Konifelenisi Lahi
Mālohi Tuʻuloá
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2020


Mālohi Tuʻuloá

ʻOku feʻunga ʻa e tuí pea mo e folofola ʻa e Otuá ʻa ia ʻokú ne fakafonu hotau laumālié ke tokoniʻi kitautolu—pea fakaʻatā kitautolu ke tau lava ʻo maʻu ʻa Hono mālohí.

ʻI heʻeku toe vakaiʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻa hotau palōfita ʻofeiná, ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, naʻá ku maʻu ha foʻi lea kuo tuʻolahi ʻa ʻene fakaʻaongaʻí ʻi ha ngaahi lea lahi. Ko e foʻi lea ko ʻení ko e mālohi.

ʻI he fuofua konifelenisi hili hono hikinimaʻi ia ko ha ʻAposetoló, naʻe lea ai ʻa Palesiteni Nalesoni fekauʻaki mo e mālohí.1 Kuó ne hokohoko atu hono akoʻi fekauʻaki mo e mālohí ʻi he ngaahi taʻu kuohilí. Talu mei hono hikinimaʻi ʻo Palesiteni Nalesoni ko hotau palōfitá, kuó ne akoʻi fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni ʻo e mālohí—kae tautautefito ki he mālohi ʻo e ʻOtuá—pea mo e founga te tau lava ʻo mau ai iá. Kuó ne akoʻi ʻa e founga te tau lava ai ʻo maʻu ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé,2 founga ʻoku fakaafeʻi mai ai ʻe he fakatomalá ʻa e mālohi ʻo Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí ki heʻetau moʻuí,3 pea mo e founga ʻoku lava ai ʻe he lakanga fakataulaʻeikí—ʻa e mālohi mo e mafai ʻo e ʻOtuá—ʻo faitāpuekina ʻa kinautolu kotoa ʻoku nau fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava mo Iá.4 Kuo fakamoʻoni ʻa Palesiteni Nalesoni ʻoku tafe atu ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá kiate kinautolu kotoa kuo fakakoloaʻi ʻi he temipalé ʻi heʻenau tauhi honau ngaahi fuakavá.5

Ne ongo moʻoni kiate au ha tukupā ne fakahoko ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2020. Naʻá ne akoʻi mai ke “ako mo lotu ke ʻilo lahi ange ki he mālohi mo e ʻilo kuo fakakoloaʻi ʻaki koé—pe ko ia ʻoku teu ke fakakoloaʻi ʻaki koé.”6

ʻI hono tali ʻo e tukupā ko ʻení, kuó u ako pea lotua mo ʻilo ha ngaahi meʻa ʻaonga fekauʻaki mo e mālohi mo e ʻilo ʻa ia kuo fakakoloaʻi ʻaki aú—pe ko ia ʻoku teu ke fakakoloaʻi ʻaki aú.

ʻOku ʻikai faingofua ke maʻu ha mahino ki he meʻa kuo pau ke tau fakahoko ke maʻu ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí, ka kuó u ʻiloʻi ʻoku lava ke fakahoko ia ʻi heʻetau fakakaukauʻi ia ʻi hotau ʻatamaí pea lotua ke fakamaama kitautolu ʻe he Laumālie Māoniʻoní.7 Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ha fakaʻuhinga mahino ki he mālohi ʻo e Otuá: ʻa ia ko e “mālohi ke fai ha meʻa ʻo mahulu ange ʻi he meʻa te tau lavá.”8

