Konifelenisi Lahi
Puleʻanga, Faʻahinga, mo e Lea Kotoa
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2020


Puleʻanga, Faʻahinga, mo e Lea Kotoa

ʻE lava ke tau hoko, ʻi he founga pē ʻatautolu, ko ha konga ʻo hono fakahoko ʻo e ngaahi kikite mo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí—ko ha konga ʻo hono tāpuakiʻi ʻe he ongoongoleleí ʻa e māmaní.

Siʻi kāinga ʻofeina, naʻá ku toki fakahoko ha sila ʻi he temipalé, ʻo muimui ʻi he ngaahi fakahinohino ʻo e COVID-19. Naʻe ʻi ai e ongomeʻa malí, ko ha ongo ʻosi faifekau faivelenga, fakataha mo ʻena ongomātuʻá fakatouʻosi mo ʻenau fānaú kotoa. Naʻe ʻikai ke faingofua ʻeni. Ko e fefine malí ko e fika hiva ia he fānau ʻe toko hongofulu. Ne tangutu fakahokohoko pē ʻenau fānaú, mei he motuʻa tahá ki he siʻi tahá, ʻo vahavaha pē foki.

Naʻe feinga ʻa e fāmilí ke nau hoko ko ha kaungāʻapi lelei ʻi ha potu pē ne nau nofo ai. Neongo ia, ka ne ʻi ai ha kolo ʻe taha naʻe ʻikai ke nau talitali lelei—naʻe pehē ʻe he faʻē ʻa e taʻahine malí, koeʻuhí ko honau fāmilí ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Naʻe fai ʻe he fāmilí e meʻa kotoa ke fakakaungāmeʻa ʻi he akó, foaki pea mo tali kinautolu, ka naʻe ʻikai pē. Naʻe lotu mo lotu ʻa e fāmilí ke fakamolū ʻa e ngaahi lotó.

Naʻe ongoʻi ʻe he fāmilí ʻi ha pō ʻe taha kuo tali ʻenau lotú, ka ʻi ha founga taʻeʻamanekina ʻaupito. Naʻe vela honau falé ʻo ʻosiʻosingamālie. Ka naʻe hoko mo ha meʻa ʻe taha. Naʻe fakamolū ʻe he velá ‘a e loto honau ngaahi kaungāʻapí.

Naʻe tānaki ʻe honau ngaahi kaungāʻapí mo e ʻapiako ʻo e feituʻú ha ʻū vala, sū, mo ha ngaahi meʻa mahuʻinga naʻe fie maʻu ʻe he fāmili naʻe mole ʻenau meʻa kotoá. ʻOku fakaava ʻe he angaʻofá ʻa e loto mahinó. Naʻe ʻikai ko e meʻa ia naʻe ʻamanaki ki ai ʻa e fāmilí pē ke tali ai ʻenau ngaahi lotú. Ka, naʻa nau fakahaaʻi ha houngaʻia ʻi he meʻa ne nau ako ʻi he ngaahi aʻusia faingataʻá mo e tali taʻe-ʻamanekina ki he lotu honau lotó.

Ko e moʻoni, ʻoku fakahaaʻi e ʻofa ongongofua ʻa e ʻEikí ʻi he uhouhonga ʻo e faingataʻa e moʻuí kiate kinautolu ʻoku loto tōnunga mo maʻu e mata ke mamatá. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi faingataʻa mo e feilaulau ʻoku kātekina fakamātoató ʻa e tāpuaki ʻo e langí. ʻI he moʻui fakamatelié ni, ʻe lava ke mole pe te tau tatali fuoloa ki ha faʻahinga meʻa, ka ʻi he ikuʻangá te tau maʻu e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá. 1 Ko ʻEne talaʻofá ia. 2

ʻOku kamata ʻaki ʻetau fanongonongo taʻu uangeau ʻo e 2020 ha talaʻofa fakalūkufua maʻongoʻonga “ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene fānau ʻi he puleʻanga kotoa pē ʻo e māmaní.” 3 ʻOku talaʻofa, fuakava, pea mo fakaafeʻi ʻe he ʻOtuá kitautolu kotoa ʻi he fonua, faʻahinga, lea, pea mo e kakai kotoa, 4 ke tau ō mai ʻo ʻinasi ʻi Heʻene fiefia mo e lelei lahí.

