2005
Te iteraa i te hinaaro o te Fatu no outou
Novema 2005


Te iteraa i te hinaaro o te Fatu no outou

Ia haamaitai mai te Fatu ia outou tata‘itahi i roto i ta outou ma‘imiraa ia ite i To’na hinaaro no outou e ia taati i to outou hinaaro i To’na ra.

Te riroraa ei mauhaa i roto i te rima o te Atua o te hoê ïa haamaitairaa rahi e te hoê hopoi‘a mo‘a. Noa’tu te vahi e nohohia e tatou, noa’tu eaha te mau mea e tupu ra, noa’tu eaha to tatou ti‘araa faaipoipo e aore râ, matahiti, te hinaaro mai nei te Fatu ia tatou tata‘itahi no te faaoti i ta oe tuhaa otahi i roto i te paturaa i To’na basileia i roto i teie tau tuuraa evanelia hopea. To‘u iteraa papû o te iteraa i te mea o ta te Fatu e hinaaro ia tatou i te rave – e ia ite « i te haamaitairaa o tei niniihia i ni‘a ia tatou, ia riro tatou ei mauhaa i roto i te rima o te Atua no te faatupu i teie nei ohipa rahi ».1 To‘u hiaai rahi i teie nei pô o te faaiteraa ïa i te hoê tuhaa no to‘u nei tere e e mea nahea to‘u maramaramaraa e e mea nahea tatou i te riroraa ei mau mauhaa.

Ua haamata to‘u tere na te pae hopea – o teie parau-mau nehenehe roa tei haapiihia e Elder Neal A. Maxwell: « Te faahoperaa i te hinaaro o te hoê taata o te hoê ïa mea otahi-roa o ta tatou e tuu i ni‘a i te fata a te Atua. Te tahi atu mau mea o ta tatou e ‘horo‘a’… o te mau mea ïa o Ta’na i horo‘a a‘e na mai e aore râ, i horo‘a tarahu mai ia tatou. Area râ, ia pûpû ana‘e tatou ia tatou iho na roto i te tuu-roa-raa i to tatou mau hinaaro i roto i to te Atua hinaaro, te horo‘a ra ïa tatou i te hoê mea Ia’na ! O te tao‘a otahi roa o ta tatou e horo‘a mau atu ! »2

Te faaite papû nei au e to‘u mau tuahine here e, ia riro mau tatou ei mauhaa i roto i te rima o te Atua, ia nehenehe tatou ia rave faaoti e ia farii i taua haamaitairaa ra i ni‘a iho ia tatou i « te mahana o teie nei oraraa » ia rave tatou « i ta [tatou] ohipa »,3 e mea ti‘a, ia au i te parau a Elder Maxwell », ia pûpû tatou ia tatou iho »4 i te Fatu ra.

Te rave‘a-tamâraa tei tupu i roto i to‘u oraraa o tei arata‘i ti‘a roa’tu i to‘u nei iteraa papû no teie nei parau tumu, ua haamata ïa ma te mana‘o-ore-hia i te ropuraa o te 30raa o to‘u matahiti, i to‘u fariiraa i to‘u haamaitairaa patereareha. Ua haapae e ua pure au no te faaineineraa ma te uiui i roto i to‘u aau e, « Eaha râ te mea o ta te Fatu e hinaaro ia‘u ia rave ? » Ma te oaoa rahi e ta maua mau tamarii e maha ato‘a, haere atura maua to‘u hoa i te patereareha paari. E te haamaitairaa o ta’na i horo‘a ia‘u o te ohipa misionare ïa – ua na ni‘a e ua na ni‘a noa.

Ua pato‘i au i te auraro i te reira no te mea, ua topa to‘u morare e ua peapea vau. I te reira taime o to‘u oraraa, aita â vau i tai‘o tura i te Buka a Moromona mai te tahi api tae atu i te tahi api. Te auraa ra, aita roa vau i ineine no te haere e rave i te hoê misioni. No reira, ua tuu vau i ta‘u haamaitairaa patereareha i roto i te afata ume. Tera râ, ua faaineine au i te hoê talena tai‘oraa o te papa‘iraa mo‘a i te mau mahana ato‘a a tavini ai au i ta‘u mau tamarii.