ʻOku mahuʻinga ʻa hono fakafonu hotau lotó pea pehē pē ki hotau laumālié ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá pea mo e fakavaʻe ʻo e tuí ʻia Sīsū Kalaisí ke maʻu ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ke tokoniʻi kitautolu ʻi he ngaahi taimi faingataʻá ni. Ka ʻikai tōkaki ke loloto ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá pea mo e tui kia Sīsū Kalaisí ʻi hotau lotó, ʻe lava ke fakaʻau ke mole ʻa ʻetau fakamoʻoní mo e tuí, pea lava ke mole meiate kitautolu ʻa e malava ko ia ke maʻu ʻa e mālohi ʻoku finangalo ʻa e ʻOuá ke foaki mai kiate kitautolú. ʻOku ʻikai feʻunga ʻa e tui ʻoku fakangalingali peé. Ko e tuí pē pea mo e folofola ʻa e Otuá ʻa ia ʻokú ne fakafonu hotau laumālié ʻe feʻunga ke tokoniʻi kitautolú—mo fakaʻatā ke tau lava ʻo maʻu ʻa Hono mālohí.

ʻI heʻema ohi hake mo Sisitā Sionisoni ʻa ʻema fānaú, naʻá ma poupouʻi kinautolu takitaha ke ako ke tā ha meʻalea. Ka naʻá ma fakaʻatā pē ʻa ʻema fānaú ke ako mūsika ʻo kapau te nau fakahoko ʻenau tafaʻakí ʻo ako tā ʻenau meʻaleá he ʻaho takitaha. ʻI ha ʻaho Tokonaki ʻe taha, ne loto vēkeveke ai homa ʻofefine ko Seiliní ke ʻalu ʻo vaʻinga mo hono ngaahi kaungāmeʻá, ka naʻe teʻeki ke ne akoako tā ʻa e pianó. ʻI heʻene iloʻi naʻá ne tukupā ke akoako (tā piano) ʻi ha miniti ʻe 30, naʻá ne fakataumuʻa ke taimiʻi ia he naʻe ʻikai ke ne loto ke toe lōloa ange ʻaki ha miniti ʻe taha ʻene ako tāmeʻá ʻi he taimi naʻe fie maʻú.

ʻI heʻene lue hake ki he pianó ʻo ofi ki he maikoloueiví, naʻá ne kiʻi tuʻu ʻo lomi ha ngaahi foʻi kī. Ka naʻe ʻikai ke ne seti ʻa e taimí, ka ne seti ʻe ia ʻa e maikoloueiví ke kuki ʻi ha miniti ʻe 30 pea lomiʻi ke kamata. Hili haʻane akoako ʻi ha miniti ʻe 20, naʻá ne lue atu ki peito ke vakaiʻi pe ko e hā ʻa e taimi nae toé ʻo ne ʻilo ai kuo vela ʻa e maikoloueiví.

Naʻá ne lele mai leva ki he tafaʻaki ki mui homau ʻapí naʻe fakahoko ai ʻeku ngāué, mo ʻene kaikaila kuo vela ʻa e falé. Naʻá ku lele vave mai ki fale pea ko e moʻoni, ne u ʻilo ai kuo vela ʻa e maikoloueiví.

ʻI heʻeku feinga ke fakahaofi homau ʻapí mei he velá, naʻá ku ala atu ki mui ʻi he maikoloueiví, toʻo ʻa e palakí, pea hiki mei he funga kānitá ʻa e maikoloueivi ʻoku lolotonga velá ʻaki hono uaea palakí. ʻI heʻeku fakaʻamu ke hoko ko e moʻungaʻi tangatá ke veteki ʻa e palopalemá mo fakahaofi homau ʻapí, naʻá ku liaki takai ʻa e maikoloueivi kei velá ʻaki ʻa e uaea palakí ke mamaʻo pē mei hoku sinó, naʻá ku aʻu ki mui pea toe liaki ʻa e maikoloueiví ki he loto ataʻataá. Ko ia ne mau lava ai o tāmateʻi ʻa e afi kakahá ʻaki ha housi.

Ko e hā ʻa e mea naʻe fehalākí? ʻOku fie maʻu ʻe ha maikoloueivi ha meʻa ke ne hanga ʻo puke ʻa hono iví, pea ko e taimi ʻoku ʻikai ai ke ʻi ai ha meʻa ʻi loto ke puke ʻa e ivi ko iá, ʻoku puke leva ʻe he ʻōvaní ia ʻa e iví, hoko ʻo vela, pea lava ke vela ʻo ʻauha ai pē ia ʻi ha afi kakaha mo e efuefu.9 Naʻe vela kotoa ʻemau maikoloueiví pea naʻe velá ko e ʻikai ha meʻa ʻi lotó.