ʻOku fakamoʻoniʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki he kakai kotoa peé ʻi he folofolá kotoa. 5 ʻOku fakakau kotoa ʻa e ʻofa ko iá ʻi he fuakava faka-ʻĒpalahamé, ʻa hono tānaki ʻo ʻEne fānau kuo fakamoveteveté, 6 pea mo ʻEne palani ʻo e fiefiá ʻi heʻetau moʻuí.

Kuo pau ke ʻoua naʻa ʻi ai ha muli, pe ʻauhē ʻi he fale ʻo e tuí, 7 ʻikai ha koloaʻia pe masiva, 8 ʻikai ha “kakai” sola. ʻI heʻetau hoko ko e “kaungā kolo mo e kāinga māʻoniʻoní,” 9 ʻoku fakaafeʻi ai kitautolu ke liliu ʻa māmani ke lelei ange, mei loto ki tuʻa, fakataautaha, fakafoʻi fāmili, mo e kaungāʻapí tahataha.

ʻOku hoko ʻeni ʻi he taimi ʻoku tau moʻui ʻaki mo vahevahe ai ʻa e ongoongoleleí. Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefá ʻi he kamata pē ʻo e kuonga fakakosipelí ni, ha kikite fakaʻofoʻofa, ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke ʻilo ʻe he taha ʻi he potu kotoa pē ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá mo maʻu Hono mālohi ke tupulaki mo liliú.

ʻĪmisi
ʻApi ʻa e fāmili Sāmitá

Naʻe maʻu e kikite ko iá ʻi heni, ʻi he fale ʻakau ʻo e fāmili Sāmitá ʻi Palemaila ʻi Niu ʻIoke. 10

ʻĪmisi
ʻEletā mo Sisitā Kongo ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Sāmitá

Naʻe toe langa foʻou ʻa e ʻapi ʻo e fāmili Sāmitá ʻi hono fakavaʻe totonú ʻi he 1998. Ko e fale fungavaka uá ʻoku lahi tatau pē mo e lahi ʻo e fale fute ʻe 18 x 30 x 10 (mita 5.5 x 9 x 3) naʻe haʻu ki ai ʻa Molonai ko ha talafekau nāunauʻia mei he ʻOtuá, ki he talavou ko Siosefá ʻi he efiafi ʻo e ʻaho 21 ʻo Sepitema 1823. 11

ʻOkú ke manatuʻi ʻa e meʻa naʻe manatu ki ai ʻa e Palōfita ko Siosefá:

“Naʻe ui au ʻe [Molonai] ʻo ne pehē … ʻoku ʻi ai ha ngāue ʻa e ʻOtuá ke [u] fai; pea ʻe ʻiloa hoku hingoá ʻi he leleí mo e koví ʻi he ngaahi puleʻanga, mo e ngaahi faʻahinga, mo e ngaahi lea fulipē. …

“[Naʻe] pehē [ʻe Molonai] ʻoku ʻi ai ha tohi kuo tanu, … ʻoku tuʻu ʻi ai hono kakato ʻo e Ongoongolelei taʻengatá.” 12

Tau kiʻi mālōlō heni. ʻOku tau hū ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, kae ʻikai ko e Palōfita ko Siosefá pe ha toe tangata pe fefine matelie.

Ka ke fakakaukau ki he founga hono fakahoko ʻo e ngaahi kikite ʻoku fai ʻe he ʻOtuá ki Heʻene kau tamaioʻeikí. 13 ʻOku fakahoko vave ʻa e niʻihi, ko e niʻihi kimui ange, ka ʻoku fakahoko kotoa. 14 Ko e taimi ʻoku tau tokanga ai ki he laumālie ʻo e kikite ʻa e ʻEikí, te tau lava ʻo hoko, ʻi he founga pē ʻatautolu, ko ha konga ʻo e fakahoko ʻo ʻEne ngaahi kikité mo e ngaahi talaʻofá—ko ha konga hono tāpuakiʻi ʻe he ongoongoleleí ʻa e māmaní.

