Konifelenisi Lahi
Tuku ‘a e Kātakí ke Ngāue ki he Haohaoá, pea Ui ʻa e Meʻa Kotoa Pē ko e Meʻa Fakafiefia!
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2020


Tuku ‘a e Kātakí ke Ngāue ki he Haohaoá, pea Ui ʻa e Meʻa Kotoa Pē ko e Meʻa Fakafiefia!

ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi ʻa e faʻa kātakí, ʻoku tupulaki ai ʻetau tuí. ʻI he tupulaki ʻetau tuí, ʻoku pehē pē foki mo ʻetau fiefiá.

ʻI he taʻu ʻe ua kuohilí, ne fou atu ʻa hoku tehina ko Setí ʻi he veilí. Naʻe hoko ʻene mavahe atu ki he tafaʻaki ʻe tahá ke taʻelata ai ʻa hoku tuofefine ʻi he fono ko Sitefanií, mo ʻena fānau iiki ʻe toko ua ko Peleiteni mo Pelá; kae pehē ki he toenga ʻo e fāmilí. Naʻa mau maʻu ha fakafiemālie mei he lea ko ia ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻi he konifelenisi lahí ʻi he uike kimuʻa pea siʻi pekia ʻa Setí: “ʻOku ʻomi ʻe he mālohi fai-fakamoʻui ʻo e Fakamoʻuí ʻa e māmá, mahinó, nongá, mo e ʻamanaki leleí ʻi he fasitanunu ʻa e ngaahi faingataʻa fakamāmaní” (“Kuo Kafo,” Liahona, Nōvema 2018, 85).

ʻĪmisi
Ko Seti ʻIaki mo e fāmilí

ʻOku mau tui kia Sīsū Kalaisi; ʻoku mau ʻiloʻi te mau toe fakataha mo Seti, ka ʻoku fakamamahi ʻa e ʻikai ke ne ʻi heni fakatuʻasinó! Kuo mole ha ngaahi ʻofaʻanga ʻo ha niʻihi tokolahi. ʻOku faingataʻa ke faʻa kātaki pea tatali ki he taimi te tau toe fakataha ai mo kinautolú.

ʻI he taʻu ʻe taha hili ʻene pekiá, ne mau ongoʻi ne hangē naʻe kāpui kimautolu ʻe ha konga ʻao fakapoʻulí. Naʻa mau fekumi ki ha fakafiemālie ʻi hono ako ʻemau folofolá, lotu fakamaatoato ange, pea ʻalu maʻu pē ki he temipalé. ʻOku fālute ʻi he ngaahi lea mei he himi ko ʻení ʻa e ngaahi ongo naʻa mau maʻu he taimi ko iá: “Kuo mafoa ʻa e atá, kuo ʻā ʻa māmani, kuo puli atu ʻa e ngaahi ʻao fakapoʻuli ʻo e poó” (“The Day Dawn Is Breaking,” Hymns, no. 52).

Naʻe fakapapauʻi ʻe homau fāmilí ʻe hoko ʻa e taʻu 2020 ko ha taʻu ʻo e fakafoʻou! Naʻa mau ako ʻa ʻemau lēsoni Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ʻi he Fuakava Foʻoú ʻi he tohi ʻa Sēmisí ʻi he fakaʻosinga ʻo Nōvema 2019 ʻi hono fakahā mai ha kaveinga kiate kimautolu. ʻOku pehē ʻi he Sēmisi, vahe 1, veesi 2, “ʻE hoku kāinga, lau ia kotoa ko e fiefia, ʻi hoʻomou tō ki he ngaahi faingataʻa lahi” (Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Sēmisi 1:2 [ʻi he , Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá]). ʻI heʻemau fakaʻamu ke kamata ha taʻu foʻoú, ha taʻu ʻe hongofulu foʻou, ʻi he fiefiá, naʻa mau fakakaukau ai ko e taʻu 2020 te mau “lau kotoa ia ko e fiefia.” Naʻa mau ongoʻi mālohi ia he Kilisimasi kuo ʻosí ʻi heʻemau foaki ki homau ngaahi tokouá/tuofāfiné ha ngaahi falani ne tohi mata lalahi ai ʻa e “Lau Kotoa Ia Ko e Meʻa Fakafiefia.” Ko e moʻoni ʻe hoko ʻa e taʻu 2020 ko ha taʻu ʻo e fiefia mo e fakafiefia.

Ka ko ʻeni—kuo ʻomi ʻi he taʻu 2020 ia ʻa e mahaki fakaʻauha fakamāmani lahi ko e Kōviti-19, taʻe-manonga fakapolitikalé, mo ha ngaahi faingataʻa faka-ʻekonōmika. Mahalo ʻoku tuku mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ha taimi ke tau fakakaukauloto mo fakakaukau ai ki he mahino ʻoku tau maʻu ki he faʻa kātakí mo ʻetau fai tuʻutuʻuni lelei ke fili ʻa e fiefiá.

