Konifelenisi Lahi
ʻOfeina Lahi ʻe he ʻEikí
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2020


ʻOfeina Lahi ʻe he ʻEikí

ʻOku ʻikai liliu ʻe he taimi ʻo e mamahí mo e loto mamahí ʻa e tokanga mai maʻu pē ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene ʻafio hifo pea faitāpuekina kitautolú.

ʻI he ʻaho ʻe taha he ngaahi taʻu kuo mahili atú, ʻi heʻema hoko ko ha ongo faifekau kei talavou ʻi ha kiʻi kolo he kiʻi motu ʻo ʻAmami Osima, Siapaní, naʻá ku fiefia lahi mo hoku hoá ʻi heʻema ʻiloʻi ʻe ʻaʻahi ange ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ki ʻĒsiá pea naʻe fakaafeʻi ʻa e kāingalotu mo e kau faifekau kotoa ʻi Siapaní ki Tōkiō ke fanongo ki he palōfitá ʻi ha konifelenisi fakaʻēlia. Naʻe kamata ʻemau palani fiefia mo hoku hoá mo e kau mēmipa ʻo e koló ki he konifelenisí, ʻa ia te mau heka vaka houa ʻe 12 ʻi he Tahi Fakahahake ʻo Siainá ki he fonua lahi ʻo Siapaní, pea heka lēlue houa ʻe 15 ki Tōkiō. Ka ko e pangó, naʻe ʻikai hoko ia. Naʻá ma maʻu ha tala mei heʻema palesiteni fakamisioná he ʻikai lava ke u kau atu mo hoku hoá ki he konifelenisi ʻi Tōkioó koeʻuhí ko e mamaʻó mo e taimí.

ʻĪmisi
Ko ʻEletā Sitīvenisoni mo hono hoa ngāue fakafaifekaú

Naʻe fononga e kau mēmipa homau kiʻi koló ki Tōkiō, ka ma nofo pē kimaua. Naʻe ngali lōngonoa mo fakataʻeoli ʻa e ngaahi ʻaho hono hokó. Naʻá ma fakahoko toko ua pē ʻa e sākalamēnití ʻi he kiʻi falelotú, lolotonga e kau atu ʻa e Kāingalotú mo e kau faifekau ʻo Siapaní ki he konifelenisí.

ʻĪmisi
Konifelenisi Fakaʻēlia ʻo ʻĒsiá

Naʻe toe fakalalahi ʻa ʻeku ongoʻi loto mamahí ʻi heʻeku fanongo fiefia ki he foki mai e kāingalotu ʻo e koló mei he konifelenisí hili ha ngaahi ʻaho mei ai ʻo fakamatalaʻi hono fanongonongo ʻe Palesiteni Kimipolo ʻe langa ha temipale ʻi Tōkiō. Naʻa nau matuʻaki fiefia mo vēkeveke ʻi heʻenau vahevahe ʻa hono fakahoko ʻo ʻenau fakaʻānauá. Naʻa nau fakamatala ʻa e ʻikai toe malava e kāingalotú mo e kau faifekaú ʻo mapukepuke ʻa ʻenau fiefiá mo ʻenu pasipati taʻetuku ʻi heʻenau fanongo ki hono fanongonongo ʻo e temipalé.

ʻĪmisi
Ko hono fanongonongo ʻe Palesiteni Kimipolo ha temipale ʻi Tōkioó

Kuo ʻosi atu ha ngaahi taʻu mei ai, ka ʻoku ou kei manatuʻi pē ʻa ʻeku ongoʻi loto-mamahi ʻi he ʻikai ke u kau atu ki he fakataha fakahisitōlia ko iá.

Kuó u fakakaukauloto ʻi he ngaahi māhina kimuí ni maí ki he aʻusiá ni, ʻi heʻeku vakai ki he fehangahangai ha niʻihi kehe mo ha loto mamahi—ʻoku lahi mo mamahi ange ʻi he meʻa naʻá ku aʻusia ko ha faifekau kei talavoú—koeʻuhí ko e mahaki fakaʻauha fakamāmani lahi ko e COVID-19.

