Konifelenisi Lahi
Ko Hono Maʻu ʻo e Fiefiá ʻia Kalaisí
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2020


Ko Hono Maʻu ʻo e Fiefiá ʻia Kalaisí

Ko e founga pau taha ki hono maʻu ʻo e fiefiá ʻi he moʻui ní ko e kau fakataha mo Kalaisi ʻi hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé.

ʻOku ʻikai ke kole mai ʻa e ʻEikí ki heʻetau kau talavou Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ke nau fai ʻa e meʻa kotoa pē, ka ko e meʻa ʻokú Ne kolé ke nau maʻu ha ueʻi fakalaumālie fakaofo.

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, ne foua ʻe homau kiʻi fāmilí ʻa e meʻa ʻoku fehangahangai mo e ngaahi fāmili lahi ʻi he māmani hinga ko ʻení. Naʻe puke ʻa homa foha siʻisiʻi taha ko Tena Kalisitiane Laní ʻi he kanisaá. Naʻá ne hoko ko ha tokotaha fakaofo ʻo hangē ko ia ʻoku faʻa hoko ki he fānau taʻu hivá. Naʻá ne anga pauʻu fieoli pea, ʻi he taimi tatau, naʻe fakaofo ʻene ʻilo fakalaumālié. Naʻá ne kiʻi anga pauʻu mo anga ʻāngelo, makaka mo angamalū. ʻI heʻene kei siʻí, naʻá ne ʻai ke ma puputuʻu ʻi he ʻaho kotoa pē ʻaki hono ngaahi ʻulungaanga pauʻú, naʻá ma fifili pe ʻe tupu haké ʻo hoko nai ko ha palōfita pe ko ha taha kaihaʻa pangikē. Ko e hā pē foungá, ka naʻe hangē he ʻikai ke ne moʻui fuoloa ʻi he māmaní.

Naʻe aʻu pē ʻo ne fuʻu puke lahi ʻaupito. ʻI he taʻu ʻe tolu hono hokó, naʻe fakahoko kiate ia ha ngaahi faitoʻo faingataʻa fakaeonopooni, kau ai ʻa e fetongi tuʻo ua ʻa e uho ʻi hono huí, ʻa ia naʻe tupu ai ʻene puke ʻi he niumōniá, pea fie maʻu ke fakamohe ia ʻi ha uike ʻe 10 ʻo fakamānava ʻe ha mīsini. Ko e meʻa fakaofó, he naʻá ne ake ʻi ha kiʻi taimi nounou pē, ka naʻá ne toe puke pē ʻi he kanisaá.

ʻI ha kiʻi taimi nounou kimuʻa pea mālōlō ʻa Tená, naʻe kāpui ʻe he mahakí hono ngaahi huí, pea naʻa mo e ngaahi faitoʻo mālohi ki he langá, naʻá ne kei faingataʻaʻia pē. Naʻe ʻikai ke ne mei lava ʻo tuʻu mei he mohengá. ʻI ha pongipongi Sāpate ʻe taha, naʻe haʻu ʻa ʻene faʻē ko Kaliní ki hono lokí ke vakaiʻi ia kimuʻa pea mavahe ʻa e fāmilí ki he lotú. Naʻá ne ʻohovale he sio naʻe lava pē [ʻa Tena] ʻo teuteu ʻiate ia pē peá ne tangutu ʻi hono tapaʻi mohengá, ʻo mamahiʻia he fāifeinga ke fakamaʻu hono soté. Naʻe tangutu hifo ʻa Kalini ʻi hono tafaʻakí. Naʻá ne pehē ange, “Tena, ʻokú ke fakapapauʻi ʻokú ke sai pē ke ʻalu ki he lotú? Mahalo ʻoku totonu ke ke nofo pē ʻi ʻapi ʻo mālōlō.”

Naʻe sio pē [ʻa Tena] ki he falikí. Ko ha tīkoni ia. Naʻe ʻi ai haʻane kōlomu. Pea naʻe ʻi ai haʻane ngāue naʻe vahe ange.