Kuo hanga ai ʻe he tohi ʻa Sēmisí ʻo ʻomi ha ʻuhinga foʻou kiate kimautolu. ʻOku hoko atu ʻa e Sēmisi, vahe 1, veesi 3 mo e 4:

“ʻO ʻilo, ko e ʻahiʻahiʻi ʻo hoʻomou tuí ʻokú ne fakatupu ʻa e kātakí.

“Kae tuku ʻa e kātakí ke ngāue ki he haohaoá, koeʻuhí ke mou haohaoa mo māʻopoʻopo, ʻo taʻemasiva ʻi ha meʻa.”

ʻI heʻemau feinga ke maʻu ʻa e fiefiá ʻi he lotolotonga ʻo ʻemau faingataʻaʻiá, naʻe ngalo ai ʻiate kimautolu ko e maʻu ʻo e kātaki fuoloá ko e kī ia ki he hoko ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ko iá ko e lelei kiate kimautolú.

Naʻe akoʻi mai ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ke liʻaki e tangata fakakakanó pea hoko ko “ha tangata māʻoniʻoni ʻi he fakalelei ʻa Kalaisi ko e ʻEikí, pea hoko [ʻo hangē] ha kiʻi tamasiʻi siʻi, angavaivai, angamalū, loto fakatōkilalo, faʻa kātaki, fonu ʻi he ʻofa, pea loto fiemālie ke fakavaivai ʻi he meʻa kotoa pē” (Mōsaia 3:19).

ʻOku akoʻi ʻi he vahe 6 ko ia ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisi mahuʻinga ʻe lava ke tau fakahokó: “Ko e faʻa kātakí ko e malava ia ke matuʻuaki ʻa e tatalí, faingataʻá, fakafepakí, pe ko e mamahi ʻo ʻikai ʻita, taʻemanonga, pe hohaʻa. Ko e malava ia ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá mo tali fiemālie ʻEne taimí. Ko e taimi ko ē ʻokú ke faʻa kātaki aí, ʻokú ke matuʻuaki ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku hoko mai kiate koé pea ʻoku lava leva ai ke ke nonga pē mo maʻu ʻa e ʻamanaki leleí” (Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú, rev. ed. [2019], 143).

ʻE lava foki ke hoko e moʻui ʻa Saimone ko e Kēnaní ko e taha ʻo e kau ākonga ʻa Kalaisi ʻi he kuongamuʻá, ko ha sīpinga ʻo e ngāue haohaoa ʻo e faʻa kātakí. Ko e kau Sēlotí ko ha kulupu ʻo ha kau Siu mateaki fonua naʻa nau fakafepakiʻi mālohi ʻa e pule ʻa e kau Lomá. Naʻe taukaveʻi ʻe he ngāue ʻa e kau Sēlotí ʻa e fetāʻaki mo e Kau Lomá, kau Siu naʻe poupou kiate kinautolú, pea mo e kau Sātusí ʻaki ʻenau ʻohofi ke maʻu ha ngaahi fiemaʻu mo tulifua ki ha ngaahi ngāue kehe ke tokoni ki heʻenau taumuʻá (vakai, Encyclopedia Britannica, “Zealot,” britannica.com). Ko Saimone ko e Kēnaní ko ha tokotaha ia ʻo e kau Sēlotí (vakai, Luke 6:15). Fakakaukau ki ha feinga ʻa Saimone ke fakalotoa ʻa e Fakamoʻuí ke Ne fakamahafu ʻo taki ha kulupu fakakautau, pe fakatupu moveuveu ʻi Selusalema. Naʻe akonaki ʻa Sīsū:

“ʻOku monūʻia ʻa e angamaluú: he te nau maʻu ʻa e fonua. …

“ʻOku monūʻia ʻa e manavaʻofá: he te nau maʻu ʻa e ʻofá. …

“ʻOku monūʻia ʻa e faʻa fakaleleí: ʻe ui ai ʻa kinautolu ko e fānau ʻa e ʻOtuá” (Mātiu 5:5, 7, 9).

Mahalo naʻe pikitai pea taukaveʻi ʻe Saimone ʻa ʻene fakakaukaú ʻi he mālohi mo e loto moʻoni, ka ʻoku fokotuʻu mai ʻe he folofolá naʻe liliu ʻa e meʻa naʻe tokanga taha ki aí ʻe he ivi tākiekina mo e sīpinga ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe hoko ʻa ʻene ngāue faka-ākonga maʻa Kalaisí ko e uho ʻo e meʻa naʻe tokanga taha ki ai ʻi heʻene ngāué.