ʻI he konga kimuʻa ʻo e taʻu ní, ʻi he fakalalahi ko ia ʻa e mahaki fakaʻauhá, naʻe palōmesi ai ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻe “fakahaaʻi faivelenga ʻe he Siasí mo hono kāingalotú ʻa ʻetau tukupā ke hoko ko e kau tangataʻifonua lelei mo e ngaahi kaungāʻapi lelei”1 mo “ngāue matuʻaki tokanga.”2 Naʻa tau aʻusia ʻa hono taʻofi fakataimi ʻo e ngaahi fakatahaʻanga ʻo e Siasí ʻi he funga māmaní, kuo laka hake ʻi he vaeuá ʻa e kau faifekau ʻo e Siasí kuo fakafoki ki honau fonuá, pea mo e tāpuni kotoa e ngaahi temipale ʻo e Siasí. Naʻe teuteu hamou toko lauafe ke hū ʻi he temipalé ke fakahoko ha ngaahi ouau moʻui—ʻo kau ai ʻa e ngaahi sila fakatemipalé. Kuo ʻi ai hamou niʻihi naʻe tukuange pē ʻoku ofi ke ʻosi homou ngāue fakafaifekaú pe ko hono tukuange fakataimi ʻo toe vahe ki ha feituʻu foʻou.

ʻĪmisi
Ko e foki ʻa e kau faifekaú ʻi he uhouhonga ʻo e COVID

Lolotonga ʻa e taimi ko ʻení, naʻe tāpuni ai ʻe he puleʻangá mo e kau taki fakaakó ʻa e ngaahi ʻapiakó—ʻa ia ne iku ai ki he liliu ʻa e ngaahi tānaki tuʻunga fakaakó mo kaniseli ʻa e ngaahi sipotí mo e ngaahi polokalama mo e ngaahi ʻekitivitī fakasōsiale, fakafonua, mo fakaako kehé. Ne mateuteu hamou tokolahi ki ha ngaahi polokalama ne ʻikai ʻi ai ha kakai, ngaahi fakaʻaliʻali ne ʻikai lava mo ha faʻahitaʻu vaʻinga naʻe ʻikai fai ai ha vaʻingá.

Kae toe mahuʻinga angé ko e fakakaukau atu ki ha ngaahi fāmili kuo mole hanau ʻofaʻanga lolotonga ʻa e taimi ko ʻení; ko e lahi tahá naʻe ʻikai lava ʻo fakahoko ʻa e ngaahi ouau putú pe ko ha ngaahi fakatahaʻanga mahuʻinga ʻo hangē ko e meʻa naʻa nau ʻamanaki ki aí.

Ko hono fakanounoú, kuo tokolahi ʻaupito hamou niʻihi kuo mou fehangahangai mo e loto mamahí, fakamamahí, mo e loto foʻí. ʻE fakamoʻui fēfē leva kitautolu, pea tau kātaki, mo laka ki muʻa ʻi he taimi ʻoku ngalingali he ʻikai toe fai ha taufonuá?

Naʻe kamata ke tohi ʻe he palōfita ko Nīfaí e ʻū lauʻi peleti īkí ʻi he taimi naʻá ne fuʻu tangata aí. ʻI heʻene toe vakai ki heʻene moʻuí mo e ngāue fakafaifekaú, naʻá ne ʻomi ai ha toe fakakaukau mahuʻinga ʻi he ʻuluaki veesi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ʻomi ʻe he vēsí ni ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ke tau fakakaukau ki ai ʻi hotau kuongá. Hili ʻa ʻene ngaahi lea ʻoku tau angamaheni ki aí, “Ko au Nīfai, ko e meʻa ʻi he fanauʻi au ʻi he ongomātuʻa lelei,” ʻokú ne tohi ʻo pehē, “… pea ko e meʻa ʻi heʻeku sio ki he ngaahi faingataʻaʻia lahi lolotonga ʻa hoku ngaahi ʻahó, ka neongo iá, kuo ʻofeina lahi au ʻe he ʻEikí ʻi hoku ngaahi ʻahó kotoa pē.”3

ʻI heʻetau hoko ko e kau ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku tau maheni ai mo e ngaahi faingataʻaʻia lahi ʻa ia ʻoku lau ki ai ʻa Nīfaí. Ka ʻi he hili hono fakahaaʻi ʻe Nīfai ʻa hono ngaahi faingataʻaʻia ʻi hono ngaahi ʻahó, ʻokú ne ʻomi ʻene fakakaukau ʻi he ongoongoleleí ki hono ʻofeina lahi ia ʻe he ʻEikí ʻi he kotoa ʻo hono ngaahi ʻahó. ʻOku ʻikai liliu ʻe he taimi ʻo e mamahí mo e loto mamahí ʻa e tokanga mai maʻu pē ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene ʻafio hifo pea faitāpuekina kitautolú.

