2005
Te mo‘araa o te tino
Novema 2005


Te mo‘araa o te tino

Ua hinaaro te Fatu ia faahuru-ê-hia tatou… i roto râ i To’na hoho‘a, eiaha i roto i te hoho‘a o te ao nei, na roto i te ootiraa i To’na hoho‘a i ni‘a i to tatou mata.

No ho‘i noa maira vau na te hoê tere farerei e te manava-raa mai i roto i te ao nei ta maua mootua tamahine o Elizabeth Claire Sandberg. E mea maitai roa oia ! Ua faaehuehuhia vau, mai te reira ihoa ia fanau ana‘ehia mai te hoê tamarii, to’na mau manimani rima, to’na na avae, to’na rouru, te tupa‘iraa o to’na mafatu e to’na hoho‘a – te ihu, te taa, te apoo i na papari‘a. Ua oaoa ato‘a to’na mau tu‘ane e te mau tuahine paari a‘e e ua faaieie i to ratou tuahine iti. Ua ite ratou i te hoê mo‘araa i roto i to ratou utuafare na roto i te taeraa mai te hoê varua tiretiera tahoêhia i te hoê tino mâ.

I roto i te ao na mua a‘e ua haapii mai tatou e, ua riro te tino ei tuhaa no te opuaraa rahi no te oaoa a te Atua no tatou. Mai tei faaitehia i roto i te poro‘i no ni‘a i te utuafare : « Ua ite… e ua haamori ho‘i te mau tamaroa e te mau tamahine varua i te Atua… ei Metua Mure ore no ratou e ua farii i Ta’na opuaraa e ti‘a ai i Ta’na mau tamarii ia roaa te hoê tino i‘o e te ivi e ia roaa ia ratou te ite i ni‘a i te fenua nei no te haere i mua e tae atu ai i te maitai roa ra, e tae ato‘a atu ai ho‘i i to’na hopea hanahana ei taata ai‘a no te ora mure ore » (« Te Utuafare : E Poro‘i i to te Ao nei », Liahona, Atopa 2004, 49). No reira, ua « pii [tatou] i te oaoa » (Ioba 38:7) i te riroraa ei tuhaa i roto i teie faanahoraa.

No te aha tatou i oaoa ai ? Ua maramarama tatou i te parau mau mure ore no ni‘a i to tatou tino. Ua ite tatou e riro to tatou tino ei hoho‘a no te Atua. Ua ite tatou e riro to tatou tino ei tapo‘i no to tatou varua. Ua maramarama ato‘a tatou e, e mauiui, e ma‘ihia e e humahia to tatou tino e e faahemahia. Area râ, ua hinaaro tatou, e hau atu â, ua hiaai roa i te farii i teie mau titauraa no te mea ua ite tatou e ia amuihia te varua e te mau mea o te tino nei e haere ïa i mua e riro atu ai mai to tatou Metua i te Ao ra (a hi‘o PH&PF 130:22) e « e farii atu ai i te îraa no te oaoa » (PH&PF 93:33).

No te îraa o te evanelia i ni‘a i te fenua nei, ua fana‘o faahou tatou ia ite i teie mau parau mau no ni‘a i te tino. Ua haapii Iosepha Semita e : « Ua haere mai tatou i teie nei fenua ia roaa to tatou tino e ia faaho‘i i te reira ma te mâ i mua i te Atua i roto i te basileia tiretiera. Te parau tumu rahi no te oaoa o te fariiraa ïa i te hoê tino. Aita to te diabolo e tino, e ua riro tei reira ei faautu‘araa » (The Words of Joseph Smith, nene‘iraa a Andrew F. Ehat e Lyndon W. Cook [1980], 60).

Ua ite ato‘a Satane i teie mau parau mau mure ore no ni‘a i te tino, e to’na faautu‘araa, e ore roa ïa oia e farii i te hoê tino. No reira e tamata oia ia tatou ia rave ino e aore râ, ia faaino i teie horo‘araa faahiahia. Ua tuu mai oia i roto i te ao nei i te mau haavare e te mau faahemaraa no te tino. Ua faahema oia e rave rahi no te faaino i teie tao‘a horo‘a rahi na roto i te haaviiviiraa, te peu ti‘a-ore, te raveraa ohie, e te mau hiaai puai. Ua faahema oia i te tahi ia haavahavaha i to ratou tino ; i te tahi ia haamori i to ratou tino. I roto i na mea e piti nei, ua ume oia i te ao nei ia hi‘o i te tino mai te hoê tao‘a. I roto i te hi‘oraa o te mau haavare e rave rahi a Satane no ni‘a i te tino, te faateitei nei au i to‘u reo i teie mahana no te paturu i te mo‘araa o te tino. Te faaite papû nei au e, e tao‘a horo‘a te tino, e ia faahereherehia ma te aau mehara e te faatura.