ʻI heʻetau fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau “fanauʻi foʻou; ʻio, ke [tau] fanauʻi ʻi he ʻOtuá ʻo liliu mei [hotau] tuʻunga fakakakano mo tō ki laló, ki ha tuʻunga ʻo e anga māʻoniʻoni, kuo huhuʻi ʻe he ʻOtuá, ʻo hoko ko hono ngaahi foha mo hono ngaahi ʻofefine” (Mōsaia 27:25).

ʻI he kotoa ʻo e ngaahi ngāue mateaki fakasōsiale, fakalotu, mo fakapolitikale ʻi hotau kuongá, tuku ke hoko ʻa e ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ko ʻetau feohiʻanga ʻiloa mo mahuʻinga tahá ia. “He ko e potu ʻoku ʻi ai hoʻomou koloá, pea ʻe ʻi ai foki mo homou lotó” (Mātiu 6:21). ʻOua foki naʻa ngalo ʻiate kitautolu, ka hili hono “fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá,” ʻe he kau ākonga faivelengá “[kuo nau] taau mo e faʻa kātakí” (Hepelū 10:36).

Hangē ko ia ʻoku tau maʻu ʻa e faʻa kātakí ʻiate kitautolu ʻi hono ʻahiʻahiʻi ʻo ʻetau tuí, ko e taimi ʻoku tau faʻa kātaki aí, ʻoku tupulaki leva ʻetau tuí. ʻI he tupulaki ʻetau tuí, ʻoku pehē pē foki mo ʻetau fiefiá.

ʻI Māʻasi ne toki ʻosí, ne pau ai ke nofo mavahe ʻa homa ʻofefine fika ua ko ʻEmá ʻo hangē pē ko e kau faifekau tokolahi ʻi he Siasí. Naʻe tokolahi ʻa e kau faifekau naʻe foki ki ʻapí. Naʻe tatali ha kau faifekau tokolahi ke toe vahe kinautolu ki ha feituʻu kehe. Ko e tokolahi naʻe ʻikai maʻu ʻa honau ngaahi tāpuaki fakatemipalé kimuʻa pea nau mavahe ki ha feituʻu ʻo ngāue ai. Mālō siʻi kau faifekau. ʻOku mau ʻofa atu.

Naʻe faingataʻaʻia ʻa ʻEma mo hono hoá ʻi Netaleni ʻi he ngaahi fuofua uiké—ʻo aʻu pē ki heʻena tangi ʻi ha ngaahi taimi lahi. Naʻe tupulaki ʻa e fakafalala ʻa ʻEma ki he ʻOtuá ʻi he siʻisiʻi ʻo e ngaahi faingamālie ke fetuʻutaki fakatāutahá pea fakangatangata ʻa ʻena ʻi tuʻá. Naʻa mau lotu fakataha mo ia ʻi he ʻInitanetí pea ʻeke ange ha founga te mau lava ʻo tokoni aí. Naʻá ne kole mai ke mau fetuʻutaki mo ha ngaahi kaungāmeʻa naʻá ne akoʻi he ʻinitanetí!

Naʻe kamata ke fetuʻutaki tahataha homau fāmilí he ʻinitanetí mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻo ʻEma ʻi Netalení. Naʻa mau fakaafeʻi kinautolu ke kau mai ki heʻemau ako fakafāmili fakauike ʻi he ʻinitanetí ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au. Kuo hoko kotoa ʻa Folola, Lola, Lanisikei, Filikei, Penisimani, Sitolo mo Mahōmeti ko homau ngaahi kaungāmeʻa. Kuo hū ha niʻihi ʻo homau ngaahi kaungāmeʻa mei Netalení “ʻi he matapā fāsiʻí” (3 Nīfai 14:13). ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku lolotonga fakahā kiate kinautolu “ʻa hono lausiʻi ʻo e halá, pea mo hono fāsiʻi ʻo e matapā ʻa ia ʻoku totonu ke nau hū aí” (2 Nīfai 31:9). Ko hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine kinautolu ʻia Kalaisi. ʻOku tau “lau kotoa ia ko e meʻa fakafiefia” ʻi heʻetau ngāue fakataha ke tau fakalakalaka ʻi he hala ʻo e fuakavá.

