Konifelenisi Lahi
Kole, Kumi, pea Tukituki
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2020


Kole, Kumi, pea Tukituki

Ko ha konga mahuʻinga ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní ʻa e faingamālie ko ia ke fetuʻutaki kiate Ia ʻi ha faʻahinga taimi pē te tau fie maʻú.

ʻI he māhina ʻe fā kuohilí, ʻi heʻeku ako ʻa e folofolá, naʻá ku laukonga ʻo kau ki he ngāue fakafaifekau ko ia ʻa ʻAlamā ʻi ʻAmonaihaá peá u ʻilo ai ʻa e fokotuʻu ko ʻeni ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au: “ʻI hoʻo laukonga kau ki he ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga naʻe foaki ʻe he ʻOtuá ki he kakai ʻo Nīfaí (vakai ʻAlamā 9:19–23), fakalaulauloto ki he ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga kuó Ne foaki maʻaú.”1 Naʻá ku fakakaukau ai ke hiki ha lisi ʻo e ngaahi tāpuaki kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate aú pea hiki ia ʻi heʻeku tatau fakaʻilekitulōnika ʻo e tohi lēsoní. Hili ha ngaahi miniti siʻi kuó u hiki ha ngaahi tāpuaki ʻe 16.

Ko e tuʻukimuʻa ʻiate kinautolú ko e ngaahi tāpuaki ʻo e ʻaloʻofa mo e feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí maʻakú. Naʻe hiki foki mo e tāpuaki ne u maʻu ke fakafofongaʻi ʻa e Fakamoʻuí ko ha faifekau kei talavou ʻi Potukali pea kimui aí, ʻi heʻeku ngāue mo hoku hoa ʻofaʻanga taʻengata ko Petulisá ʻi he Misiona Brazil Porto Alegre South, pea naʻá ma ngāue fakataha ai mo ha kau faifekau mālohi mo lelei. ʻI heʻeku lea kau kia Petulisá, ko e lahi taha ʻo e ngaahi tāpuaki naʻá ku hiki he ʻaho ko iá ko e ngaahi tāpuaki naʻá ma fiefia fakataha ai ʻi he taʻu ko ʻeni ʻe 40 ʻo ʻema nofo-malí—ʻo kau ai ʻa ʻema sila ko ia ʻi he Temipale São Paulo Brazil, ʻema fānau fakaʻofoʻofa ʻe toko tolú, honau malí, pea mo homa makapuna ʻe toko 13.

Naʻe foki ai ʻeku fakakaukaú ki heʻeku ongomātuʻa angatonú, ʻa ia naʻá na ohi hake au ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Naʻe fakamanatu mai kiate au ha kiʻi taimi ne u tūʻulutui ai mo ʻeku faʻē ʻofá ʻi hoku veʻe mohengá ke lotu ʻi hoku taʻu 10 nai. Pau pē naʻá ne ongoʻi ʻoku fie maʻu ke fakaleleiʻi ʻa ʻeku lotú ke lava ʻo aʻu ki heʻeku Tamai Hēvaní. Ko ia naʻá ne pehē mai, “Te u ʻuluaki lotu au, pea ka hili ʻeku lotú, peá ke lotu leva koe.” Naʻá ne hokohoko atu hono fakahoko tuʻo lahi ʻa e sīpingá ni, kae ʻoua kuó ne loto falala kuó u ako ʻa e tefitoʻi moʻoní pea ʻahiʻahi fakahoko ʻa e founga ke fakataufolofola ai ki he Tamai Hēvaní. Te u fakamālō maʻu ai pē kiate ia ko ʻene akoʻi au ke lotú, he ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku fanongo mo tali mai ʻe heʻeku Tamai Hēvaní ʻa ʻeku ngaahi lotú.

Ko hono moʻoní, ko ha toe tāpuaki ia ʻe taha naʻá ku fakakau ʻi heʻeku lisí—ʻa e meʻaʻofa ke lava ʻo fanongo pea ʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí. Ko ha konga mahuʻinga ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní ʻa e faingamālie ko ia ke fetuʻutaki kiate Ia ʻi ha faʻahinga taimi pē te tau fie maʻu.