“ʻOku totonu ke u tufa ʻa e sākalamēnití ʻi he ʻahó ni.”

“ʻIo, ka ʻoku ou ʻilo ʻe lava pē ʻe ha taha ʻo fakahoko ia maʻau.”

Naʻe pehē ʻe Tena, “ʻIo, ka … ʻoku ou sio ki he anga e sio mai ʻa e kakaí kiate au ʻi heʻeku tufa ʻa e sākalamēnití. ʻOku ou tui ʻoku tokoni ia kiate kinautolu.”

Naʻe tokoniʻi ia ʻe Kalini ke fakamaʻu hono soté pea nonoʻo mo hono hēkesí, pea nau fakaʻuli atu leva ki he lotú. Naʻe mahino ne ʻi ai ha meʻa mahuʻinga naʻe hoko.

Naʻá ku foki mai ki he lotú mei ha fakataha pongipongi peá u ʻohovale lahi he sio ʻoku tangutu ʻa Tena ʻi he ʻotu ʻo e kau tīkoní. Naʻe fakamatala leʻosiʻi mai ʻe Kalini ʻa e ʻuhinga ʻo ʻene ʻi aí pea mo e meʻa naʻá ne talaangé: “ʻOku tokoni ia ki he kakaí.”

Ko ia naʻá ku siofi leva ʻa e tuʻu atu ʻa e kau tīkoní ki he tēpile sākalamēnití. Naʻe kiʻi falala atu [ʻa Tena] ki ha tīkoni ʻe taha ʻi hono paasi ʻe he kau taulaʻeikí ʻa e ʻū laulau maá kiate kinautolú. Pea naʻe toketu atu leva ʻa Tena ki hono tuʻuʻangá ʻo ne piki ki he ngataʻanga ʻo e seá ke ne lava ʻo tuʻu maʻu ʻi heʻene paasi ʻa e sākalamēnití.

Naʻe hangē naʻe siofi ia ʻe he tokotaha kotoa pē ʻi he falelotú, naʻa nau ongoʻi ʻa ʻene faingataʻaʻiá ʻi heʻene fakahoko ʻa ʻene ngāue faingofuá. Ka naʻe fakahoko ʻe Tena ha tā-sīpinga fakalongolongo ʻi heʻene toketu fakamātoato mo māmālie mei he ʻotu ki he ʻotu—kuo pupuhaʻia hono ngeʻesi ʻulú—ʻi hono fakafofongaʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi he founga ʻoku fakahoko ʻe he kau tīkoní. Ko e tīkoni ko ia naʻe sino paongataʻá kuo fakavolu, feifeiavale, mo lavelaveili, ʻo ne loto-fiemālie ke mamahiʻia ke tokoni ki hono ʻomi ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ki heʻetau moʻuí.

Naʻe hoko ʻene fakakaukau ki hono fatongia ko ha tīkoní ʻo ngaohi ke kehe foki mo ʻemau fakakaukaú—kau ki he sākalamēnití, kau ki he Fakamoʻuí, pea mo e kau tīkoní, kau akonakí mo e kau taulaʻeikí.

ʻOku ou ofo ʻi he mana fakalongolongo kuó ne ueʻi ia ʻi he pongipongi ko iá ke ne tali ʻi he loto-toʻa moʻoni ki he kihiʻi leʻosiʻi ko ia ke tokoní, pea mo e mālohi mo e malava ʻe heʻetau toʻu tupu kotoa pē ʻoku kei tupu haké ʻo fāifeinga ke tali ʻa e ui ʻa ha palōfita ke kau ki he kongakau ʻa e ʻOtuá pea kau atu ki he ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hākeakiʻí.

