Konifelenisi Lahi
Kau Fefine ʻo Saioné
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2020


Kau Fefine ʻo Saioné

Te mou hoko ko ha ivi mahuʻinga ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí mo hono fokotuʻu ha kakai ʻo Saione.

Siʻoku ngaahi tuofāfine ʻofeina, ʻoku ou monūʻia ke u lea lolotonga ʻa e taimi fakaofó ni ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní. ʻOku tau fakaofi atu ʻi he ʻaho kotoa ke toe ofi ange ki he momeniti nāunauʻia ʻe toe hāʻele mai ai ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ki he māmaní. ʻOku tau ʻilo ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa fakamamahi ko ia ʻe hoko kimuʻa ʻi Heʻene hāʻele maí, ka ʻoku fiefia hotau lotó mo maʻu foki ʻa e loto-falala ʻi he ʻiloʻi ʻa e ngaahi talaʻofa nāunauʻia ʻe fakahoko kimuʻa peá Ne hāʻele maí.

ʻI hoʻomou hoko ko e ngaahi ʻofefine ʻofeina ʻa e Tamai Hēvaní, pea mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi Hono puleʻangá, 1 te mou fakahoko ha fatongia mahuʻinga ʻi ha ngaahi taimi fisifisimuʻa ʻi he kahaʻú. ʻOku tau ʻilo ʻe hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí ki ha kakai kuo tānaki fakataha mo mateuteu ke moʻui ʻo hangē ko e kakai ʻi he kolo ʻo ʻĪnoké. Naʻe faaitaha ʻa e kakai ʻi aí ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí pea nau hoko ʻo maʻa fakaʻaufuli ko ia naʻe ʻohake ai kinautolu ki he langí.

Ko e fakamatala ʻeni ʻa e ʻEikí ne fakahā mai ki he meʻa ʻe hoko ki he kakai ʻo ʻĪnoké mo e meʻa ʻe hoko ʻi he kuonga fakakosipeli fakaʻosi ko ʻeni ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá:

“Pea ʻe hokosia ʻa e ʻaho ʻe mālōlō ai ʻa e māmaní, ka ʻe fakapoʻuli ʻa e ngaahi langí ʻi he teʻeki ai ke hoko ʻa e ʻaho ko iá, pea ʻe ʻufiʻufi ʻa e māmaní ʻe ha pūlou ʻo e fakapoʻuli; pea ʻe ngalulululu ʻa e ngaahi langí, pea mo e māmaní foki; pea ʻe ʻi he lotolotonga ʻo e fānau ʻa e tangatá ʻa e ngaahi fuʻu faingataʻa lalahi, ka te u maluʻi ʻa hoku kakaí;

“Pea te u fekau hifo ʻa e māʻoniʻoní mei he langí; pea te u ʻohake ʻa e moʻoní mei he kelekelé, ke fakamoʻoniʻi ʻa hoku ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú; ʻa ʻene toetuʻu mei he pekiá; ʻio, pea mo e toetuʻu foki ʻa e kakai kotoa pē; pea te u ʻai ke tafiʻi ʻa māmani ʻe he māʻoniʻoní mo e moʻoní ʻo hangē ka fai ia ʻaki ʻa e lōmakí, ke tānaki fakataha mai ʻa hoku kakai filí mei he ngaahi vahe ʻe fā ʻo e māmaní, ki ha potu ʻa ia te u teuteu, ko ha Kolo Māʻoniʻoni, koeʻuhí ke nonoʻo ʻe hoku kakaí ʻa honau konga lotó, pea ʻamanaki atu ki he taimi ʻo ʻeku haʻú; koeʻuhí ʻe ʻi ai ʻa hoku nofoʻangá, pea ʻe ui ia ko Saione, ko ha Selusalema Foʻou.

“Pea folofola ʻa e ʻEikí kia ʻĪnoke: Te ke toki fetaulaki ai mo ho koló kotoa mo kinautolu ʻi aí, pea te tau tali ʻa kinautolu ki hotau fatafatá, pea te nau mamata kiate kitautolu; pea te tau fāʻufua kiate kinautolu, pea te nau fāʻufua kiate kitautolu, pea te tau fekitengaki ʻi he ʻuma;

“Pea ʻe ʻi ai ʻa hoku nofoʻangá, pea ko Saione ia ʻa ia ʻe ʻalu atu mei he ngaahi meʻa kotoa pē kuó u fakatupú; pea ʻe mālōlō ʻa e māmaní ʻo feʻunga mo ha taʻu ʻe taha afe.” 2

Ko kimoutolu ngaahi tuofāfine, homou ngaahi ʻofefiné, makapuna fefiné, mo e kau fefine kuo mou lehilehiʻí te mou hoko ko ha konga mahuʻinga ʻo hono fokotuʻu ʻa e sōsaieti ko ia ʻo e kakai te nau kau ʻi he feohi nāunauʻia mo e Fakamoʻuí. Te mou hoko ko ha ivi mahuʻinga ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí mo hono fokotuʻu ha kakai ʻo Saione te nau nofo melino ʻi he Selusalema Foʻoú.