Ko ha Fakaafe mei he ʻEikí

ʻI he taimi naʻe ʻaʻahi ai ʻa e Fakamoʻuí ki he Ongo ʻAmeliká hili ʻa ʻEne Toetuʻú, naʻá Ne toe fakaongo atu ha fakaafe ʻa ia naʻá Ne fakahoko ki Heʻene kau ākongá ʻi Kālelí. Naʻá ne pehē:

“Kole, pea ʻe foaki kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo kiate kimoutolu.

He ko ia kotoa pē ʻoku kolé, ʻokú ne maʻu; pea ko ia ʻoku kumí, ʻokú ne ʻilo; pea ko ia ʻoku tukitukí, ʻe toʻo kiate ia” (3 Nīfai14:7–8; vakai foki, Mātiu 7:7–8).

Kuo fakahoko mai ʻe hotau palōfitá, Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ha fakaafe meimei tatau ʻi hotau kuongá. Naʻá ne pehē: “Lotu ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻokú ke hohaʻa ki aí, manavasiʻí, mo ho ngaahi vaivaí—ʻio, ʻa e ngaahi fakaʻānaua moʻoni ho lotó. Peá ke fakafanongo leva! Tohi ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku haʻu ki ho ʻatamaí. Hiki ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke ongoʻí pea fakahoko ʻa e meʻa naʻe ueʻi koe ke ke faí. ʻI hoʻo toutou fai ʻeni ʻi he ʻaho ki he ʻaho, māhina ki he māhina, taʻu ki he taʻu, te ke ‘tupulaki ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻo e fakahaá.’”2

Naʻe toe tānaki mai ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻI he ngaahi ʻaho ka hokó, he ʻikai lava ke tau moʻui fakalaumālie taʻe kau ai ʻa e tataki, fakahinohino mo e ivi tākiekina fakafiemālie, mo tuʻu maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”3

Ko e hā ʻoku matuʻaki mahuʻinga ai ʻa e fakahaá ki heʻetau moʻui fakalaumālié? Koeʻuhí ʻe lava ke puputuʻu mo lahi ʻa e feʻauʻauhi ke maʻu ʻetau tokangá ʻi he māmaní, pea fonu ʻi he kākā mo e ngaahi meʻa ʻokú nau tohoakiʻi ʻetau tokangá. ʻI heʻetau fetuʻutaki mo ʻetau Tamai Hēvaní, ʻoku malava ai ke tau fakamavahevaheʻi ʻa e meʻa ʻoku moʻoní mo ia ʻoku halá, meʻa ʻoku mahuʻinga ki he palani ʻa e ʻEikí maʻatautolú mo e meʻa ʻoku ʻikai mahuʻingá. ʻE lava foki ke ngali fefeka mo fakalotomamahi ʻa e moʻuí. Ka ʻi heʻetau fakaava hotau lotó ʻi he lotu, te tau ongoʻi ʻa e fiemālie ʻoku maʻu mei heʻetau Tamai Hēvaní pea mo e fakapapau ʻokú Ne ʻofa mo mahuʻingaʻia ʻiate kitautolú.

Kole

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí “ko kinautolu kotoa pē ʻoku kolé, te nau maʻu.” Hangehangē ʻoku faingofua ʻa e kolé, ka ʻoku mālohi he ʻokú ne fakahaaʻi ʻa ʻetau ngaahi holí mo ʻetau tuí. Ka, ʻoku fie maʻu ki ai ha taimi mo e faʻa kātaki ke ako ke mahino ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí. ʻOku tau tokanga ki he ngaahi fakakaukau mo e ongo ʻoku tau maʻu ʻi hotau ʻatamaí mo e lotó, pea tau hiki kinautolu, ʻo hangē ko ia kuo faleʻi mai ʻe hotau palōfitá ke tau fakahokó. Ko hono hiki ko ia ʻo e ngaahi ongó ko ha konga mahuʻinga ia ʻo hono maʻú. ʻOku tokoni ke tau manatu, toe vakaiʻi, pea toe ongoʻi ʻa e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he ʻEikí.

Naʻe toki talamaí ni kiate au ʻe ha taha ʻoku ou ʻofa ai, “ʻOku ou tui ʻoku moʻoni ʻa e fakahā fakatāutahá. ʻOku ou tui ʻe fakahā mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e meʻa kotoa ʻoku totonu ke u faí.4 ʻOku faingofua ke tui ʻi heʻeku ongoʻi ʻoku māfana ʻa hoku lotó ʻi he loto fakapapau ʻo ʻikai ha toe veiveiua.5 Ka ʻe lava fēfē ke lea mai maʻu pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he tuʻunga ko ia?”

