni Nalesoni mo kimautolu ko ʻeni ʻoku mau ngāue fakatahá ʻa e tuʻutuʻuni ko ia ne ueʻi fakalaumālie ke tāpuni ʻa e ngaahi temipalé. Naʻe kamata ke fehuʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻo pehē, “Ko e hā ʻa e meʻa te u tala ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá? Ko e hā haʻaku tali kia Pilikihami ʻIongi, Uilifooti Utalafi, mo e Kau Palesiteni kehé, ʻo aʻu mai kia Palesiteni Tōmasi S. Monisoní?” 11

ʻI he taimi ní ʻoku tau houngaʻia ʻi hono toe fakaava māmālie ʻa e ngaahi temipalé ki he silá mo e ʻenitaumení ʻi ha tuʻunga ʻoku fakangatangata.

Neongo iá, ka ʻoku teʻeki pē ke taʻofi ʻa e tuʻutuʻuni ia ke moʻui taau ke ʻalu ki he temipalé. Tuku ke u fakamamafaʻi atu, ʻoku tatau ai pē pe ʻokú ke lava ʻo hū ki ha temipale pe ʻikai, ʻoku fie maʻu ia ke ke maʻu ha lekomeni temipale ʻoku kei ʻaongá ke nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá.

ʻĪmisi
Kulupu ʻi Nuʻu Sila

ʻI he konga kimui ʻo e taʻu kuo ʻosí ne u ʻalu mo Sisitā Lasipeni ki Nuʻu Sila ʻo lea ki ha kulupu tokolahi ʻo ha kau tāutaha kei talavou. Naʻe ʻikai ke faingofua haʻanau ʻalu ki ha temipale; naʻe lolotonga fakaleleiʻi ʻa e temipale ʻi Hemilitoní, pea naʻa nau kei tatali ki hono tanupou ʻa e temipale ʻi ʻAokalaní. Ka, ne u ongoʻi naʻe ueʻi au ke u poupouʻi kinautolu ke fakafoʻou pe maʻu ʻenau lekomeni temipalé.

Neongo he ʻikai ke nau hū ki ha temipale, ka te nau fakahaaʻi kinautolu ki he ʻEikí ʻoku nau maʻa mo mateuteu ke ngāue Maʻana. ʻOku hoko ʻa e taau ko ia ke maʻu ha lekomeni temipale ʻoku kei ʻaongá ko ha maluʻi mei he filí, koeʻuhí kuó ke fai ha tukupā moʻoni ki he ʻEikí kau ki hoʻo moʻuí, pea mo ha palōmesi ʻe ʻiate koe ʻa e Laumālié.

ʻOku tau fakahoko ʻa e ngāue fakatemipalé ʻi heʻetau fekumi ki heʻetau ngaahi kuí pea ʻave honau hingoá ke fakahoko honau ngaahi ouaú. Neongo kuo tāpuni hotau ngaahi temipalé, ka ʻoku tau kei lava pē ʻo fekumi ki hotau ngaahi fāmilí. ʻI heʻetau maʻu ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi hotau lotó, ʻoku tau fakafofonga maʻá e kau pekiá ke “taau ki he ʻEikí.”

ʻI heʻeku hoko ko e Talēkita Pule ki he Potungāue Temipalé, ne u faʻa fanongo ki he lea ʻaki ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa e potufolofola ko ʻeni ne folofola ʻaki ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e Temipale Nāvuú: “Tuku ke fai atu ʻa e ngāue ʻo hoku temipalé pea mo e ngaahi ngāue kotoa pē kuó u tuʻutuʻuni kiate kimoutolú, ʻo ʻikai tuku, pea tuku ke liunga ua ʻa hoʻomou faivelengá, pea mo hoʻomou vilitakí, mo e faʻa kātakí, pea mo hoʻomou ngaahi ngāué, pea ʻe ʻikai siʻi mole ʻa hoʻomou totongí, ʻoku folofola ʻe he ʻEiki ʻo e Ngaahi Kau Taú.” 12

ʻOku fehokotaki ʻetau ngāue ʻi he temipalé mo hotau pale taʻengatá. Naʻe toki siviʻi kitautolu kimuí ni. Kuo ui ʻe he ʻEikí ke tau ngāue ʻi he ngaahi temipalé ʻi he “faivelenga … vilitaki, mo e faʻa kātaki.” 13 ʻOku fie maʻu ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ko iá ke “taau ki he ʻEikí.” Kuo pau ke tau faivelenga ʻi hono moʻui ʻaki ʻa e ngaahi fekaú, vilitaki ʻi heʻetau tokanga ki heʻetau ngaahi fuakava ʻi he temipalé, pea houngaʻia ʻi he meʻa ʻoku hokohoko atu ke akoʻi mai ʻe he ʻEikí kau kiate kinautolú, pea mo faʻa kātaki ʻi heʻetau tatali ke toe fakaava kakato ʻa e ngaahi temipalé.

Ko e taimi ʻoku folofola mai ai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ke “liunga ua” ʻetau ngāué, ʻokú Ne kole mai ke tau tupulaki ʻi he anga māʻoniʻoni. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke fakalahi ʻetau ako ʻa e folofolá, fekumi ki hotau hisitōlia fakafāmilí, pea mo ʻetau ngaahi lotu ʻi he tuí ke tau lava ai ʻo vahevahe ʻetau ʻofa ki he fale ʻo e ʻEikí mo kinautolu ʻoku teuteu ke maʻu ha lekomeni temipalé, tautefito ki he kau mēmipa hotau fāmilí.

ʻI heʻeku hoko ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku ou palōmesi atu ko hoʻo fāifeinga ko ia ke liunga ua hoʻo ngāué ʻi he māʻoniʻoní, te ke ongoʻi ai ʻoku fakafoʻou hoʻo fakapapau ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisí, te ke ongoʻi lahi hono tataki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, te ke houngaʻia ʻi hoʻo ngaahi fuakava toputapú, pea te ke ongoʻi nonga ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻokú ke “taau ki he ʻEikí.” ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.