2005
Te riroraa ei misionare
Novema 2005


Te riroraa ei misionare

O outou e o vau nei, i teie nei mahana e a muri noa’tu, e ti‘a ia tatou ia faaite i te parau papû no Iesu Mesia e ia poro i te parau poro‘i no te faaho‘i-faahou-raa mai… Ua riro te ohipa misionare ei faaiteiteraa no to tatou ti‘araa varua e ta tatou faufaa ai‘a.

O tatou paato‘a o tei mau i te autahu’raa mo‘a, te amo nei tatou i te hopoi‘a mo‘a ia haamaitai i te mau nunaa e te mau utuafare o te fenua nei, na roto i te pororaa i te evanelia e te aniraa i te mau taata ato‘a ia farii na roto i te mana ti‘a, i te mau oro‘a no te faaoraraa. E rave rahi o tatou o tei tavini ei mau misionare rave tamau, te tavini nei te tahi o tatou i teie nei taime ei mau misionare rave tamau, e i teie nei, te tavini nei tatou paato‘a e e tavini â tatou, ei mau misionare, no te taato‘araa o to tatou oraraa. E mau misionare tatou i te mau mahana ato‘a i roto i to tatou mau utuafare, i roto i ta tatou mau fare haapiiraa, i roto i ta tatou mau vahi raveraa ohipa, e i roto i te mau vahi e parahihia e tatou. Taa ê noa’tu to tatou faito matahiti, te aravihi, e aore râ te ti‘araa i roto i te oraraa nei, e mau misionare paato‘a ana‘e tatou.

E ere te pororaa evanelia ei ohipa ta tatou e rave i tera taime e tera taime e no te hoê taime poto noa. E aita roa’tu ta tatou ohipa ei misionare i ta‘oti‘ahia i roto i te taime poto no te taviniraa misionare i to tatou apîraa, e aore râ i to tatou paariraa. Tei roto râ te hopoi‘a no te poro i te evanelia a Iesu Mesia o tei faaho‘ihia mai, i te tapu e te fafauraa o te autahu‘araa o ta tatou i tomo atu. E hopoi‘a tumu te ohipa misionare na te autahu‘araa, e o tatou paato‘a tei mau i te autahu‘araa, e mau tavini haamanahia tatou i ni‘a i te fenua nei na te Fatu, e e mau misionare tatou i te mau taime ato‘a e i te mau vahi ato‘a – e riro noa â tatou mai te reira. To tatou ti‘araa mau, ei feia o tei mau i te autahu‘araa e ei huaai no Aberahama, ua haapapû-maite-hia ïa, i te rahiraa o te taime, na te hopoi‘a no te pororaa i te evanelia.

E tano ta‘u parau poro‘i i teie nei pô ia tatou paato‘a i roto i ta tatou hopoi‘a no te pororaa i te evanelia. Area râ ta‘u fâ taa ê i roto i teie nei pureraa autahu‘araa, o te aparau afaro atu ïa i te feia apî tane o te Ekalesia o te faaineine nei no te piiraa ia tavini ei mau misionare. Te mau parau tumu ta‘u e tuapapa e o outou, e mea ohie e e mea faufaa rahi ato‘a no te pae varua, e ti‘a i te reira ia haaferuri, ia faatuatapapa e ia haamaitai ia tatou. Te pure nei au ia parahi mai te Varua Maitai i rotopu ia‘u nei e ia outou ato‘a, a feruri amui ai tatou i ni‘a i teie parau tumu faufaa rahi roa.

Te hoê uiraa ani-pinepine-hia

I roto i te mau farereiraa e te mau feia apî o te Ekalesia na te ao paato‘a nei, e ani pinepine au i te feia tei tae mai ia ani i te mau uiraa. Te hoê o te mau uiraa e ani-pinepine-hia mai ia‘u e te feia apî tane o teie ïa : « Eaha te mea ta‘u e nehenehe e rave no te faaineine maitai ia‘u no te tavini ei misionare rave tamau ? » E ti‘a roa i teie huru aniraa ia pahono-maite-hia.

E to‘u mau taea‘e apî e, te mea hau atu i te faufaa rahi o ta outou e nehenehe e rave no te faaineine no te hoê piiraa ia tavini, o te riroraa ïa ei misionare hou roa a haere atu ai outou i te misioni. A hi‘o maite na, i roto i ta‘u nei pahonoraa, te haapuai nei au te parau riroraa eiaha râ te haereraa. E tatara atu vau te auraa o ta‘u nei parau.