ʻOku ou pehē ki hoku ngaahi ʻofaʻangá pea kiate kimoutolu kotoa, ʻoku ou fie maʻu foki mo au ke u ongoʻi maʻu pē ʻa e ngaahi ongo mālohi ko ia mei he Laumālie Māʻoniʻoní pea ke vakai lelei ki he hala ke fou aí. Ka ʻoku ʻikai ke u pehē. Ka, ko e meʻa ʻe lahi ange te tau faʻa ongoʻí ko e kihiʻi leʻo siʻi ʻo e ʻEikí ʻoku fanafana ki hotau ʻatamaí mo e lotó: “ʻOku ou ʻi heni. ʻOku ou ʻofa atu. Hoko atu; fakahoko hoʻomou lelei tahá. Te u poupouʻi kimoutolu.” ʻOku ʻikai ke tau fie maʻu maʻu pē ke tau ʻiloʻi pe mamata ki he meʻa kotoa.

ʻOku toe fakapapau, poupou, pea fakafiemālie ʻa e kihiʻi leʻo siʻí—pea ko e taimi lahi ko e meʻa pē ia ʻoku tau fie maʻu ʻi he ʻaho ko iá. ʻOku ʻi ai moʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻoku moʻoni ʻa ʻEne ngaahi ongó—ʻa e lalahi mo e iiki.

Fekumi

Naʻe hoko atu ʻa e ʻEikí ʻo Ne talaʻofa, “Ko kinautolu ʻoku kumí, te nau ʻilo.” ʻOku ‘omi ‘e he kumí ʻa e fakakaukau ko ha feinga fakaʻatamai mo fakalaumālie—ʻa e fakalaulaulotó, siviʻi, fāifeinga, mo e akó. ʻOku tau kumi koeʻuhí he ʻoku tau falala ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí. “He ko ia ʻoku haʻu ki he ʻOtuá, ʻoku totonu ke ne tui ʻoku [ʻi] ai ia, pea ʻokú ne totongi kiate kinautolu ʻoku kumi lahi kiate iá” (Hepelū11:6). ʻI he taimi ʻoku tau kumi aí, ʻoku tau fakahaaʻi loto fakatōkilalo ai ʻoku kei lahi ʻa e ngaahi meʻa ke tau akó, pea ʻe fakalahi ʻe he ʻEikí ʻa e mahino ʻoku tau maʻú, ʻo teuteuʻi kitautolu ke maʻu ʻo lahi ange. “He vakai, ʻoku folofola peheni ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá: Te u foaki ki he fānau ʻa e tangatá ʻa e ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki, ko e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena; … he ko ia okú ne talí, te u foaki ʻo lahi ange kiate ia” (2 Nīfai 28:30).

Tukituki

Pea folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “Pea ko ia ʻoku tukitukí, ʻe toʻo kiate ia.” Ko e tukitukí ko e ngāue ia ʻi he tui. Ko e taimi ʻoku tau muimui loto vēkeveke ai kiate Iá, ʻoku fakaʻatā mai ʻe he ʻEikí ʻa e halá. ʻOku ʻi ai ha himi fakaʻofoʻofa ʻokú ne akoʻi kitautolu ke “ʻā hake [ʻo fai ha meʻa lahi ange kae ʻoua ʻe nofo pē ʻo fakaʻamu ki hotau ʻapi ʻi ʻolungá.] [Ko e fai leleí ʻoku fakafiefiá, ko ha fiefia ʻikai fakatatauá, ko ha tāpuaki ʻo e ngāué mo e ʻofá.]”6 Naʻe fakamatalaʻi kimuí ni mai ʻe ʻEletā Kēleti W. Kongi ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku faʻa maʻu ʻa e fakahaá ʻi he lolotonga ʻetau fakahoko ha ngāue lelei. Naʻá ne pehē: [“ʻI heʻetau feinga ke fakahoko ha ngāue tokoni ki he niʻihi ʻoku tau feohí, ʻoku ou fakakaukau ʻoku toe lahi ange ʻa e ʻofa ʻa e ʻEikí kiate kinautolu pea pehē kiate kitautolu. ʻOku ou fakakaukau ʻoku tau fanongo ki Hono leʻó—ʻoku tau ongoʻi Ia ʻi ha founga ʻoku kehe—ʻi heʻetau lotua ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku tau feohí koeʻuhí ko e taha ia ʻo e ngaahi lotu ʻokú Ne finangalo taha ke talí].”7