ʻĪmisi
fakataha vitiō fakamisioná
ʻĪmisi
Ko e fakataha vitiō fakamisiona mo ʻEletā mo Sisitā Sitīvenisoní
ʻĪmisi
Ko e fakataha vitiō fakamisiona mo ʻEletā mo Sisitā Sitīvenisoní

Ne u fakataha vitiō kimuí ni mai mo ha kau faifekau nai ʻe toko 600 ʻi ʻAositelēlia, ko e tokolahi tahá ne nau ʻi ha tūkunga fakataputapui koeʻuhí ko e COVID-19, ʻo ngāue ʻa e tokolahi mei honau ngaahi ʻapi nofoʻangá. Naʻa mau fakakaukau fakataha ki he niʻihi fakafoʻituitui ʻi he Fuakava Foʻoú, Tohi ʻa Molomoná, pea mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻa ia naʻe tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí ke aʻusia ʻa e maʻongoʻonga tahá ʻi he faingataʻá. Naʻe fakamatalaʻi lahi ange kinautolu ʻi he meʻa naʻa nau malava ʻo fakahoko ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí kae ʻikai ko e meʻa naʻe ʻikai ke nau malava ʻo fakahoko koeʻuhí ko ʻenau nofo maʻú mo e fakataputapuí.

Naʻa mau lau ʻo kau kia Paula mo Sailosi, lolotonga hono haʻi mo lokaʻi pōpula kinauá naʻá na lotu, hiva, akonaki, fakamoʻoni—pea aʻu ʻo papitaiso ʻo e tauhi pilīsoné.4

Pea lau kau kia Paula ʻi hono tuku pōpula ia ʻi hono ʻapí ʻi Lomá ʻi ha taʻu ʻe ua, pea lolotonga ʻa e taimi ko ʻení naʻá ne “fakamatala ʻe ia mo fakapapau atu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá,”5 ʻo “ako ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku kau ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.”6

Ko Nīfai mo Līhai, ngaahi foha ʻo Hilamaní, ʻa ia naʻe hili hono ngaohikovia mo tuku pōpulá naʻe ʻātakaiʻi ʻe ha afi ko e maluʻi ʻi he ongo mai ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí, “ko ha kihiʻi leʻo-siʻi ʻoku fuʻu vaivai ʻaupito … naʻe mahuhuhuhu ia ʻo ongo ki [honau kau tauhi pilīsoné] ʻo ongo ki he laumālié tonu.”7

Ko ʻAlamā mo ʻAmuleki ʻi ʻAmonaihā, ʻa ia naʻá na ʻilo ko e tokolahi “naʻe tui … ʻo nau kamata ke fakatomala, mo fekumi ʻi he ngaahi folofolá,”8 neongo naʻe manukiʻi kinautolu pea ʻikai ha meʻakai, vai, pe vala, haʻi pea tuku pilīsone.9

ʻĪmisi
Ko Siosefa Sāmita ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií

Pea fakaʻosi ʻaki ʻa Siosefa Sāmita, ʻi heʻene mamahi ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií, ʻi heʻene ongoʻi tuenoa mo liʻekiná, naʻá ne fanongo leva ki he folofola ʻa e ʻEikí: “[Ko e] ngaahi meʻá ni … ʻe hoko ia ʻo ʻaonga kiate koe”10 pea “ʻe ʻiate koe ʻa e ʻOtuá ʻo taʻengata.”11

Naʻe mahino ki he niʻihi kotoa ko ʻení ʻa e meʻa naʻe ʻiloʻi ʻe Nīfaí: neongo kuo nau mamata ki ha ngaahi faingataʻa lahi ʻi honau ngaahi ʻahó, ka naʻe ʻofeina lahi kinautolu ʻe he ʻEikí.