Te faaite ra te mau papa‘iraa mo‘a e, e hiero te tino. Na Iesu iho i faaau matamua i To’na tino mai te hoê hiero (a hi‘o Ioane 2:21). I muri mai, ua parau o Paulo i to Korinetia, te oire tei î roa i te mau peu tiaâ e te faufau : « Aita outou i ite e, o te hiero outou o te Atua, e te parahi ra te Varua o te Atua i roto ia outou na ? E ia haaviivii te hoê taata i te hiero o te Atua ra, e pohe oia i te Atua ; e mo‘a ho‘i to te hiero o te Atua, e taua hiero ra o outou ïa » (1 Korinetia 3:16-17).

Eaha ïa te mea e tupu mai te mea e rave maitai tatou i to tatou tino mai te hiero te huru ? E mae‘a te parau no te viivii-ore, te peu mâ, te haapa‘oraa i te Parau Paari e te hoê itiraa no te mau fifi o te hoho‘a faufau e te hamani-ino-raa, no te mea e hi‘o tatou i te tino mai te hiero te huru, ei vahi mo‘a no te Varua. No te mea e ore ho‘i e ti‘a i te mea viivii ia parahi i ô i te Atua ra, e haapa‘o maitai ïa tatou ia ore te mau mea viivii e ô i roto te hiero o to tatou tino.

Oia’toa, e faatura tatou i te tapo‘i o to tatou tino hiero ia mâ e ia nehenehe ho‘i no te faaite i te natura mo‘a e te hanahana o te hi‘oraa o roto mai, mai ta te Ekalesia e rave no to’na mau hiero. E ahu ïa e e rave tatou i te mau mea o te faaite i te mo‘araa o te varua i roto ia tatou.

Aita i maoro a‘e nei, a haere ai au e mata‘ita‘i i te hoê oire rahi no te mau ratere o te ao nei, ua oto roa vau i te mea e, rave rahi taata o tei hema i te mau vareraa a Satane, e ua riro to tatou tino ei tumu no te faaiteiteraa e no te pûpûraa i te hi‘oraa. A feruri na i te taa-ê-raa e i to‘u popou i to‘u tomoraa’tu i roto i te hoê piha haapiiraa mâ e te mau tamahine apî tei oomo mai i te mau ahu tano e o tei heheu i te maitai. Feruri ihora vau e, « Tei ô nei e va‘u mau tamahine o tei ite e nahea ia faatura i to ratou tino e o tei ite i te tumu ratou i na reira ai ». I roto i te buka No te Puai o te Feia Apî te faaite ra, « Ua riro to outou tino ei poieteraa mo‘a na te Atua. A faatura i te reira ei tao‘a horo‘a no ô mai i te Atua, e eiaha e haaviivii noa’tu i te reira. Na to outou ahu e to outou hoho‘a, e faaite i te Fatu e, ua ite outou i te faufaa rahi o to outou tino… Ua riro te huru no to outou ahuraa ei faaiteraa i to outou huru i roto ia outou » ([2001], 14-15).

Ua hau atu te peu mâ i te hoê tumu no te ‘aperaa i te mau ahu faati‘aniani. Eita te reira e faaite noa i te teitei o te opiraa e te tapuraa o te arapo‘a, i te huru ato‘a râ o te aau. Te auraa o te parau peu mâ o te « faito » ïa. Hoê a huru e te mărû. E faaiteraa te reira no te « faatura e no te mâ… i te feruriraa, i te parau, i te ahu e i te haapa‘o » (i roto i te buka a Daniel H. Ludlow, Encyclopedia of Mormonism, Buka 5 [1992], 2:932).