Kuo talaʻofa atu ʻa e ʻEikí ʻo fakafou Heʻene kau palōfitá. ʻI he ngaahi ʻaho kamakamata ʻo e Fineʻofá, naʻe lea ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he houʻeiki fafiné ʻo pehē, “Kapau te ke moʻui fakatatau mo e ngaahi faingamālié ni, he ʻikai lava ʻo taʻofi ʻa e kau ʻāngeló mei haʻanau hoko ko hao ngaahi takaua. 3

ʻOku ʻi loto ʻiate kimoutolu ʻa e tuʻunga malava fakaofo ko iá pea ʻoku teuteuʻi kimoutolu ki ai.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī:

“[Ko] kimoutolu ngaahi tuofāfine, ʻoku ʻikai ke mou fika ua ʻi he palani ʻa ʻetau Tamaí ki he fiefia taʻengatá pea mo e tuʻumālie ʻa ʻEne fānaú. Ko ha konga mātuʻaki mahuʻinga moʻoni kimoutolu ʻo e palani ko iá.

“Ka ne taʻeʻoua kimoutolu he ʻikai lava ke ngāue ʻa e palaní. Ka ne taʻeʻoua kimoutolu ʻe movete ʻa e palaní. …

“Ko e ʻofefine fakatāutaha kimoutolu ʻo e ʻOtuá, kuo fakakoloa ʻaki ha tāpuaki fakalangi.” 4

Kuo fakahoko ʻe hotau palōfita lolotongá, ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e fakamatalá ni ʻo kau ki homou fatongia ʻi he teuteu ki he hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí:

“ʻE faingataʻa ke fuatautau e tākiekina ʻoku fai ʻe he kakai fefiné, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi fāmilí ka ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí, heʻenau hoko ko e ngaahi uaifi, ngaahi faʻē, mo e ngaahi kui fefiné; ko ha ngaahi tokoua mo e mehikitanga; ko ha kau faiako mo ha kau taki; kae tautautefito ki heʻenau hoko ko ha kau faʻifaʻitakiʻanga mo ha kau taukapo faivelenga ʻo e tuí.

“Kuo moʻoni e meʻá ni ʻi he kuonga fakakosipeli kotoa pē talu mei he kuonga ʻo ʻĀtama mo ʻIví. Ka ʻoku makehe ʻa e kau fefine ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení mei ha toe faʻahinga fefine koeʻuhí he ʻoku makehe ʻa e kuonga fakakosipeli ko ʻení mei ha toe faʻahinga kuonga. ʻOku fakatou ʻomi ʻe he makehe ko ʻení ha ngaahi faingamālie mo ha ngaahi fatongia.” 5

ʻOku makehe ʻa e kuonga fakakosipelí ni he ʻe tataki kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau hoko ʻo mateuteu ke hangē ko e Kolo ʻo ʻĪnoké. Kuó Ne fakamatalaʻi mai ʻi Heʻene kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá ʻa e meʻa ʻe kau ʻi he liliu ki ha kakai ʻo Saioné.

Ne akoʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo pehē:

“Ko e kuonga [ʻo ʻĪnoké] ko ha kuonga faiangahala mo kovi ia, ko ha kuonga fakapoʻuli mo angatuʻu, ko ha kuonga ʻo e tau mo e mamahi, ko ha kuonga ne iku ki hono fakamaʻa ʻo e māmaní ʻaki ʻa e vaí.