Te tau lava foki ʻo ʻiloʻi ha ngaahi meʻa tatau ʻi heʻetau hoko ko ha kāingalotu mo e siasí ki he founga hono ʻofeina lahi kitautolu ʻe he ʻEikí lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻa kuo tau fehangahangai mo ia ʻi he ngaahi māhina kuohilí. ʻI heʻeku fakalau ʻa e ngaahi sīpinga ko ʻení, tuku muʻa ke nau fakamālohia foki homou fakamoʻoní ki he maʻu fakahā ko ia ʻa hotau palōfita moʻuí, ʻa ia kuó ne teuteuʻi kitautolu ʻaki ha ngaahi liliu kimuʻa pea ʻi ai ha fakaʻilonga ʻo e mahaki fakaʻauhá, ʻo malava ai ke tau kātakiʻi ʻa e ngaahi pole kuo hokó.

ʻUluakí, ko ha fakatefito lahi ange ʻi ʻapi pea poupouʻi ʻe he Siasí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he taʻu ʻe ua kuohilí: “Kuo tau anga ʻaki ʻa e fakakaukau ko e ‘lotú’ pe ʻsiasí’ ko ha meʻa ia ʻoku toki fai pē ʻi hotau ngaahi ʻapisiasí, kae poupou ki ai ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi ʻapí. ʻOku fie maʻu ke tau liliu e sīpinga ko ʻení. … Ko ha Siasi ʻoku fakatefito ʻi ʻapi, ʻo poupou ki ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi hotau … ngaahi ʻapisiasí.”12 Ko ha liliu fakaepalōfita ia! Kuo fakahoko ʻa e ako ʻo e ongoongolelei ʻoku fakatefito ʻi ʻapí ʻi hono tāpuni fakataimi ʻo e ngaahi ʻapisiasí. Neongo ʻa e kamata ke foki ʻa e māmaní ki he ngaahi meʻa angamahení pea tau foki ki he ngaahi falelotú, te tau kei fie maʻu pē ke tauhi ʻa e ngaahi sīpinga ʻo hono fakatefito ʻi ʻapi ʻa e ako ʻo e ongoongoleleí ʻa ia kuo tau fakatupulaki lolotonga ʻa e mahaki fakaʻauhá.

Ko e sīpinga hono ua ʻo e ʻofeina lahi ʻe he ʻEikí ko e fakahā ko ia fekauʻaki mo e ngāue fakaetauhi ʻi ha founga foʻou mo māʻoniʻoni angé.

ʻĪmisi
Ngāue Fakaetauhí

Naʻe fakafeʻiloaki mai ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi he 2018 ʻa e ngāue fakaetauhí ko ha liliu “ʻi he founga ʻo ʻetau fetauhiʻakí.”13 Kuo ʻomi ʻe he mahaki fakaʻauhá ha ngaahi faingamālie lahi ke fakaleleiʻi ai ʻetau ngaahi taukei ngāue fakaetauhí. Kuo tokoni ʻa e houʻeiki tangata mo fafine ngāue fakaetauhí, kau finemui mo e kau talavoú mo ha niʻihi kehe ke fai ha fetuʻutaki, fepōtalanoaʻaki, tokangaʻi ʻa tuʻa he ʻapí, feimeʻatokoni, ngaahi pōpoaki ʻi he tekinolosiá, pea mo e ouau sākalamēnití ke tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Kuo ngāue fakaetauhi foki mo e Siasí ki he niʻihi kehé lolotonga ʻa e mahaki fakaʻauhá ʻa ia kuo teʻeki fakahoko pehē kimuʻa, ʻaki hono tufaki ha ngaahi koloa ki ha ngaahi feituʻu tufa meʻatokoni, nofoʻanga ʻo e niʻihi ʻoku paeá, mo e ngaahi senitā tokoni maʻá e kau hikifonuá pea mo ha ngaahi ngāue ʻoku fakataumuʻa ki he ngaahi tūkunga honge meʻakai lahi taha he māmaní. ʻOku tali ʻe he houʻeiki fafine ʻo e Fineʻofá mo honau fāmilí ʻa e pole ko ia ke ngaohi ha ngaahi meʻa mānava maʻá e kau ngāue fakafaitoʻó.