ʻI he 1823, naʻe hoko ʻa Siosefa ko ha talavou taʻu 17 taʻeiloa naʻá ne nofo ʻi ha kolo pulipulia, ʻi ha fonua naʻe toki tauʻatāina. Kapau naʻe ʻikai moʻoni, ʻe founga fēfē leva haʻane fakakaukau ke ne tala ko ha meʻangāue ia ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá pea liliu tohi ʻaki e meʻafoaki mo e mālohi toputapu ʻo e ʻOtuá ʻe ʻiloa ʻi he potu kotoa pē?

Ka, koeʻuhí ʻoku moʻoni, te ta lava leva ke fakamoʻoni kuo fakahoko ʻa e kikite ko iá ʻo aʻu ki hono fakaafeʻi kitaua ke tau tokoni ʻi hono fakahokó.

Kāinga, ʻi he funga māmaní, ko kitautolu kātoa ʻoku tau kau ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2020, ʻoku tau kau ʻi he ngaahi puleʻanga, faʻahinga, mo e lea ʻoku lau ki ai ʻi he kikité.

Ko e ʻaho ní, ʻoku nofo e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi ha ngaahi puleʻanga mo e vahefonua ʻe 196, mo ha ngaahi siteiki ʻe 3,446 ʻo e Siasí ʻi ha fonua ʻe 90 ʻo kinautolu. 15 ʻOku tau fakafofongaʻi ʻene lahi fakasiokālafí mo e uho hono mālohí.

ʻI he 1823, naʻe taʻeʻaloʻaloa ke fakakaukau ha taha ʻe aʻu ki he taʻu 2020 ʻe ʻi ai ha fonua ʻe tolu ʻe takitaha laka honau kāingalotu he Siasí ʻi he milioná—ko e ʻIunaiteti Siteití, Mekisikou, pea mo Palāsila?

Pe fonua kehe ʻe 23, ʻoku takitaha laka hake honau kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he toko 100,000—tolu ʻi ʻAmelika Tokelau, hongofulu mā fā ʻi ʻAmelika Lotoloto mo ʻAmelika Tonga, taha ʻi ʻIulope, fā ʻi ʻĒsia, pea taha ʻi ʻAfilika? 16

ʻOku ui ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni e Tohi ʻa Molomoná ko ha “mana fakaofo.” 17 ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe hono kau fakamoʻoní, “Ke ʻilo ʻe he ngaahi puleʻanga, mo e ngaahi faʻahinga, pea mo e kakai fulipē.” 18 Ko e ʻaho ní ʻoku maʻu e konifelenisi lahí ʻi ha lea fakafonua ʻe 100. Kuo fakamoʻoniʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻi ha fonua ʻe 138, pea ʻoku kei fakautuutu pē.

Naʻe kamata ʻaki ha tatau ne pulusi ʻe 5,000 ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he 1830, ka kuo ʻosi pulusi ha tatau kakato pe fakakonga ʻe 192 miliona ʻi ha lea fakafonua ʻe 112. ʻOku maʻu lahi ange foki ʻa e ngaahi liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he fakaʻilekitulōniká. Ko e liliu lolotonga ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻoku kau ai e lea fakafonua ʻe meimei 23 ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe ha kakai ʻe 50 miliona pe toe tokolahi ange, fakakātoá, ko ha lea fakafonua ia ʻa ha kakai ʻe meimei 4.1 piliona. 19

ʻI he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofua—ʻoku fakaafeʻi kitautolu ke tau kau aí—ʻoku fakahoko ai ha ngaahi fuʻu meʻa lalahi.

Hangē ko ʻení, naʻá ku fehuʻi ʻi ha konifelenisi fakasiteiki ʻi Monilou, ʻIutā, ko honau tokolahí ko e 2,200, pe ko e toko fiha kuo ngāue fakafaifekaú. Ne meimei hikinima ʻa e taha kotoa. ʻI he ngaahi taʻu kimui ní, kuo ʻosi ngāue fakafaifekau mei he siteiki ʻe taha ko iá ha toko 564 ʻi he ngaahi siteiti ʻe 50 kotoa ʻo e ʻIunaiteti Siteití mo ha ngaahi fonua ʻe 53—ʻi he konitinēniti kotoa tuku kehe pē ʻa ʻAnitātika.