I roto i te parau faaohipa-matau-hia i roto i te Ekalesia, te faahiti pinepine nei tatou i te parau haere i te Fare Pure, haere i te hiero, e haere i te misioni. Aita vau e măta‘u ia parau e, eita tatou e tapae, mai te mea e haapuai tatou i te parau haere.

Te faufaa, e ere ïa te haereraa i te fare pureraa ; te faufaa râ, o te haamoriraa ïa e te faaapîraa i te mau fafauraa ia haere atu tatou i te fare pureraa. Te faufaa, e ere i te haereraa i te hiero e aore râ i roto i te hiero ; te faufaa râ, o te haamauraa ïa i roto i to tatou mau aau te varua, te mau fafauraa e te mau oro‘a no te fare o te Fatu. Te faufaa, e ere i te haereraa i te misioni ; te faufaa râ, o te riroraa ïa ei misionare e te taviniraa, i roto i te taato‘araa o to tatou oraraa ma to tatou aau ato‘a, to tatou puai ato‘a, to tatou mana‘o ato‘a e to tatou itoito ato‘a. E ere te oreraa e haere i te misioni te tumu parau ; te tumu parau râ o te riroraa ei misionare e te taviniraa i te taato‘araa o to tatou nei oraraa ma to tatou aau, to tatou puai, to tatou mana‘o e to tatou itoito ato‘a. E nehenehe ta te hoê feia apî tane e haere i te hoê misioni ma te ore e riro mai ei misionare, e ere teie ta te Fatu e titau nei e aore râ ta te Ekalesia e hinaaro nei.

Ta‘u ti‘aturiraa u‘ana no outou tata‘itahi e te feia apî tane, eiaha ïa outou e haere noa i te misioni – ia riro râ outou ei mau misionare hou roa outou a faaî atu ai i ta outou mau parau misioni, hou roa outou a farii ai i te piiraa ia tavini, hou roa outou a faataahia’i e to outou peresideni tĭtĭ, e hou roa outou a haere atu ai i te Pû Haapiipiiraa Misionare (PHM).

Te ture no te riroraa mai

Ua haapii maitai mai o Elder Dallin H. Oaks ia tatou no ni‘a i te titauraa ia riro ei te tahi mea, eiaha râ te rave-noa-raa i te mau mea i titauhia e aore râ te rave-noa-raa i te tahi mau ohipa :

« Ua haapii te Aposetolo Paulo e ua horo‘ahia mai te mau haapiiraa e te mau orometua haapii a te Fatu, ia nehenehe ia tatou paato‘a ia tapae i ‘te faito rahi o te îraa o te Mesia’ (Ephesia 4:13). Te titau nei teie nei raveraa i te tahi atu mea hau atu â i te farii-noa-raa i te ite. Aita ho‘i e nava‘i ia tatou ia ti‘aturi noa i te evanelia ; e ti‘a râ ia tatou ia rave i te ohipa e ia feruri e ia faafariuhia tatou e taua evanelia ra. Taa ê atu i te mau faanahonahoraa o te ao nei o te haapii nei ia tatou ia ite i te tahi mea, te titau nei te evanelia a Iesu Mesia ia riro mai tatou te tahi mea….

« …E ere i te mea nava‘i no te hoê taata ia haere noa na roto i te mau tereraa. E ere te mau faaueraa, te mau oro‘a e te mau fafauraa o te evanelia i te hoê tabula no te mau mea e titauhia ia rave no te haere atu i te ra‘i. Te evanelia a Iesu Mesia, e faanahonahoraa ïa te reira o te faaite mai e nahea tatou e riro ai mai te au i ta to tatou Metua i te Ao ra e hinaaro ia riro mai tatou » (« Te titauraa ia riro, » Liahona, Tenuare 2001, 40).