ʻOku tau “tuku ʻa e kātaki ke ngāue ki he haohaoá” (Sēmisi 1:4) ʻi he ʻikai ke tau lava ko ia ke feʻiloaki tonu ʻi ha vahaʻataimi ko ha fāmili fakauōtí. Ka ʻoku tau lau kotoa ia ko e meʻa fakafiefia ʻi he tupulaki ʻa e tui hotau fāmilí ʻo fakafou ʻi he ngaahi fehokotakiʻanga fakatekinolosia foʻoú pea mo e ako e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Naʻe palōmesi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Ko hoʻomou feinga taʻetukua ʻi he meʻa ko ʻení—ʻo aʻu ki ha ngaahi momeniti te mou ongoʻi ai ʻoku ʻikai ke mou fuʻu lavameʻá—te ne liliu hoʻo moʻuí, mo ho fāmilí, pea mo māmani” “Laka Atu ʻi he Tui,” Liahona, Mē 2020, 114).

ʻOku tāpuni fakataimi—ʻa e temipalé—ʻa ia ʻoku tau fakahoko ai ha ngaahi fuakava toputapu pea mo e ʻOtuá. ʻOku kei fakaava pē—ʻa e ʻapí—ʻa ia ʻoku tau tauhi ai ʻa e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá! ʻOku tau maʻu ha faingamālie ʻi ʻapi ke ako pea fakalaulauloto ki he fakaʻofoʻofa makehe ʻo e ngaahi fuakava fakatemipalé. Neongo ʻa e ʻikai malava ke hū ki he feituʻu toputapu ko iá, “ʻe fiefia lahi [hotau] lotó … koeʻuhí ko e ngaahi tāpuaki ʻa ia ʻe lilingi atú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:9).

Kuo mole ʻa e ngāue ʻa ha tokolahi; pea kuo mole ha ngaahi faingamālie mei ha niʻihi. Ka, ʻoku tau fiefia fakataha mo Palesiteni Nalesoni, ʻa ia naʻe toki lea ʻo pehē: “Kuo tupulaki moʻoni ʻa e ngaahi foaki ʻaukaí ʻo ʻikai fakakounaʻi mei hotau kāingalotú, pea pehē ki he ngaahi foaki tokoni ki heʻetau paʻanga tokoni ʻofa fakaetangatá. … Te tau ikunaʻi fakataha ʻa e taimi faingataʻá ni. ʻE faitāpuekina kimoutolu ʻe he ʻEikí ʻi hoʻomou hokohoko atu ke tāpuakiʻi ʻa e niʻihi kehé” (Russell M. Nelson’s Facebook page, post from Aug. 16, 2020, facebook.com/russell.m.nelson).

Ko e fekau mei he ʻEikí ke “Fiemālie pē,” pea ʻoua ʻe manavahē (Mātiu 14:27).

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai lava ke tau faʻa tatali ʻi heʻetau fakakaukau ʻoku “tonu ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau faí” pea ʻoku ʻikai pē ke tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku tau fakaʻamuá. Naʻe ʻaʻeva ʻa ʻĪnoke mo e ʻOtuá ʻi ha taʻu ʻe 365 kimuʻa pea liliu ʻa hono kakaí. Ko e taʻu ʻe tolungeau onongofulu mā nima ʻo ʻene feinga ke fakahoko ke tonu ʻa e meʻa kotoa, pea toki hoko ia! (Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:49.)

Naʻe pekia hoku tehina ko Setí hili pē ha ngaahi māhina siʻi hono tukuange kimaua mei hono tokangaʻi ʻa e Misiona Utah Ogden. Ko ha mana ʻa e lolotonga ʻema nofo ʻi he Faka-Tonga ʻo Kalefōniá, mei he ngaahi misiona kotoa ʻe 417 naʻe mei vahe kimaua ki ai ʻi he taʻu 2015, naʻe vahe kimaua ia ki he fakatokelau ʻo ʻIutaá. Naʻe miniti pē ʻe 30 ʻa e fakaʻuli mei he ʻapi fakamisioná ki he ʻapi ʻo Setí. Naʻe ʻiloʻi ʻa e kanisā ʻa Setí hili ʻema maʻu ʻa e misiona naʻe vahe kimaua ki aí. Naʻe aʻu pē ki he tūkunga faingataʻa tahá, naʻá ma ʻiloʻi naʻe tokanga mai ʻa ʻetau Tamai Hēvaní kiate kimaua pea tokoni ke ma maʻu ʻa e fiefiá.

ʻOku ou fakamoʻoni ki he mālohi ʻo e huhuʻí, fakamāʻoniʻoniʻí, loto fakatōkilaló, mo e fiefia ʻo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakamoʻoni ko e taimi ʻoku tau lotu ai ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi he huafa ʻo Sīsuú, te Ne tali mai. ʻOku ou fakamoʻoni ko e taimi ʻoku tau fanongo, fakafanongo pea mo tokanga ai ki he leʻo ʻo e ʻEikí mo ʻEne palōfita moʻuí, Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ʻe lava ke tau “tuku ʻa e kātakí ke ngāue ki he haohaoá” pea “lau kotoa ia ko e meʻa fakafiefia.” ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.