Na te mărû e te ti‘a e faatere i to tatou mau hiaai o te pae tino. Ua horo‘a mai to tatou Metua i te Ao ra na tatou i te mau nehenehe e te mau oaoa no te « haamauruuru i te mata e no te faatupu i te oaoa i roto i te aau » (PH&PF 59:18), e ara râ i teie faaararaa : ua hamanihia teie mau mea « ia ravehia, na roto i te mana‘o au, eiaha mai te faarahi roa ino, eiaha ato‘a mai te titauraa ti‘a-ore » (PH&PF 59:20). E faaohipa ta‘u tane i teie papa‘iraa mo‘a no te haapii i ta maua mau tamarii no ni‘a i te ture no te viivii-ore. Ua parau oia e te auraa o te parau « titauraa ti‘a-ore oia ïa, te ‘taviri-ê-raa [e aore râ, te pato‘iraa].’ To tatou faaohiparaa i te tino… eiaha te tino ia tavirihia [i te faahaparaa] i te faatoro‘araa o te mau tumu hanahana i horo‘ahia mai ai. E mea tano te oaoa o te pae tino i to’na iho taime e i to’na vahi mau area râ, eiaha e faariro i te reira ei atua no tatou » (John S. Tanner », The Body as a Blessing », Ensign, Tiurai 1993, 10).

E nehenehe te oaoa o te tino e riro ei haafifiraa no vetahi ; oia’toa to tatou tau‘araa i to tatou hi‘oraa o rapae mai. I te tahi mau taime, e vai te mana‘o nounou no te faa‘eta‘etaraa tino, te taraniraa i te maa, e te faaohiparaa i te mau faa‘una‘una no te ‘iri, e i te haamau‘araa i te moni no te mau ahu (a hi‘o Alama 1:27).

Te fifi nei to‘u mana‘o no ni‘a i te peu faa‘una‘unaraa i te tino. E roaa te oaoa na roto i te fariiraa i te tino tei horo‘ahia mai ia tatou nei ei tao‘a horo‘a, e na roto i te haamaitairaa i to tatou huru mau, eiaha râ na roto i te faa‘una‘unaraa i to tatou tino ia au i te hoho‘a o te ao nei. Ua hinaaro te Fatu ia faahuru-ê-hia tatou – i roto râ i To’na hoho‘a, eiaha i roto i te hoho‘a o te ao nei, na roto i te ootiraa i To’na hoho‘a i ni‘a i to tatou mata (a hi‘o Alama 5:14, 19).

Te haamana‘o nei au i to‘u apîraa i te ahoaho i te mau puupuu i ni‘a ia‘u. Ua tamata vau i te haapa‘o maitai i to‘u ‘iri. Ua tauturu mai to‘u na metua i te afa‘iraa ia‘u i te taote. E rave rahi matahiti, aita vau i amu i te totora e i te mau maa hinu au-roa-hia e te feia apî aita râ to‘u mau puupuu i ora. E mea fifi roa ia‘u i taua taime ra ia popou i teie tino fifi o tei horo‘ahia mai no‘u. Ua haapii maira to‘u metua vahine maitai ia‘u i te mau ture teitei. Na ni‘a e ua na ni‘a noa ta’na parau ia‘u : « E tamata oe i te faariro i to oe hoho‘a ei mea nehenehe, i te taime râ oe e haere atu ai i rapae i teie opani, a haamo‘e ia oe iho e a feruri ia vetahi ê ».

O te reira mau. Te haapii mai nei oia ia‘u i te parau tumu no te riroraa mai te Mesia te huru no te pûpûraa. E ore te aroha e aore râ, te here mau o te Mesia, « e feii, e faarahi, e imi i te maitai no’na iho » (Moroni 7:45). Ia hau atu to tatou feruriraa no vetahi ê e i te haamo‘eraa ia tatou iho, e faatupu tatou i te nehenehe o te varua o roto mai o te faaanaana i te hi‘oraa o rapae mai. E mea na reira tatou ia faahuru ê ia tatou ia au i te hoho‘a o te Fatu i te hoho‘a o te ao nei, e ia ooti i To’na hoho‘a i ni‘a i to tatou mata. Ua a‘o te peresideni Hinckley no ni‘a i te huru o te nehenehe e roaa ia haapii tatou e nahea ia faatura i te tino, te mana‘o e te varua. Teie ta’na i parau :

« I te mau mea’toa ta te Mana Hope i poiete, aita’tu e mea nehenehe, aita’tu e mea faauru maoti râ, i te hoê tamahine a te Atua o te haapa‘o i te peu maitai e te hoê iteraa e, no te aha oia e na reira ai, o te faahanahana e o te faatura i to’na tino ei mea mo‘a e te hanahana, o te faatupu i to’na feruriraa e i te faaaano tamau i te hi‘oraa o to’na ite, o te faaamu i to’na varua i te parau mau mure ore » (« Understanding Our Divine Nature », Liahona, Febuare 2002, 24 ; « Ta tatou hopoi‘a i to tatou Feia Apî Tamahine », Ensign, Setepa 1988, 11).