E te mau taea‘e, e tano maitai te titauraa ia riro mai i te faaineineraa misionare. Oia mau, eita te raveraa ia riro mai ei misionare e titau i te hoê feia apî tane ia oomo i te hoê ahu uouo e te taamu arapoa no te haere i te fare haapiiraa i te mau mahana ato‘a, aore râ ia pee i te mau arata‘iraa misionare ia haere e taoto e ia ara mai i te po‘ipo‘i, noa’tu e, e turu papû roa te rahiraa o te mau metua i taua mana‘o ra. E nehenehe râ ta outou e faarahi i to outou hinaaro ia tavini i te Atua (hi‘o PH&PF 4:3), e e nehenehe ta outou e haamata i te feruri mai ta te mau misionare e feruri nei, ia tai‘o i te mea ta te mau misionare e tai‘o nei, ia pure mai ta te mau misionare e pure nei, e ia ite mai ta te mau misionare e ite nei. E nehenehe ta outou e ape i te mau faahemaraa o te ao nei e faatea ê atu i te Varua Maitai, e e nehenehe e noaa ia outou te ti‘aturiraa i te ite e te pahonoraa i te reo o te varua. Na ni‘a iho i te faaue, ua a‘o na ni‘a iho i te a‘o, te tahi vahi iti i ô nei, e mai reira ho‘i ei ô te tahi vahi iti, e nehenehe outou e riro mai te misionare o ta outou e ti‘aturi i te riro mai e te misionare o ta te Fatu e tia‘i nei.

Eita outou e riro ‘oi‘oi noa ei misionare ineine maitai e te haapa‘o maitai, i te mahana ihoa a tomo atu ai outou na te uputa o te Pû Haapiipiiraa Misionare. To outou huru i te mau mahana e te mau ava‘e e te mau matahiti hou ta outou taviniraa misionare, o to outou ato‘a ïa huru i roto i te Pû Haapiipiiraa Misionare. Oia mau, e riro te natura o te tauiraa o ta outou e farii i roto i te Pû Haapiipiiraa Misionare ei hoê faaiteraa puai mau no to outou haereraa i mua a riro ai outou ei misionare.

A tomo atu ai outou i roto i te Pu Haapiiraa Misionare, e mihi ihoa outou i to outou utuafare, e e riro e rave rahi o te mau tuhaa o ta outou tabula ohipa o te mahana tata‘itahi ei mea apî e te fifi ho‘i. Te haamatauraa ia’na i te titauraa etaeta no te ohipa misionare, e ere ïa i te mea măta‘u, i te mea teiaha e aore ra i te mea faahepo no te hoê feia apî tane o tei faaineine maite ia’na ia riro ei misionare. No reira, te hoê tuhaa faufaa rahi no te faateiteiraa i te faito, o te tutavaraa ïa ia riro mai ei misionare hou a haere atu ai i te misioni.

E te mau metua tane, te taa maitai ra anei ia outou ta outou tuhaa no te tautururaa i ta outou tamaiti ia riro ei misionare hou a haere atu ai oia i te misioni ? Ua riro outou to outou hoa faaipoipo ei tuhaa faufaa rahi roa no to’na riroraa mai ei misionare. E te feia faatere no te autahu‘araa e o te mau pŭpŭ, te ite ra anei outou i ta outou hopoi‘a i te tautururaa i te mau metua e te tautururaa i te feia apî tane tata‘itahi ia riro ei misionare hou a haere atu ai oia i te misioni ? Ua faateitei ato‘a hia te faito na te mau metua e te mau melo paato‘a o te Ekalesia. Na te feruriraa na roto i te pure no ni‘a i te tumu parau no te riroraa, e faahaere mai i te faaurûraa mai te au i te mau hinaaro taa ê a ta outou tamaiti e aore râ o te feia apî tane ta outou e tavini nei.

Te faaineineraa ta‘u e faahiti nei, aita ïa te reira e faatano-noa-hia i ni‘a i ta outou taviniraa misionare mai te hoê feia apî tane 19 e aore râ 20 e aore râ 21 matahiti. E te mau taea‘e, te faaineine nei outou no te hoê oraraa roa no te ohipa misionare. Ei feia o tei mau i te autahu‘araa, e mau misionare tatou i te mau taime ato‘a. Mai te mea te tere mau nei outou i roto i to outou riroraa mai ei misionare hou a haere atu ai i te misioni e i roto i te aua o te misioni, ia tae ana‘e mai te mahana e haamauruuruhia ai outou ma te hanahana ei misionare rave tamau, e faarue ïa outou i te misioni no te ho‘i atu i to outou ra utuafare – eita râ outou e faaea i ta outou taviniraa misionare. Te hoê taata o tei mau i te autahu‘araa e misionare oia i te mau taime ato‘a e i te mau vahi ato‘a. Te hoê misionare, o tatou ïa o tei mau i te autahu‘araa e te huaai o Aberahama.