Ua mairi te mau matahiti, e ua rotahi to maua ta‘u tane mana‘o no te faaineine i ta maua mau tamarii ia rave i te hoê misioni. Na roto i te tonoraa i ta maua mau tamaroa i te mau fenua e rave rahi, ua ti‘aturi au e, ua faaoti mau vau i ta‘u hopoi‘a misionare.

Inaha, piihia ihora ta‘u tane ei peresideni misioni i te hoê fenua papû-ore. 16.000 kilometera i to maua nohoraa – e i te hoê ta‘ere taa ê roa i ta‘u i matau. Area râ, i to‘u fariiraa i teie nei piiraa ei misionare rave-tamau, ua mana‘o vau e, e au vau mai ia Alama e te mau tamaiti a Mosia – e ua piihia vau ia riro ei « [mauhaa] i roto i te rima o te Atua ia faatupu i teie nei ohipa rahi ».5 Ua tupu ato‘a te hoê mea aita vau i papû e, ua tupu ato‘a anei i ni‘a ia ratou – oia te ri‘ari‘a !

I te mau mahana i muri mai, ua rave mai au i ta‘u haamaitairaa patereareha e ua tai‘o na ni‘a e na ni‘a iho, ma te imi i te hoê maramarama hohonu atu. Noa’tu e, ua ite au e rave faaoti au i te hoê fafauraa o ta te hoê patereareha i horo‘a ia‘u hoê ahuru matahiti i mairi, aita roa râ te reira i horo‘a i te hau i roto ia‘u. E nehenehe anei ta‘u e vaiiho i ta‘u mau tamarii faaipoipo e te faaipoipo-ore e to‘u metua tane paari e te metua vahine hoovai ? E ite anei au i te rave e i te parau i te mau mea e ti‘a ia ravehia ? Eaha ïa ta maua maa e amu ? E paruruhia’nei au i te hoê fenua papû-ore e te ataata i te pae politita ?

A titau ai au i te hau, ua ta‘ipiti ta‘u tutavaraa no te haere i te hiero. Ua feruri au i te auraa o ta‘u mau fafauraa o ta‘u i ore na i rave na mua‘e. I teie taime tapitapi o to‘u oraraa, ua riro ta‘u mau fafauraa o te hiero ei niu e ei faaitoitoraa ia. Oia mau, ua măta‘u vau area râ, ua feruri au e, ua ma‘iti au i te rave no‘u iho, i te ruuruu i te mau fafauraa mo‘a o ta‘u i opua i te haapa‘o. Inaha ra, e ere teie taviniraa ei ohipa na te hoê taata. No‘u teie piiraa, e ua faaoti au i te rave i te reira.

Teie te haamaitairaa ta te metua tane o Iosepha Semita i faahiti i ni‘a i te upoo o ta’na tamaiti : « Ua pii mai to oe Fatu te Atua i to oe i‘oa mai te ra‘i mai. Ua piihia oe… no te reira ohipa rahi a te Fatu : ia rave i te hoê ohipa i rotopu i teie u‘i o te ore ho‘i te tahi atu taata… e rave mai ta oe e rave, i roto i te mau mea’toa ia au i te hinaaro o te Fatu ».6 Ua piihia te peropheta Iosepha i ta’na tuhaa hoê-roa o « te ohipa rahi a te Fatu », e noa’tu to’u mana‘o teimaha e te ineine ore, ua ite au e, ua pii-ato‘a-hia vau no ta‘u tuhaa o te ohipa. Ua riro teie mana‘o ei tauturu e ua horo‘a i te itoito ia‘u.

I roto i ta‘u mau pure tuutuu-ore, ua ani tamau vau e, « E te Metua, nahea vau i te rave i te mea o ta Oe i pii ia‘u i te rave ? » I te hoê po’ipo’i hou to‘u tere no ta‘u misioni, ua hopoi mai e piti hoa i te hoê tao‘a-aroha – te hoê buka himene iti. I muri mai, i taua iho mahana ra, ua tae mai te pahono i ta‘u mau taparu o te mau ava‘e rave rahi mai roto mai i teie buka himene. A parahi noa’i au i te hoê vahi hau, ua tae mai teie mau parau ma te maramarama maitai i roto i to‘u feruriraa :

Eiaha e feaa, e feia mo‘a e

O vau te Atua, te tumu e ora‘i.