ʻĪmisi
Ngaahi ngāue tokoni ʻofa fakaetangatá
ʻĪmisi
Ngaohi ʻo e ngaahi meʻa mānavá

Ko ha sīpinga fakaʻosi ʻo e mohu tāpuekina lolotonga e faingataʻá ko hono maʻu e fiefia lahi ʻi he fakafoki ʻo e ngaahi ouau fakatemipalé.

ʻĪmisi
Sisitā Kaitlyn Palmer

ʻOku fakamatalaʻi lelei taha ʻeni ʻaki ha kiʻi talanoa. ʻI he taimi naʻe maʻu ai ʻe Sisitā Keitilini Paame ʻa hono uiuiʻi ke ngāue fakafaifekau ʻi ʻEpelelí, naʻá ne loto vēkeveke ʻi hono uiuiʻi ia ke hoko ko ha faifekaú ka naʻá ne ongoʻi ʻoku mahuʻinga tatau mo makehe ke hū ʻi he temipalé ke maʻu hono ʻenitaumení pea fakahoko ʻa e ngaahi fuakava toputapú. Hili ʻa ʻene fakataimi-tēpileʻi ʻa hono ʻenitaumení, naʻe maʻu ha fanongonongo ʻe tāpuni fakataimi ʻa e ngaahi temipalé kotoa koeʻuhí ko e mahaki fakaʻauha fakamāmani lahí. Hili hono maʻu ʻa e fakamatala fakamamahí ni, naʻá ne toki ʻilo leva te ne lava ʻo kau ki he senitā akoʻanga fakafaifekaú (MTC) mei hono ʻapí ʻo fakafou ʻi he ʻinitanetí. Neongo ʻa e ngaahi meʻa fakalotomamahi ko ʻení, ka naʻe tokanga taha ʻa Keitilini ke ne laumālie lelei maʻu pē.

ʻĪmisi
Ko Sisitā Kaitlyn Palmer pea mo e MTC ʻi ʻapí

ʻI he ngaahi māhina naʻe hokó, ne ʻikai mole ʻa e ʻamanaki lelei ʻa Sisitā Paame ke hū ʻi he temipalé. Naʻe ʻaukai pea lotua ʻe hono fāmilí ʻe fakaava ʻa e ngaahi temipalé kimuʻa peá ne mavahe atú. Naʻe faʻa kamata ʻa e ngaahi pongipongi MTC ʻi ʻapi ʻa Keitiliní ʻaki ʻene pehē, “Ko e ʻaho nai ʻeni te mau aʻusia ai ha mana pea toe fakaava ʻa e ngaahi temipalé?”

ʻI he ʻaho 10 ʻo ʻAokosí naʻe fanongonongo ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻe fakaava ʻa e temipale ko ia ʻa Keitiliní ki he ngaahi ouau moʻuí pea ʻi he ʻaho tatau pē naʻe fakataimi-tēpileʻi ki ai ʻa ʻene puna pongipongia ko ia ki hono misioná. He ʻikai te ne lava ʻo hū ʻi he temipalé pea aʻu kei taimi ki hono vaká. ʻI he siʻi e ʻamanaki ʻa hono fāmilí ki ha ola leleí, naʻa nau fetuʻutaki ai kia Maikolo Vēlenga ko e palesiteni ʻo e temipalé ke vakai pe ʻe ʻi ai ha founga ʻe lava ke hoko ai ʻa e mana naʻa nau lotuá. Naʻe tali ʻa ʻenau ʻaukaí mo e lotú!

ʻĪmisi
Ko e fāmili Pāmé ʻi he temipalé

ʻI he taimi 2:00 a.m., ʻi ha ngaahi houa kimuʻa pea mavahe ʻa hono vaká, naʻe talitali lelei ai ʻe he palesiteni fofonga malimali ʻo e temipalé ʻa Sisitā Paame mo hono fāmili loʻimataʻiá ʻi he matapā ʻo e temipalé ʻaki ʻa e ngaahi lea, “Mālō ʻetau maʻu ki he pongipongí ni fāmili Paame. Talitali Lelei ʻa kimoutolu ki he temipalé!” ʻI heʻene fakakakato ʻa hono ʻenitaumení, naʻe poupouʻi kinautolu ke nau fakavavevave he naʻe talitali mai ʻa e fāmili hokó ʻi he matapā ʻo e temipalé. Naʻa nau fononga hangatonu ai pē ki he malaʻe vakapuná ʻo lava ke nau maʻu atu ʻa hono vaka ki hono misioná.