Te huaai o Aberahama

Ua parauhia te feia o tei fatu i te taato‘araa o te mau fafauraa e o te mau tapŭraa o ta te Atua i rave ia Aberahama, te huaai no Aberahama (a hi‘o i Bible Dictionary, « Seed of Abraham », 771). E fariihia teie nei mau haamaitairaa na roto ana‘e i te haapa‘oraa i te mau ture e te mau oro‘a no te evanelia a Iesu Mesia. E te mau taea‘e, te raveraa ia riro mai ei misionare ua tuati-ti‘a-hia ïa te reira i ni‘a i te iteraa e o vai tatou ei huaai no Aberahama.

Ua riro o Aberahama ei peropheta rahi o tei hiaa’i i te parau-ti‘a e ua haapa‘o i te mau faaueraa ato‘a ta’na i farii no ô mai i te Atua ra, mai te faaueraa ia pûpû tusia i ta’na tamaiti here o Isaaka. No to’na tape‘a-maite-raa e to’na haapa‘oraa i te faaueraa, ua pii-pinepine-hia o Aberahama te metua no te feia haapa‘o maitai, e ua haamau te Metua i te Ao ra i te hoê fafauraa e ua fafau atu ia Aberahama e to’na huaai i te mau haamaitairaa rahi :

« No te mea ua na reira mai oe, e aita a‘enei oe i pipiri to tamaiti, i to tamaiti hoê roa ra :

« E haamaitai rahi roa vau ia oe na, e faarahi au i to huaai ; mai te fetia o te ra‘i ra, e mai te one tahatai ra: e e noaa te uputa oire o to ratou mau enemi i to oe ra huaai ;

« E e maitai te mau fenua ato‘a o te ao nei i to oe na huaai ; o oe i faaroo mai i tau reo nei » (Genese 22:16-18).

No reira, ua fafauhia ia Aberahama te hoê huaai rahi e e haamaitaihia te mau nunaa o te fenua nei na roto i taua huaai ra.

Nahea te mau nunaa o te fenua e haamaitaihia’i na roto i te huaai o Aberahama ? Tei roto i te Buka a Aberahama te pahonoraa i teie nei uiraa faufaa rahi roa :

« E e faariro ho‘i au ia oe [Aberahama] ei nunaa rahi, e e haamaitai rahi roa vau ia oe, e e faarahi i to oe i‘oa i rotopu i te mau nunaa ato‘a ra, e e riro oe ei haamaitairaa no to oe ra huaai i muri ia oe, e ti‘a’i ia ratou ia hopoi i teie nei toro‘a e teie nei Autahu‘araa i roto i to ratou rima, i te mau nunaa ato‘a ra ;

« E e haamaitai au ia ratou na roto i to oe na i‘oa ; o ratou ato‘a ho‘i te farii i teie nei Evanelia, e e parauhia ratou i to oe na i‘oa e e tai‘ohia ei huaai no oe, e e ti‘a mai ratou i nia e e haamaitai ia oe ei metua no ratou » (Aberahama 2:9-10).

Te ite nei tatou i roto i teie nei mau irava e, e farii te mau huaa’i haapa‘o maitai o Aberahama i te mau haamaitairaa no te evanelia a Iesu Mesia e te mana no te autahu‘araa. No reira, te parau « hopoi i teie nei toro‘a e teie nei Autahu‘araa i te mau nunaa ato‘a » o te hopoi‘a ïa ia poro i te evanelia a Iesu Mesia e ia ani i te mau taata ato‘a ia farii na roto i te mana ti‘a no te autahu‘araa i te mau oro‘a no te faaoraraa. Oia mau, e hopoi‘a rahi o te vai nei i ni‘a i te huaai o Aberahama i teie mau mahana hopea nei.

Eaha te auraa e vai nei i rotopu i teie mau faafauraa e mau haamaitairaa e o tatou nei ? Na roto anei i te reni heeraa aore râ na roto i te faaamuraa, ua riro te mau tane e te mau tamaroa ato‘a, e faaroo nei i to‘u reo i teie nei pô, e mau fatu ti‘a no te mau fafauraa ta te Atua i fafau atu ia Aberahama. E huaai tatou no Aberahama. Te hoê o te mau tumu matamua e farii ai tatou i te hoê haamaitairaa patereareha no te tauturu ïa ia tatou ia ite maitai e o vai tatou ei huaai no Aberahama e ia ite i te hopoi‘a e vai nei i ni‘a iho ia tatou.