Na‘u e faati‘a, Na‘u e tauturu

Mai To‘u nei parau-ti‘a To‘u rima mana.7

Feruri ihora vau e, e faaea e e tauturu mai te Fatu ia‘u o te matamua noa teie. E rave rahi atu â o ta‘u e haapii mai no te riroraa ei mauhaa i roto i te rima o te Atua.

Noa’tu te atea i te fare i roto i te hoê fenua matau-ore-hia, te haamata nei maua to‘u hoa faaipoipo i ta maua taviniraa na roto i te faaroo, mai ta te mau pionie. O maua rii noa rave rahi taime – ma te imi i te rave‘a i roto i te hoê ihotumu mataro-ore-hia e maua – rave rahi reo ite-ore-hia e maua. Ua tatara papû te mana‘o o Sarah Cleveland, hoê o to tatou faatere no te Sotaiete Tauturu i mutaa ihora i to maua mau mana‘o : « Ua tomo tatou i roto i teie ohipa na roto i te i‘oa o te Fatu. A haere itoito ana‘e tatou i mua ».8

Ta‘u haapiiraa matamua roa i roto i teie faanahoraa no te riroraa ei mauhaa i roto i te rima o te Atua o te tai‘oraa ïa i te papa‘iraa mo‘a, te haapae, te pure, te haereraa i te hiero e te haapa‘oraa ma te faaroo i te mau fafauraa o ta‘u i rave i roto i te fare o te Fatu. Te piti o ta‘u haapiiraa, maori râ, ia « nehenehe ia haere itoito i mua », titauhia ia‘u ia ti‘aturi i te Fatu e ia imi papû i te heheuraa no‘u iho. No te farii i taua heheuraa ra, e mea titauhia ia ora ti‘amâ noa vau no te farii i te apitiraa o te Varua Maitai.

Ta‘u haapiiraa hopea o te mea ïa o ta Elder Maxwell i tatara. Tae-roa’tu i te hu‘ahu‘a-roa-raa o te mahana hoê roa, ua pûpû vau i to‘u hinaaro i te Fatu, no to‘u hinaaro rahi i Ta’na tauturu, i Ta’na arata‘i, e i Ta’na parururaa. I to‘u na reira-raa, ua taui to‘u auhoaraa e to‘u Metua i te Ao ra – i te hoê huru hohonu atu – o tei haamaitai tamau ia‘u e to‘u utuafare.

E mea taa ê to‘u tere i to outou. E nehenehe outou tata‘itahi e haapii mai ia‘u i to outou mau iteraa no ta outou pûpûraa i to outou hinaaro i te Fatu a imi papû ai outou ia ite i To’na hinaaro no outou. E oaoa amui tatou i roto i te evanelia a Iesu Mesia tei faaho‘i-hia mai, ma te popou i te haamaitairaa no te fariiraa i te iteraa papû no ni‘a i te Faaora e no Ta’naTaraehara no tatou tata‘itahi. Ua ite au i te reira – e ere ho‘i ta tatou tautooraa tata‘itahi no te riroraa ei mauhaa i roto i te rima o te Atua i te mea ohie, ua tauturu râ ia tatou ia tupu i te pae varua, ma te haafaufaa ma te hanahana rahi i to tatou tere tata‘itahi i roto i te tahuti nei.

E te mau tuahine here e, ia haamaitai mai te Fatu ia outou tata‘itahi i roto i ta outou ma‘imiraa ia ite i To’na hinaaro no outou e ia taati i to outou hinaaro i To’na ra. Te faaite papû nei au e, ua riro to tatou mau hinaaro tata‘itahi « ei tao‘a hoê roa na tatou iho no te horo‘a ».9 Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

Te mau nota

  1. Alama 26:3.

  2. I roto i te Conference Report, Setepa-Atopa 1995, 30 ; e aore ra, Ensign, Novema 1995, 24 ; haapapûraa apitihia’tu.

  3. Alama 34:32.

  4. Ensign, Novema 1995, 24.

  5. Alama 26:3.

  6. I roto i te Gracia N. Jones, Emma’s Glory and Sacrifice: A Testimony (1987), 43-44.

  7. « Aue te paari », Te mau Himene, no. 41.

  8. Relief Society Minutes, 30 no mati 1842, mau parau haaputu na te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo’a i te mau Mahana Hopea nei, 24.

  9. Ensign, Novema 1995, 24 ; haapapûraa apitihia’tu.