Sīpinga ʻa ʻAlamaá

Naʻe ʻomi ʻe he kiʻi fokotuʻu faingofua ko ia ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ke u fakakaukau ki hoku ngaahi tāpuakí ʻo ʻomi ha ongo fakaʻofoʻofa moʻoni pea mo ha ngaahi fakakaukau fakalaumālie taʻeʻamanekina. ʻI he hoko atu ʻeku laukonga ʻo kau kia ʻAlamā mo ʻene ngāue fakafaifekau ʻi ʻAmonaihaá, naʻá ku ʻiloʻi ʻoku ʻomi ʻe ʻAlamā ha sīpinga lelei ʻo e ʻuhinga ko ia ke kole, kumi, pea tukutukí. ʻOku tau lau, “Naʻe ngāue lahi ʻa ʻAlamā ʻi he laumālié, ʻo ne fāinga mo e ʻOtuá ʻi he fuʻu lotu lahi, ke ne lilingi hifo hono Laumālié ki he kakai naʻe ʻi he koló.” Ka naʻe ʻikai tali mai ʻa e lotú ʻi he founga naʻá ne ʻamanaki ki aí, pea kapusi ʻa ʻAlamā mei he koló. Naʻe “Mafasia hono lotó ʻi he mamahi,” pea mei loto foʻi ʻa ʻAlamā, ka naʻe hā mai ha ʻāngelo ʻi he taimi ko iá ʻo ʻomi ʻa e pōpoaki ko ʻení: “ʻOkú ke monūʻia koe, ʻe ʻAlamā; ko ia hanga hake ho matá pea fiefia, he ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga lahi ke ke fiefia.” Naʻe talaange ʻe he ʻāngeló ke foki ki ʻAmonaihā ʻo toe feinga pē, pea naʻe “foki fakavavevave” ʻa ʻAlamā.8

Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku tau ako meia ʻAlamā fekauʻaki mo e kole, kumí, mo e tukitukí? ʻOku tau ako ʻoku fie maʻu ha ngāue fakalaumālie ki he lotú, pea ʻoku ʻikai iku maʻu pē ki he ola ʻoku tau ʻamanaki ki aí. Ka ko e taimi ʻoku tau ongoʻi loto foʻi mo mafasia ai ʻi he loto mamahí, ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí ha fakafiemālie mo e mālohi ʻi ha ngaahi founga kehekehe. Mahalo he ʻikai ke Ne tali kotoa ʻetau ngaahi fehuʻí pe veteki kotoa ʻetau ngaahi palopalemá he taimi pē ko iá; ka ʻokú Ne poupouʻi kitautolu ke tau feinga pē. Pea kapau leva te tau fakavavevave ke fakafenāpasi ʻetau palaní mo ʻEne palaní, te Ne fakaʻatā ʻa e halá maʻatautolu, ʻo hangē ko ia naʻá Ne fai maʻa ʻAlamaá.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e kuonga fakakosipeli ʻeni ʻo e kakato ʻo e ongoongoleleí. ʻE lava ke tau fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau mouí. ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi folofolá ʻi ha ngaahi founga lahi. ʻOku tataki kitautolu ʻe ha kau palōfita ʻoku nau akoʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí kiate kitautolu koeʻuhí ko e ngaahi taimi faingataʻa ʻoku tau moʻui aí. Makehe mei aí, ʻoku tau maʻu fakahangatonu ʻa e fakahā tonu maʻatautolú koeʻuhí ke lava ʻa e ʻEikí ʻo fakafiemālieʻi mo tataki fakatāutaha kitautolu. Hangē ko e lea ko ia ʻa e ʻāngeló kia ʻAlamaá, ʻoku ʻi ai ha “ʻuhinga lahi ke ke fiefia”(ʻAlamā 8:15). ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.