“Ka naʻe angatonu ʻa ʻĪnoke ia. Naʻá ne ʻmamata ki he ʻEikí,’ peá ne fefolofolai mo ia ʻʻo hangē ko e fetalanoaʻaki’ ʻa ha tangata mo ha tangata ʻe taha. (Mōsese 7:4.) Naʻe fekau ia ʻe he ʻEikí ke kalanga ʻaki ʻa e fakatomalá ki he māmaní, mo fekauʻi ia ke ne ʻfai papitaiso ʻi he huafa ʻo e Tamaí, pea mo e ʻAló, ʻa ia ʻoku fonu ʻi he ʻaloʻofa mo e moʻoni, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa e Tamaí mo e ʻAló.’ (Mōsese 7:11.) Naʻe fakahoko ʻe ʻĪnoke ha ngaahi fuakava mo fakatahaʻi ha haʻofanga kakai tui moʻoni, ʻa ia naʻa nau hoko kotoa ʻo mātuʻaki faivelenga pea ‘hāʻele mai ʻa e ʻEikí ʻo ʻafio ʻi hono kakaí, pea nau nofo ʻi he māʻoniʻoni,’ pea faitāpuekina kinautolu mei ʻolunga. ʻPea naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa hono kakaí ko Saione, koeʻuhí he naʻa nau loto-taha pē mo fakakaukau taha, pea nau nofo ʻi he māʻoniʻoni; pea naʻe ʻikai ha kakai masiva ʻiate kinautolu.’ (Mōsese 7:18.) …

“Hili hono ui ʻe he ʻEikí ʻa hono kakaí ko Saioné, ʻoku pehē ʻi he folofolá naʻe ʻlanga [ʻe ʻĪnoke] ha kolo ʻa ia naʻe ui ko e Kolo ʻo e Māʻoniʻoní, ʻa ia ko Saione;’ ko e Saione ko iá ʻnaʻe ʻohake … ki he langí’ ʻa ia ʻnaʻe maʻu hake ia ʻe he ʻOtuá ki hono fatafata ʻoʻoná; pea naʻe “mafola atu mei ai ʻa e lea ʻo pehē, kuo hola ʻa Saione.’ (Mōsese 7:19, 21, 69.) …

“ʻE toe fakafoki mai e Saione tatau ko ʻeni ʻa ia naʻe ʻohake ki he langí … ʻi he taimi ʻe toe ʻomi ai ʻe he ʻEikí ʻa Saioné, pea ʻe kau ʻa hono kakaí ki he Selusalema foʻoú, ʻa ia ʻe fokotuʻú.” 6

Kapau ko ha talamuʻaki ʻa e kuohilí, ʻi he taimi ʻe hāʻele mai ai ʻa e Fakamoʻuí, ko e ngaahi ʻofefine ko ia ʻoku faivelenga kakato ki heʻenau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá ʻe tokolahi ange ia ʻiate kinautolu ʻoku mateuteu ke talitali Ia ʻi Heʻene hāʻele maí. Ka ko e hā pē ʻa e tokolahí, ʻe laka hake ʻi he vaeuá ʻa hoʻomou tokoni ʻi hono fokotuʻu e uouangatahá ʻi he kakai ne teuteuʻi ki he Saione ko iá.

Te u talaatu ʻa e ʻuhinga ʻoku ou tui ai ʻe peheé. ʻOku ʻomi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha fakamatala ki ha kakai ʻo Saioné. ʻOku mou manatuʻi naʻe hili hono akoʻi, ʻofaʻi, mo faitāpuekina kinautolu ʻe he Fakamoʻui kuo toetuʻú: “naʻe ʻikai ha fekeʻikeʻi ʻi he fonuá, koeʻuhí ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻe ʻi he loto ʻo e kakaí.” 7

Kuo akoʻi mai ʻe he meʻa kuó u aʻusiá ʻoku maʻu ʻe he ngaahi ʻofefine ʻo e Tamai Hēvaní ha meʻafoaki ke taʻofi ʻa e fekeʻikeʻí mo fakaʻaiʻai e angamāʻoniʻoní ʻi heʻenau ʻofa ki he ʻOtuá pea mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku nau tanumaki ʻiate kinautolu ʻoku nau tokoniʻí.

Naʻá ku mamata ai ʻi heʻeku kei talavoú ʻi he taimi ne lotu ai homau kiʻi koló ʻi homau ʻapí. Ko au pē mo hoku tokouá naʻe maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ko ʻeku tangataʻeikí pē ne maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Ko e palesiteni Fineʻofa ʻa e koló ko ha papi ului ʻa ia naʻe ʻikai fiefia hono husepānití heʻene ngāue ʻi he Siasí. Ko e kau mēmipá kotoa ko e houʻeiki fafine matuʻotuʻa ne ʻikai ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻi honau ngaahi ʻapí. Naʻá ku mamata ki heʻeku faʻeé mo e houʻeiki fafine ko iá ʻi heʻenau feʻofaʻakí, fepoupouʻakí, mo e fetauhiʻaki taʻe-hano tataú. ʻOku ou ʻilo he taimí ni naʻe fakalika mai kiate au ha ʻata ʻo Saione.