ʻI heʻeku lave ki ʻAnitātiká, pea aʻu ki ʻUsuaia ʻi he hikuhiku ki he fakatonga ʻo ʻĀsenitiná, naʻá ku mamata ai ki hono fakahoko ʻo e kikité ʻi hono vahevahe ʻe heʻetau kau faifekaú ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ʻi ha feituʻu ʻoku ui “ko e ngataʻanga ʻo e māmaní.” 20

ʻĪmisi
Fakatātā ʻi he ngaahi voliume ʻo e Kau Māʻoniʻoní

Ko e ʻata ʻoku fakatupu ʻe he takafi ʻo ʻetau ngaahi voliume ʻe fā ʻo e Kau Māʻoniʻoní 21 ʻokú ne fakahoʻata ha kupesi fakaemāmani lahi ʻo e ngaahi fua ʻo hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí kuo hoko ki he Kāingalotu faivelenga ʻi he potu kotoa pē. ʻOku fakamaʻu e hisitōlia hotau Siasí ʻi he fakamoʻoni kuo ʻosi moʻui ʻaki pea mo e fononga he ongoongoleleí ʻa e mēmipa takitaha, kau ai ʻa Mele Uitemā, pea mo e fefine faivelenga ne fakahā ki ai ʻe Molonai e ngaahi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná. 22

ʻĪmisi
Ngaahi makasini foʻou ʻa e Siasí

ʻE maʻu ʻi Sānuali 2021, ʻetau makasini fakaemāmani lahi foʻou ʻe tolu ʻo e Siasí—ko e Kaumeʻá, Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, mo e Liahoná—pea ʻoku nau fakaafeʻi ʻa e tokotaha kotoa ke nau kau mo fevahevaheʻaki ʻa e ngaahi aʻusia mo e fakamoʻoni ʻi hotau kakai tuí ʻi he funga ʻo māmaní. 23

Kāinga, ʻi heʻetau fakatupulaki ʻetau tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, maʻu e ngaahi tāpuaki ʻoku ʻilo ʻi hono moʻui ʻaki e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí mo e ngaahi fuakava toputapú, pea ako, fakalaulauloto, mo vahevahe fekauʻaki mo e hokohoko atu ke Fakafoki Mai ʻa e Ongoongoleleí, ʻoku tau kau ai ʻi hono fakahoko ʻo e kikité.

ʻOku tau liliu kitautolu pea mo māmani ʻi ha sīpinga ʻo e ongoongoleleí ʻokú ne tāpuakiʻi e moʻui ʻi he potu kotoa pē.

ʻOku pehē ʻe ha fefine ʻAfilika, “ʻOku hanga ʻe he ngāue ʻa hoku husepānití ʻi he lakanga fakataulaʻeikí ʻo ʻai ia ke ne faʻa-kātaki mo angaʻofa lahi ange. Pea ʻoku ou hoko ko ha uaifi mo ha faʻē lelei ange.”

ʻOku pehē ʻeni ʻe ha taha faleʻi pisinisi fakavahaʻapuleʻanga, kimuʻa peá ne ʻilo e ongoongolelei ʻo e ʻOtuá kuo fakafoki maí, naʻá ne nofo taumuʻa-valea ʻi he hala puleʻangá. Ka kuó ne maʻu ʻeni mo hono fāmilí ha tuʻunga, taumuʻa, mo ha mālohi.

Naʻe fafanga moa ha kiʻi tamasiʻi ʻi ʻAmelika Tonga pea fakatau honau fuá ke tokoni ke fakatau ha matapā sioʻata ki he fale ʻoku langa ʻe hono fāmilí. ʻOkú ne ʻuluaki totongi ʻene vahehongofulú. Te ne mamata moʻoni ki hano fakaava e ngaahi matapā ʻo e langí.

ʻI he Four Corners, ʻi he fakatonga-hihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ʻoku tō ai ʻe ha fāmili ʻInitia Kula ha vao lose fakaʻofoʻofa ke matala ʻi he toafá, ko e fakataipe ʻo e tui mo e moʻui fakafalala pē kiate kita ʻi he ongoongoleleí.