Ko e taimi kotoa pē ʻoku toʻo ai ʻe ha tīkoni ʻa e laulau sākalamēnití, ʻoku fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa e talanoa toputapu ʻo e ʻOhomohe Fakaʻosí, ʻo Ketisemaní, ʻo Kalevalé, pea mo e fonualoto ʻi he ngoué. ʻI he taimi naʻe folofola ai ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene Kau ʻAposetoló, “Fai ʻeni ʻi he fakamanatu kiate aú,” 1 ko ʻEne folofola mai foki ia kiate kitautolu ʻi he ngaahi toʻu tangatá. Naʻá Ne folofola kau ki he mana taʻe-fakangatangata ko ia te Ne ʻomí ʻi hono ʻoatu ʻe he kau tīkoni, kau akonaki, mo e kau taulaʻeiki ʻi he kahaʻú ʻa Hono ngaahi fakaʻilongá pea fakaafeʻi ʻa ʻEne fānaú ke tali ʻa ʻEne meʻaʻofa ʻo e fakaleleí.

ʻOku hoko ʻa e ngaahi fakaʻilonga kotoa ʻo e sākalamēnití ke ne taki ʻetau tokangá ki he meʻaʻofa ko iá. ʻOku tau fakakaukauloto ai ki he mā naʻá Ne pakí—pea mo e mā ʻoku paki ʻe he kau taulaʻeikí ʻi hotau lotolotongá he taimi ní. ʻOku tau fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e vai naʻe fakatāpui he kuonga ko iá pea mo e taimi ní, ʻi hono fakahoko mei he ngutu ʻo e kau taulaʻeiki kei talavoú ki hotau lotó pea aʻu atu ki he langí, ʻo fakafoʻou ai ʻetau ngaahi fuakava ʻokú ne fakafehokotaki kitautolu ki he ngaahi mālohi ʻo e fakamoʻui ʻa Kalaisí. ʻE lava ke tau fakakaukau ai ki hono ʻuhingá ʻi he taimi ʻoku toʻo mai ai ʻe ha tīkoni ʻa e fakaʻilonga toputapú kiate kitautolú, ʻo tuʻu ʻi he feituʻu naʻe mei tuʻu ai ʻa Sīsuú ʻo kapau naʻá Ne ʻi aí, pea foaki mai ke toʻo ʻa ʻetau kavengá mo ʻetau mamahí.

Ko e meʻamālié, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke mahaki ʻa e kau talavoú pe kau finemuí ka nau toki ʻiloʻi ʻa e fiefia mo e taumuʻa ʻi he ngāue maʻá e Fakamoʻuí.

Kuo akoʻi mai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ko e founga ke tupulaki pea hoko ʻo tatau mo e kau faifekaú, ʻoku totonu ke tau fakahoko ʻa e meʻa ʻoku fakahoko ʻe he kau faifekaú, pea ʻe lava leva ke tau hoko māmālie “ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea pea ʻi he akonaki ki he akonaki, … ko e faifekau … ʻoku ʻamanaki mai ki ai ʻa e Fakamoʻuí.” 2

Ko e meʻa tatau pē kapau ʻoku tau fakaʻamu ke “hangē ko Sīsuú,” 3 ʻoku totonu ke tau fakahoko ʻa e meʻa ʻoku fakahoko ʻe Sīsuú, pea ʻi ha sētesi fakaofo pē ʻe taha, ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa ko ia ʻokú Ne fakahokó: Naʻá Ne folofola, “He vakai, ko ʻeku ngāué ʻeni mo hoku nāunaú—ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá.” 4

Kuo hoko maʻu pē ko e misiona ʻa e Fakamoʻuí ke tauhi ki Heʻene Tamaí ʻaki hono fakamoʻui ʻa ʻEne fānaú, pea ʻe pehē ai pē ʻo taʻengata.

Pea ko e founga pau taha ki hono maʻu ʻo e fiefiá ʻi he moʻui ní ko e kau fakataha mo Kalaisi ʻi hono tokoniʻi e niʻihi kehé.

Ko e moʻoni mahinongofua ʻeni naʻá ne ueʻi fakalaumālie ʻa e polokalama Fānaú mo e Toʻu Tupú.