Te pure haehaa nei au ia imi te mau tane e te mau vahine ato‘a i te nehenehe e popouhia e te peropheta – te nehenehe o te tino, te mana‘o e te varua !

Te haapii mai nei te evanelia tei faaho‘ihia mai e, te vai nei te hoê taamuraa faufaa i rotopu i te tino, te mana‘o e te varua. I roto i te Parau Paari, ua tu‘ati te pae varua e te pae tino. Ia pee ana‘e tatou i te ture no te ‘ea a te Fatu no to tatou tino, e fafauhia mai ia tatou te paari i to tatou varua e te ite i to tatou mana‘o (hi‘o PH&PF 89:19-21). Ua taamu-mau-hia te pae varua e te pae tino.

Te haamana‘o nei au i te hoê ohipa tei tupu i roto i te utuafare i paari mai ai au i reira te varua hiato o to‘u mama i faahoruhoruhia’i e te hoê haamauruururaa i te hiaai o te pae tino. Te tamata ra oia i te hoê raveraa apî no te hamani i te faraoa momona. E mea rarahi maitai e te momona e te au – e e faî-ho‘i i te opu. Eita hoê faraoa e pau i to‘u mau teina. I te taime o te pureraa o te pô, ua pii to‘u papa i to‘u Mama ia pure. Ua huna oia i to’na upoo e aita i pahono. Ui mărû atura oia ia’na : « Te vai ra te tahi fifi ? » I te pae hopea, pahono maira oia, « E ere to‘u varua i te mea maitai roa i teie pô. No amu noa maira vau e toru o teie faraoa momona ». Ua papû ia‘u e, ua tupu te hoê ohipa mai teie te huru ia outou e ua faahara i to tatou varua na roto i te haamauruururaa i te hiaai o te pae tino. Te mau maa ihoa râ i opanihia i roto i te Parau Paari, e faaino te reira i to tatou tino e i te mau hiato i te pae varua. Eita te hoê o tatou e nehenehe e haamo‘e i teie tu‘atiraa o to tatou varua e o to tatou tino.

Te mauiui nei teie tino mo‘a o ta tatou e popou nei, i te tahi mau fifi o te tino nei. Te vai te tahi pae e fanau-huma-hia mai ratatou, e te tahi pae, e mauiui ratou i te ma‘i i roto i to ratou oraraa taato‘a. Ia paari mai tatou, e ite tatou e, e haamata to tatou tino i te topatopa. Ia tupu te reira, e hinaaro ïa tatou i to tatou tino ia ora e ia vai maitai. E hi‘o ti‘a tatou i te Ti‘a-faahou-raa o ta Iesu Mesia i faatupu, ia « faaho‘ihia te varua i te tino, e te tino i te varua… oia ïa, e faaho‘ihia te mau melo ato‘a, e te mau ponaivi ato‘a i to’na tino ; e e ore ho‘i te hoê io rouru o te upoo e mo‘e, e faaho‘ihia râ te mau mea ato‘a ra i to ratou iho vahi mau » (Alama 40:23). Ua ite au e, na roto i te Mesia tatou i ite ai i te îraa o te oaoa ia faataa-ore-hia te varua e te mau mea-rii tumu (a hi‘o PH&PF 93:33).

E hiero to tatou tino. Aita tatou i iti mai, ua hau atu râ tatou i te Metua i te Ao ra no te mea, e tino to tatou. Te faaite papû nei au e, e mau tamarii tatou Na’na, hamanihia i To’na hoho‘a, e i te paari ia riro mai Ia’na ra. E hamani maitai tatou i teie tao‘a aroha mo‘a o te tino ma te faatura rahi. Ia tae i te hoê mahana, mai te mea e vai parau-ti‘a noa tatou, e farii tatou i te hoê tino maitai roa e te hanahana – te viivii ore e te mâ mai to ta‘u mootua tamahine na‘ina‘i, o te ore roa e faataa-ê-hia i te varua. E e piihua tatou ma te oaoa (a hi‘o Ioba 38:7) ia farii faahou i teie tao‘a aroha o ta tatou i hiaai rahi (a hi‘o PH&PF 138:50). E faatura tatou i te mo‘araa o te tino i roto i te tahuti nei e ia haamo‘a e ia faahanahana ato‘a mai te Fatu i te reira no te tau e amuri noa’ tu. Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.