ʻOku ʻikai ha taumuʻa ia ʻo e moʻuí ki ha tangata ne hao moʻui ʻi he tau fakalotofonuá ʻi ʻĒsia Tonga-hahake, ʻoku moʻui honge ifo. Naʻá ne maʻu ha ʻamanaki ʻi ha misi, naʻe toʻo ʻe hano kaungā-ako ha laulau sākalamēniti mo fakamoʻoni ki he ngaahi ouau fakamoʻuí mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻOku fakaafeʻi ʻe he Tamai Hēvaní kitautolu ʻi he potu kotoa pē ke tau ongoʻi ʻEne ʻofá, ako mo tupulaki ʻi he ako fakaʻatamaí, ngāue fakaʻeiʻeiki, ngāue fakafalala pē kiate kita, mo ha ngaahi sīpinga ʻo e lelei mo e fiefia ʻoku tau maʻu ʻi Hono Siasi kuo fakafoki maí.

ʻI he fakaʻau ke tau falala ange ki he ʻOtuá, ʻoku tau tautapa leva he taimi ʻe niʻihi ʻi hotau ngaahi mōmeniti kaupōʻuli, liʻekina, mo taʻepau tahá, ʻoku tau ʻilo leva ʻokú Ne ʻafioʻi mo ʻofa lahi ange ʻiate kitautolu ʻo lahi ange ʻi heʻetau ʻilo mo ʻetau ʻofa ʻiate kitautolú.

Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku tau fie maʻu ai e tokoni ʻa e ʻOtuá ke ne fakahoko ha fakamaau totonu, tuʻunga tatau, lelei, mo ha nonga ʻoku tuʻuloa ʻi hotau ngaahi ʻapí mo e tukui koló. Ko ʻetau fakamatala moʻoni taha mo falalaʻanga tahá, feituʻú, pea mo e koloá, ʻoku maʻu ia ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi ai e ʻofa huhuʻi ʻa e ʻOtuá, fekumi ki he ʻaloʻofá mo e ngaahi maná ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Hono ʻAló, pea fokotuʻu ha ngaahi fetuʻutaki tuʻuloa ʻaki ha ngaahi fuakava toputapú.

ʻOku fie maʻu e lelei mo e fakapotopoto fakalotú ʻi he māmani moveuveu, vātau, mo ʻuli ʻo e ʻaho ní. Ko e hā mo ha toe founga te tau lava ai ʻo fakafoʻou, ueʻi fakalaumālie, mo fakamāmaʻi ai e loto ʻo e tangatá? 24

ʻĪmisi
Tō ʻakau ʻi Haiti
ʻĪmisi
Tō ʻakau ʻi Haiti
ʻĪmisi
Tō ʻakau ʻi Haiti

Ko e tō ʻakau ko ia ʻi Haití ko e taha pē ia ʻo ha sīpinga ʻe laungeau, ʻo ha kakai ʻoku fakataha mai ke fai ha lelei. Naʻe lōnuku mai e kakai ʻo e feituʻú, kau ai ha kāingalotu ʻe 1,800 ʻo hotau Siasí, ne nau foaki e ʻuluʻakaú, ke tō ha fuʻu ʻakau ʻe meimei 25,000. 25 Kuo ʻosi tō ʻe he ngāue taʻu lahi ko ʻení ha ʻuluʻakau kuo laka hake he 121,000. ʻOku nau ʻamanaki ke tō ha fuʻu ʻakau kehe ʻe lauimano.

ʻOku ʻomi ʻe he ngāue fakatahá ni ha malumalu, maluʻi ʻo e kelekelé, taʻofi ha tāfea ʻi he kahaʻú. ʻOkú ne teuteuʻi ʻa e tukui ʻapí, langa e tukui koló, fakatōliʻa e uʻá, pea fafangaʻi e laumālié. Kapau te ke ʻeke ki he kakai Haití pe ko hai te ne toli e fua ʻo e ʻuluʻakau ko ʻení, te nau tala atu, “Ha taha pē ʻoku fiekaia.”

Ko ha pēseti ʻe 80 ʻo e kakai ʻo māmaní ʻoku nau tui fakalotu. 26 ʻOku tokoni vave ʻa e ngaahi kaungā kolo fakalotú ki he ngaahi fiemaʻu vivilí ʻi he hili ha ngaahi fakatamaki fakaenatula kae pehē ki ha ngaahi fiemaʻu vivili ʻo ha meʻakai, fale, ako, poto ʻi he tohí mo e laukongá, mo e ako ngāue. ʻI he funga ʻo e māmaní, ʻoku tokoni ai hotau kāingalotú, kaungāmeʻá, mo e Siasí ki he tukui koló ke tokoniʻi ʻa e kau kumi hūfangá mo foaki ha vai, naunau fakahaisini, ke lava ʻa e faingataʻaʻia fakaesinó ʻo ʻalu holo, pea mo e tokangaʻi ʻo e matá—ki he fakafoʻituitui, kolo takitaha, mo e fuʻu ʻakau ʻe taha ʻi he taimi pē ʻe taha. 27 ʻOku tau feinga ʻi he potu kotoa ke hoko ko ha ngaahi mātuʻa lelei mo ha kau tangataʻi fonua lelei, ke tokoni ʻi hotau tukui ʻapí mo e sōsaietí, kau ai hono fakafou ʻi he Ngaahi Kautaha Tokoni ʻOfa ʻo e Siasí. 28