ʻOku fekauʻaki kotoa ʻa e ngaahi ʻekitivitī mo e ngaahi akonaki ʻo e Fānaú mo e Toʻu Tupú mo hono tokoniʻi ʻo e kakai kei talavoú ke nau hoko ʻo hangē ko Kalaisí ʻaki ʻenau kau fakataha mo Ia ʻi Heʻene ngāue ʻo e fakamoʻuí pea mo e hākeakiʻí.

Ko e Fānaú mo e Toʻu Tupú ko ha meʻangāue ia ke tokoni ki he fānau Palaimeli mo e toʻu tupu kotoa pē ke tupulaki ʻi he tuʻunga fakaākongá pea mo maʻu ha vīsone ʻi he tuí ki he halanga ʻo e fiefiá. ʻE lava ke nau fakatuʻamelie mo fakaʻamu ki he ngaahi mālōlōʻanga mo e ngaahi fakaʻilonga ʻi he hala ʻo e fuakavá, ʻa ia te nau papitaiso mo hilifakinima ai ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea nau kau ʻi ha taimi ki he ngaahi kōlomu mo e ngaahi kalasi ʻa e Kau Finemuí, ʻa ia te nau ongoʻi ai ʻa e fiefia ʻi hono tokoniʻi e niʻihi kehé ʻo fakafou ʻi ha ngaahi ngāue tokoni faka-Kalaisi hokohoko. Te nau fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa, lalahi mo iiki, ʻa ia te ne fakapalanisi ʻenau moʻuí ʻi heʻenau fakaʻau ke hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí. ʻE tokoniʻi kinautolu ʻe he ngaahi konifelenisi mo e makasini ʻo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ko e Kaumeʻá, pea mo e polokalama Gospel Living ke nau fakatefito ʻi hono maʻu ʻa e fiefia ʻia Kalaisí. Te nau fakatuʻamelie ki he ngaahi tāpuaki ʻo hono maʻu ha lekomeni temipale fakangatangatá mo ongoʻi ʻa e laumālie ʻo ʻIlaisiaá ʻo fakafou ʻi he ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻenau muimuiʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé mo e hisitōlia fakafāmilí. ʻE tataki kinautolu ʻe he ngaahi tāpuaki fakapēteliaké. ʻE aʻu ki ha taimi, te nau mamata ki heʻenau hū ʻi he temipalé ke fakakoloaʻi ʻaki kinautolu ʻa e mālohí pea mo maʻu ʻa e fiefiá ʻi heʻenau fakafehokotaki ʻo taʻengata mo honau ngaahi fāmilí, neongo pe ko e hā te nau fouá.

Naʻe kamataʻi ʻa e polokalama foʻou ʻo e Fānaú mo e Toʻu Tupú ʻi he uhouhonga ʻo e ngaahi matangi tuitonu ʻo e mahaki fakaʻauhá mo e fakatamakí, ko hono fakahoko ko ia ʻa e talaʻofa kakato ʻo e polokalamá ni ko ha ngāue ia ʻoku lolotonga fakahoko—ka ʻoku ʻi ai ha fiemaʻu fakavavevave. He ʻikai ke kei tatali ai pē ʻa e toʻu tupú ki he māmaní ke fakatonutonu ʻiate ia pē kimuʻa pea nau toki ʻiloʻi ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau fai ha ngaahi fili ʻi he taimí ni, ʻa ia ne ʻikai ke nau mei fakahoko ʻo kapau naʻe mahino kiate kinautolu honau tuʻunga totonú—pea mo Hoʻoná.

Pea ko ia ai, ko e ui fakavavevave mei he ngaahi kongakau mahuʻinga ʻa e ʻOtuá ʻoku nau kei akoakó ke “ala nima kotoa!”