ʻOku pehē pē, ko kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e tuí pea mo e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi honau lotó, te nau lava ʻo puke pea ikunaʻi a e ngaahi ngahau vela ʻa ia ʻe tuku mai ʻe he filí ke fakaʻauha ʻaki kitautolú.10 Ka ʻikai, mahalo he ʻikai tolonga ʻa ʻetau tuí, ʻamanaki leleí mo e loto fakapapaú pea te tau hangē leva ko e maikoloueivi ʻoku ʻikai ha meʻa ʻi lotó, te tau hoko ʻo taʻeʻaonga.

ʻOku ou iloʻi ʻoku fakaʻatā au ʻe hono tō loloto ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi hoku lotó, ʻo fakatahaʻi mo e tui ki he ʻEiki ko Sīsu Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí, ke u maʻu ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ke ikunaʻi ʻa e filí pea mo ha meʻa pē te ne ʻahiʻahiʻi ʻaki au. ʻI heʻetau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá, ʻe lava ke tau fakafalala ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻa ia ne akoʻi ʻe Paulá: “He naʻe ikai foaki ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e laumālie ʻo e manavasiʻí; ka ko e mālohi, mo e ʻofa, mo e loto fakapotopoto.”11

ʻOku tau ʻilo ko e taimi naʻe kei tamasiʻi ai ʻa e Fakamoʻuí naʻá Ne “tupu, pea mālohi ʻi he laumālié, pea fonu ia ʻi he poto: pea naʻe ʻiate ia ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá.”12 ʻOku tau ʻiloʻi ko e taimi naʻá Ne fakaʻau ʻo fuʻu lahi angé, “Naʻe tupulaki ʻa e potó ʻia Sīsū mo e lahí, pea naʻe ʻofeina ia ʻe he ʻOtuá mo e tangatá.”13 Pea ʻoku tau ʻilo ko e taimi ne kamata ai ʻa ʻEne ngāue fakafaifekaú, ko kinautolu naʻa nau fanongo kiate Iá, “naʻa nau ofo ʻi heʻene akonakí he naʻe lea ia ʻi he mālohi.”14

ʻI Heʻene mateuteú, naʻe tupulaki ai ʻa e Fakamoʻuí ʻi he mālohi pea malava ke Ne matuʻuaki ʻa e ngaahi fakatauele kotoa ʻa Sētané.15 ʻI heʻetau muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí pea teuteu ʻi hono ako ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá mo fakaloloto ʻetau tuí, te tau lava foki ʻo maʻu ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ke matuʻuaki ʻa e ngaahi ʻahiʻahí.

Lolotonga ʻa e taimi ko ʻeni ʻo e fakangatangata ʻo e ngaahi fakatahaʻangá ʻo faingataʻa ai ʻa e ʻalu maʻu pē ki he temipalé, kuó u fakakaukau ke hokohoko atu hono ako pea ke ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻa ia ʻoku tau maʻu i heʻetau fakahoko pea tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻo e temipalé. Hangē ko ia ne talaʻofa mai ʻaki ʻi he lotu fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní, ʻoku tau mavahe mei he temipalé kuo fakafeʻungaʻi kitautolu ʻaki ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá.16 ʻOku ʻikai ha ʻaho ʻe ʻosi ai e mālohi ʻo e ʻOtuá meiate kinautolu ʻoku fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava fakatemipalé, pe ʻoku ʻi ai ha fakangatangata ki hono maʻu e mālohi ko iá lolotonga ha mahaki fakaʻauhá. ʻOku hōloa pē ʻa Hono mālohí ʻi heʻetau moʻuí ʻo kapau ʻoku ʻikai ke tau tauhi hotau ngaahi fuakavá pea ʻikai moʻui ʻi ha founga ʻoku fakaʻatā ai ke tau hokohoko atu ke feʻunga ke maʻu Hono mālohí.