Naʻe hokohoko atu ʻeku ako ki he ivi tākiekina ʻo e houʻeiki fafine faivelengá ʻi ha kiʻi kolo ʻo e Siasí ʻi ʻAlapakiku, ʻi Niu Mekisikou. Naʻá ku mamata ki he uaifi ʻo e palesiteni fakakoló, uaifi ʻo e palesiteni fakavahefonuá, mo e palesiteni Fineʻofá ʻi heʻenau talitali māfana ʻa e tokotaha foʻou mo e papi ului kotoa pē. Ko e Sāpate ne u mavahe ai mei ʻAlapakikú, hili ha taʻu ʻe ua ʻeku mamata ki he ivi tākiekina ʻo e houʻeiki fafine aí, naʻe fokotuʻu ai ʻa e fuofua siteikí. Kuo fokotuʻu ai he taimí ni ʻe he ʻEikí ha temipale.

Ne u hiki mei ai ki Positoni, ʻo ngāue ai ʻi he kau palesitenisī fakavahefonuá ʻa ia ne puleʻi ai ha fanga kiʻi kolo iiki ʻi ha ongo siteiti ʻe ua. Naʻe ʻi ai ha ngaahi fakakikihi lahi ne fakaleleiʻi ʻe he houʻeiki fafine angaʻofa mo faʻa fakamolemole ʻa ia ne nau tokoni ke fakamolū ʻa e ngaahi lotó. Ko e Sāpate ne u mavahe ai mei Positoní, naʻe fokotuʻu ʻe ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e fuofua siteiki ʻi Masāsusetí. ʻOku ʻi ai ha temipale ʻi ai he taimí ni, ofi ki he feituʻu ne tomuʻa nofo ai ʻa e palesiteni fakavahefonuá. Naʻá ne mālohi ʻi he Siasí pea uiuiʻi kimui ange ke hoko ko ha palesiteni fakasiteiki pea mo ha palesiteni fakamisiona, ʻo tākiekina ʻe ha uaifi faivelenga mo ʻofa.

Siʻi ngaahi tuofāfine, ne foaki atu kiate kimoutolu ʻa e tāpuaki ʻo e hoko ko e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá fakataha mo ha ngaahi meʻafoaki makehe. Naʻa mou omi ki he moʻui fakamatelié mo ha mālohi fakalaumālie ke lehilehiʻi ʻa e niʻihi kehé mo hiki hake kinautolu ke māʻolunga ange ki he ʻofa mo e haohaoa te nau taau ai ke nofo fakataha ʻi ha sosaieti ʻo Saioné. Naʻe ʻikai tupukoso pē ʻa e hoko e “ʻIkai Fakaʻau ʻo Ngata ʻa e ʻOfá” ko e moto ʻo e Fineʻofá, ʻa e ʻuluaki houalotu ʻo e Siasí maʻá e ngaahi ʻofefine ʻo e Tamai Hēvaní.

Ko e ʻofa faka-Kalaisí ko e ʻofa haohaoa ia ʻa Kalaisí. Pea ʻoku hanga ʻe he tui kiate Iá mo e ngaahi ola kakato ʻo ʻEne Fakalelei taʻefakangatangatá ʻo fakafeʻungaʻi koe, mo kinautolu ʻokú ke ʻofa ai mo tokoniʻí, ke maʻu e meʻaʻofa fakalangi ko ia ke moʻui ʻi ha Saione ne talaʻofa maí ʻa ia kuo fuoloa e tatali ki aí. Te mou hoko ai ko e kau fefine ʻo Saione, ʻo ʻofeina tonu ʻe he ʻEikí pea mo kinautolu kuo mou faitāpuekiná.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e kau fefineʻi fonua kimoutolu ʻo e puleʻanga ʻo e ʻEikí ʻi he māmaní. Ko e ngaahi ʻofefine kimoutolu ʻo ha Tamai Hēvani ʻofa, naʻá Ne tuku mai ki māmani mo ha ngaahi meʻafoaki makehe ʻa ia naʻa mou palōmesi ke fakaʻaongaʻi ke faitāpuekina ʻaki e niʻihi kehé. ʻOku ou palōmesi atu ʻe tataki nima kimoutolu ʻe he ʻEikí, ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Te Ne muʻomuʻa ʻiate kimoutolu ʻi hoʻomou tokoni kiate Ia ke teuteuʻi ʻa Hono kakaí ke hoko ko Hono Saione kuo talaʻofá. Ko ʻeku fakamoʻoní ʻeni ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.