ʻOku foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e tauʻatāina ke fili ʻa e totonú—mo e taliui ki he totonú. ʻOku folofola ʻa e ʻEikí, “Ko au, ko e ʻEiki ko e ʻOtuá, ʻoku ou fakatauʻatāinaʻi ʻa kimoutolu, ko ia ʻoku mou tauʻatāina moʻoni.” 29 ʻI hono talaki ʻo e “tauʻatāiná ki he pōpulá,” 30 ʻoku talaʻofa ai e ʻEikí ʻe lava ʻe Heʻene Fakaleleí mo e hala ʻo e ongoongoleleí ʻo vete ange ʻa e ngaahi haʻi fakatuʻasinó mo fakalaumālié. 31 ʻI he ʻaloʻofa lahi, ʻoku aʻu atu ʻa e huhuʻi tauʻatāiná ni kiate kinautolu kuo hiki atu mei he moʻui fakamatelié.

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, ne talamai ʻe ha pātele ʻi ʻAmelika Lotoloto ʻokú ne lolotonga ako ʻa e “papitaso maʻá e niʻihi kuo pekia” ʻa e Kāingalotú. Naʻe pehē ʻe he pātelé, “ʻOku ngali tonu ke ʻoange ʻe he ʻOtuá ha faingamālie ki he tokotaha kotoa ke ne papitaiso, ʻo tatau ai pē ʻa e taimi mo e feituʻu naʻe moʻui aí, tukukehe pē ʻa e fānau īkí, ʻa ia ʻoku nau moʻui ‘ʻia Kalaisí.’” 32 Naʻe pehē ʻe he pātelé, “ʻOku lea ʻa e ʻAposetolo ko Paulá kau ki he faʻa tatali ʻa e kau pekiá ki he papitaisó mo e toetuʻú.” 33 ʻOku talaʻofa ʻe he ngaahi ouau fakafofonga ʻo e temipalé ki he puleʻanga, faʻahinga, mo e lea kotoa ʻoku ʻikai fie maʻu ha taha ke kei hoko “ko ha pōpula ʻo e maté, ʻo heli, pe ʻo faʻitoka.” 34

ʻI heʻetau ʻilo ai ʻa e ʻOtuá, ʻoku toʻo leva kitautolu ʻe he tali taʻeʻamanekina ki he ngaahi lotú, ʻi he taimi ʻe niʻihi, mei he liʻekiná, ʻo ʻomai ki ha kaungākolo, kapusi e fakapoʻulí mei heʻetau moʻuí, mo tataki kitautolu ke tau maʻu ha hūfangaʻanga fakalaumālie mo kau ki he lelei ʻo ʻEne ngaahi fuakavá mo e ʻofa tuʻuloá.

Ko e ngaahi meʻa maʻongoʻongá ʻoku faʻa kamata siʻisiʻi, ka ko e ngaahi mana ʻa e ʻOtuá ʻoku fakahaaʻi fakaʻaho. ʻOku tau houngaʻia ʻi he meʻaʻofa fakalangi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, mo ʻEne tokāteline kuo fakahaaʻí, ngaahi ouau, pea mo e ngaahi fuakava ʻoku maʻu ʻi Hono Siasi kuo fakafoki maí, pea ui ʻi Hono huafá.

ʻOfa ke tau tali fiefia ʻa e fakaafe ʻa e ʻOtuá ke tali mo tokoni ʻi hono fakahoko ʻEne ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mo ʻosi kikiteʻi ʻi he puleʻanga, faʻahinga, mo e lea kotoa pē, ʻoku ou fai ia ʻi he huafa toputapu mo māʻoniʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.