Ngaahi mātuʻa, ʻoku fie maʻu ʻe hoʻomou ngaahi fohá ke mou poupouʻi kinautolu ʻi he taimí ni ʻi he manavaʻofa lahi ange mei he kuohilí ʻi he taimi naʻa nau tokanga ai ki he fanga kiʻi meʻa iiki hangē ko e ʻū fakaʻilongá mo e ʻū piné. Ngaahi mātuʻa, kau taki lakanga fakataulaʻeiki mo e kau taki ʻi he Kau Finemuí, kapau ʻoku faingataʻaʻia hoʻomou toʻu tupú, ʻe tokoni ʻa e Fānaú mo e Toʻu Tupú ke ʻomi kinautolu ki he Fakamoʻuí, pea ʻe ʻomi ʻe he Fakamoʻuí kiate kinautolu ha nonga. 5

Kau palesitenisī ʻo e kōlomú mo e ngaahi kalasí, mou tuʻu hake ʻo fua homou fatongia totonu ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí.

Kau pīsope, ngāue fakataha mo e ngaahi kī ʻoku maʻu ʻe hoʻomou kau palesiteni fakakōlomú, pea ʻe taʻengata ʻa e ngaahi liliu ʻi hoʻomou ngaahi kōlomú—pea mo hoʻomou ngaahi uōtí.

Pea ko kimoutolu ʻa e toʻu tangata kei tupu haké, ʻoku ou fakamoʻoni atu ʻi he ʻiloʻilo pau, ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻofeina kimoutolu ʻo e ʻOtuá pea ʻoku ʻi ai Haʻane ngāue ke mou fakahoko.

ʻI hoʻomou fakahoko hoʻomou ngaahi uiuiʻí ki he lelei tahá, ʻaki homou lotó, mālohí, ʻatamaí, mo e iví kotoa, te mou maʻu ha ʻofa ki he ʻOtuá mo tauhi hoʻomou ngaahi fuakavá pea falala ki Hono lakanga fakataulaʻeikí ʻi hoʻomou ngāue ke faitāpuekina ʻa e niʻihi kehé, ʻo kamata pē mei homou ngaahi ʻapí.

ʻOku ou lotua te mou fāifeinga, ʻi ha ivi ʻoku lahi ange pea taau mo e kuongá ni, ke ngāue tokoni, ngāue ʻi he tui, fakatomala, pea fakalakalaka he ʻaho takitaha, ke taau ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki fakatemipalé pea mo e fiefia tuʻuloa ʻoku toki maʻu pē ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ou lotua te mou teuteu ke hoko ko ha faifekau faivelenga, ko ha husepāniti pe uaifi angatonu, ko ha tamai pe faʻē ʻofa ʻa ē kuo talaʻofa ʻe lava ke mou aʻusiá ʻaki hoʻomou hoko ko ha ākonga moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí.

Fakatauange te mou tokoni ki hono teuteuʻi ʻo e māmaní ki he toe hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí ʻaki hano fakaafeʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ke haʻu kia Kalaisi pea maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo ʻEne Fakaleleí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Fakamatalá

  1. Luke 22:19.

  2. David A. Bednar, “Becoming a Missionary,” Liahona, Nov. 2005, 46.

  3. “Feinga ke u hangē ko Sīsū; muimui ʻi hono halá. Feinga ke u ʻofa hangē ko iá, heʻeku tōʻongá mo e leá” (“ʻOku ou Feinga ke Hangē ko Sīsuú,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 40–41).

  4. Mōsese 1:39

  5. ʻOku ou fie ʻoatu ha loto houngaʻia moʻoni ki he mātuʻa mo e kau taki ngāue ʻosikiavelenga ʻi hotau hisitōliá ʻa ia kuo nau tokoniʻi hotau toʻu tupú ke nau aʻusia ha tupulaki. ʻOku ou fie fakahaaʻi foki ko e ngāue foʻou ʻa e Fānaú mo e Toʻu Tupú ʻokú ne makatuʻunga ia mei he ʻekitivitī takitaha pea mo e polokalama aʻusiá ʻa ia naʻe ʻi muʻa aí.