ʻĪmisi
Ko Sisitā Paame ʻi he malaʻe vakapuná

Hangē ʻoku toe makehe ange ʻa e ngaahi ouau fakatemipale kuo ʻikai ke tau fakahoko ʻi he ngaahi māhina kuo ʻosí ʻi he meʻa naʻa tau ala fakakaukau ki aí ʻi hono toe fakaava fakakongokonga ʻo e ngaahi temipalé ʻi he funga ʻo e māmaní.

ʻI heʻeku fakaʻosí, fakamolemole ʻo fakafanongo ki he ngaahi lea fakalotolahi, loto vēkeveke, mo langaki moʻui ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. He ʻikai fakakaukau ha taha ia naʻá ne tohi ʻeni lolotonga ʻa ʻene mamahi mo tuenoá, nofomaʻu pea mo fakataputapui ia ʻi ha ʻapi ʻi Nāvū, ʻo toitoi meiate kinautolu naʻa nau feinga ke puke pōpula taʻefakalao iá.

“Ko ʻeni, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku tau fanongoa ʻi he ongoongolelei kuo tau maʻú? Ko ha leʻo ʻo e fiefia! Ko ha leʻo ʻo e ʻaloʻofa mei he langí; pea ko ha leʻo ʻo e moʻoni mei he kelekelé; ko e ngaahi ongoongo fakafiefia ki he kau pekiá; ko ha leʻo ʻo e fiefia ki he kakai moʻuí pea mo e kau pekiá; ko e ngaahi ongoongo fakafiefia ʻo e fuʻu fiefia lahi. …

“…He ʻikai koā ke tau fai atu ʻi ha ngāue mahuʻinga pehē? Laka atu ki muʻa kae ʻoua ʻe fakaholoholomui. Loto-toʻa, … pea fai atu, fai atu ki he ikuna! Tuku ke fiefia ʻa homou lotó, pea nēkeneka ʻo lahi ʻaupito. Tuku ke pā mai ʻa e fonuá ʻi he hiva.”14

ʻE kāinga, ʻoku ou tui ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho, te mou takitaha nofo ai ʻo fakakaukau ki he ngaahi meʻa naʻe kaniselí, ko e mamahí, loto mamahí, mo e ongoʻi tuenoa ʻi he ngaahi taimi faingataʻa ʻoku tau fouá pea vakai ki hono kāpui ia ʻe he ngaahi tāpuaki funganí pea mo e tupulaki ʻo e tuí mo e fakamoʻoní. ʻOku ou tui ʻe fakatapui ʻi he moʻuí ni pea ʻi he maama kahaʻú ʻa hoʻomou ngaahi faingataʻaʻiá, ngaahi ʻAmonaihaá, mo e Fale Fakapōpula Lipetií ki hoʻomou leleí.15 ʻOku ou lotua te tau fakahā fakataha mo Nīfai ʻa e ngaahi faingataʻa ʻi hotau ngaahi ʻahó mo ʻiloʻi he taimi tatau ʻoku ʻofeina lahi kitautolu ʻe he ʻEikí.

ʻOku ou fakaʻosi ʻaki ʻa ʻeku fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻe ʻikai sola kiate Ia ʻa e faingataʻá pea naʻá Ne ʻalu hifo ʻo māʻulalo ange ʻi he meʻa kotoa pē ko ha konga ʻo ʻEne Fakalelei taʻefakangatangatá.16 ʻOku mahino kiate Ia hotau loto-mamahí, mamahí, mo e siva e ʻamanakí. Ko Ia hotau Fakamoʻuí, Huhuʻí, ʻamanaki leleí, fakafiemālié, mo hotau Haoʻangá. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi Hono huafa māʻoniʻoní, ko Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.