E au mau taea‘e ere e, o outou e o vau nei, i teie nei mahana e amuri noa’tu, e ti‘a ia tatou ia haamaitai i te mau nunaa ato‘a i roto i te mau fenua ato‘a o te ao nei. O outou e o vau nei, i teie nei mahana e a muri noa’tu, e ti‘a ia tatou ia faaite i te parau papû no Iesu Mesia e ia poro i te parau poro‘i no te Faaho‘iraa mai. O outou e o vau nei, i teie nei mahana e a muri noa’tu, e ti‘a ia tatou ia ani i te mau taata ato‘a ia farii i te mau oro‘a no te faaoraraa. Te pororaa i te evanelia e ere ïa i te hoê titauraa no te autahu‘araa no te afaraa noa o te taime. E ere ato‘a i te hoê ohipa o ta tatou e rave no te hoê noa taime aore râ te hoê tuhaa ohipa e ti‘a ia tatou ia faaoti ei melo no Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei. Ua riro râ te ohipa misionare ei hoê faaiteiteraa no to tatou ti‘araa varua e ta tatou faufaa ai‘a. Ua faatoro‘a-atea-hia tatou i roto i te oraraa matamua e ua fanauhia tatou i roto i teie nei oraraa tahuti no te faatupu i te tapŭraa e te fafauraa ta te Atua i fafau atu ia Aberahama. Tei ô nei tatou i te fenua nei i teie nei taime no te faaohipa i te autahu‘araa e no te poro i te evanelia. Tera ïa te parau e, o vai tatou, e tera ïa te parau e, eaha te tumu tei ô nei tatou – i teie nei mahana e a muri noa’tu.

E nehenehe outou e au i te upa, i te mau ohipa faaetaetaraa tino, e aore râ e mea aravihi outou i te ohipa tata‘i matini, e ia tae i te hoê mahana e rave paha outou i roto i te hoê toro‘a ohipa e aore râ te hoê ti‘araa, aore râ i roto i te mau ohipa peni hoho‘a. Noa’tu te faufaa rahi o taua mau ohipa ra e te mau toro‘a ohipa, eita râ te reira e faaite mai e o vai tatou. Te mea matamua roa e te faufaa rahi, e mau taata varua tatou. E mau tamaiti tatou na te Atua e te huaai no Aberahama :

« No te mea o tei haapa‘o maitai e ua noaa ho‘i ia ratou teie nei na autahu‘araa e piti o tei parauhia e au, e ua faarahi ho‘i i to ratou parau-raa-hia, ua haamo‘ahia ïa ratou e te Varua i te faapîraa i to ratou ra mau tino.

« E e riro ho‘i ratou ei mau tamai-ti no Mose e no Aarona e te huaai ho‘i no Aberahama, e te ekalesia e te basileia, e tei ma‘itihia e te Atua ra » (PH&PF 84:33-34).

E to‘u mau taea‘e here e, ua horo‘a-rahi-hia ia tatou, e ua titau-rahi-ato‘a-hia ia tatou. Ia ite hohonu outou te feia apî tane e o vai outou ei huaai no Aberahama e ia riro outou ei misionare hou roa outou a haere ai i te misioni. I muri a‘e i to outou ho‘iraa’tu i te fare e i to outou mau utuafare, ia riro noa â outou, te mau misionare tahito, ei mau misionare. E ia ti‘a paato‘a mai tatou ei mau taata no te Atua e ia haamaitai i te mau nunaa o te fenua nei ma te hoê iteraa papû rahi a‘e e te mana varua hau atu i ta tatou i farii.

Te faaite nei au i to iteraa papû e, o Iesu te Mesia to tatou Faaora e to tatou Taraehara. Ua ite au e, te ora nei Oia ! E te faaite papû nei au e, ua riro tatou, o tei mau i te autahu‘araa, ei mau ti‘a No’na i roto i te ohipa hanahana no te pororaa i Ta’na evanelia, i teie nei mahana e a muri noa’tu. I te i‘oa mo‘a o Iesu Mesia. Amene.