Lolotonga ʻa ʻeku hoko mo hoku uaifi ʻofaʻangá ko ha ongo taki fakamisiona ʻi Taileni, Lāosi pea mo Mianimaá, naʻá ma mātā tonu ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻa ia ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku nau fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapu ʻi he temipalé. Naʻe malava ʻe he Paʻanga Tokoni ki he Kau Pataloni ʻo e Temipalé ʻo tokoniʻi ha Kāingalotu tokolahi ʻi he ngaahi fonua ko ʻení ʻe tolu ke nau malava ʻo hū ki he temipalé hili ʻenau fakahoko ʻa e meʻa kotoa ne nau ala lavá ʻo fakafou ʻi he feilaulau mo e teuteu fakatāutahá. ʻOku ou manatu ki haʻaku feʻiloaki mo ha Kāingalotu faivelenga ʻe toko 20 mei Lāosi ʻi ha malaʻe vakapuna ʻi Pengikoki, Taileni ke tokoniʻi kinautolu ke nau ō ki ha malaʻe vakapuna kehe ʻi Pengikoki ke nau puna ai ki Hongo Kongo. Ne vēkeveke ʻa e kāingalotú ni ke faifai pea nau fononga ki he fale ʻo e ʻEikí.

ʻĪmisi
Kāingalotu ʻi Lāosí

ʻI he taimi naʻa mau toe feʻiloaki ai mo e Kāingalotu leleí ni ʻi heʻenau foki maí, naʻe hā mahino mai ʻa e toe matuʻotuʻa ange ʻi he ongoongoleleí pea mo e mālohi naʻe maʻu ʻi hono maʻu honau ʻenitaumeni fakatemipalé mo fakahoko ʻa e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá. ʻOku mahino naʻe ʻalu atu ʻa e Kāingalotu ko ʻení mei he temipalé “kuo fakamahafu ‘a kinautolu ‘aki [Hono] mālohí.”17 Ko e mālohi ko ʻeni ke fakahoko ha meʻa ʻo mahulu hake ʻi he meʻa te nau malava ʻiate kinautolu peé, naʻa nau maʻu ai ʻa e mālohi ke kātekina ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí ʻi honau fonuá pea ʻalu atu ʻo fakahaaʻi “ʻa e ngaahi fuʻu ongoongo lalahi mo nāunauʻia, ʻi he moʻoní,”18 ʻi he hokohoko atu ʻa ʻenau langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻEikí ʻi Lāosí.

Lolotonga ʻa e taimi ko ʻeni ʻoku ʻikai ke tau lava ai ʻo alu ki he temipalé, kuo tau takitaha fakafalala nai ki he ngaahi fuakava naʻa tau fakahoko ʻi he temipalé ke fokotuʻu ha taumuʻa mahino mo taʻefeliliuaki ʻi heʻetau moʻuí? Kapau te tau tauhi ʻa e ngaahi fuakavá ni, te nau ʻomi kiate kitautolu ha vīsone mo ha ngaahi meʻa ke ʻamanaki atu ki ai fekauʻaki mo e kahaʻú pea mo ha loto fakapapau moʻoni ke moʻui taau ke maʻu ʻa e meʻa kotoa kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí o fakafou ʻi heʻetau faivelengá.

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke fekumi ki he mālohi ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke foaki atú. ʻOku ou fakamoʻoni ʻi heʻetau fekumi ki he mālohi ko ʻení, ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ha mahino lahi ange ki he ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní kiate kitautolú.

ʻOku ou fakamoʻoni naʻe ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí ke hoko ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi koeʻuhí ko ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú. ʻOku ou fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi, ʻa e Tokotaha ʻokú Ne maʻu ʻa e mālohi kotoa pē,19 pea ʻoku ou fakahoko ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.