2005
« A faaamu i ta‘u mau mamoe »
Novema 2005


« A faaamu i ta‘u mau mamoe »

E farii maitai te taata i ta tatou a‘o ia ite ana‘e ratou e te here mau nei tatou ia ratou, e ere noa râ no te faaohipa i te hoê piiraa.

I te hoê taime, ua ui te Faaora ia Petero e toru taime : « E Simona a Iona e, te hinaaro na oe ia‘u ? Ua parau maira oia ia’na, E te Fatu, e, ua ite oe e, te hinaaro atu nei au ia oe. Ua parau atura [Iesu] ia’na : A ti‘a‘i i ta‘u mau mamoe ».1

No To’na mana‘ona‘o rahi i te oraraa maitai o te mau tamarii a to tatou Metua i te Ao ra, i horo‘a ai te Fatu ia Petero te faaueraa taa ê ia faaamu i te mamoe. Ua haapapû faahou mai Oia i taua iho mana‘ona‘oraa i teie anotau na roto i te hoê heheuraa i horo‘ahia ia Iosepha Semita:

« I teie nei, te parau atu nei Au ia oe, e o Ta‘u e parau atu nei ia oe na, te parau ato‘a’tu nei ïa i te Tino Ahuru Ma Piti ra: A ti‘a mai i ni‘a e a tatua i to tauupu, a rave i to satauro, e pee mai Ia‘u nei, e a faaamu atu i Ta‘u mau mamoe ».2

A tai‘o ai tatou i te mau papa‘iraa mo‘a, te ite nei tatou e ua atuatu te Faaora i te taata mai te au i to ratou hinaaro taa ê. Ua tupu te hoê hi‘oraa maitai no te reira a fatata atu ai Oia i Kaperenaumi e ua haere maira te hoê taata o Iaeiro te i‘oa, e tavana no te sunago, tipapa ihora i raro i te pae avae o Iesu, parau maite maira Ia’na e haere i roto i to’na fare no te haamaitai i ta’na tamahine tei fatata i te pohe. Haere atura Iesu e o Iaeiro noa’tu e ua tuevehia maira Oia e te taata.

E i muri iho, ua haere mai ra te hoê ve‘a no te parau atu ia Iaeiro e ua pohe a‘ena ta’na tamahine. No‘atu to’na oto, ua tape‘a noa râ o Iaeiro i to’na faaroo aueue ore i te Fatu, tei tamahanahana i te aau o taua metua tane ra i te na ô raa e: « Eiaha e măta‘u, e faaroo noa mai, e ora ïa oia.

« E tae atura oia i te utuafare, aore roa e taata i tuuhia e ana i roto, maori râ o Petero, e o Iakobo, e o Ioane, e te metua tane, e te metua vahine o taua potii ra.

« Te oto roa ana‘e ra ratou ato‘a ia’na ; ua parau atura râ oia, Eiaha e oto ; aore oia i pohe, ua taoto râ…

« Rave atura i ta’na rima, faau‘ana’tura i te reo, na ô atura, E teie nei potii, a ti‘a.

« Ua ho‘i maira to’na varua, ua ti‘a maira oia i reira ra, ua faaue atura i te maa e hopoi mai na’na ».3

Ua faaite Iesu i te faaoroma‘i e te aroha i te taata ato‘a o tei haere mai Ia’na no te imi i te ora no to ratou mau ma‘i i te pae tino, i te pae mana‘o aore râ, i te pae varua, e tei paruparu te mana‘o e tei oto.

No te pee atu i te hoho‘a o te Faaora, e mea ti‘a ïa ia tatou tata‘itahi ia hi‘o faaati ia tatou, e ia imi i te mamoe tei roohia i taua mau fifi ra, e ia tauturu e ia faaitoito ia ratou ia haere atu na ni‘a i te e‘a e tae atu ai i te ora mure ore.

I teie mahana, ua rahi aore râ, ua rahi roa’tu teie hinaaro i te tau a ora ai te Faaora i ni‘a i te fenua nei. Ei ti‘a‘i mamoe, e mea ti‘a ia tatou ia ite e, e mea ti‘a ia tatou ia atu‘atu i ta tatou mau mamoe tata‘itahi no te faahaere atu ia ratou i te Mesia ra, o te tumu ho‘i te reira no te mau mea ato‘a o ta tatou e rave nei i roto i teie Ekalesia.

E ti‘a i te mau faaoaoaraa ato‘a, te mau apooraa ato‘a aore râ, i te mau faanahonahoraa ato‘a ia faatumuhia i ni‘a i teie nei iho fâ. Ia ite ana‘e tatou i te mau hinaaro o te taata, e nehenehe ïa ta tatou e haapuai ia ratou e ia tauturu ia ratou ia manuïa i ta ratou mau titauraa, ia vai noa ratou i ni‘a i te e‘a e arata‘i atu ia ratou i mua i te aro o to tatou Metua i te Ao ra e ia tauturu ia ratou ia tape‘a noa e tae noa’tu i te hopea.

Te evanelia a Iesu Mesia no ni‘a ïa i te taata e ere no ni‘a i te mau faanahonahoraa. I te tahi mau taime, no to tatou rû i te rave i ta tatou mau hopoi‘a i roto i te Ekalesia, te rave rahi nei tatou i te taime no te haapa‘o maiteraa i te mau faanahonahoraa, e aita tatou e tau‘a rahi nei i te taata, e i te pae hopea aita tatou i tau‘a faahou i te mau hinaaro o te taata. Ia tupu ana‘e teie nei mau huru ohipa, e mo‘ehia ia tatou te fâ o to tatou mau piiraa, eita tatou e haapa‘o i te taata, e faa‘ere tatou ia ratou i te rave‘a ia faatupu i ta ratou opuaraa ia noaa ia ratou te ora mure ore.

Ia piri mai te 12raa o to‘u mahana fanauraa, ua ani mai te episekopo ia‘u no te hoê farereiraa, e ua haapii mai oia ia‘u nahea ia faaineine no te farii i te Autahu‘araa a Aarona e ia faatoro‘ahia ei diakono. Ia hope te farereiraa, ua rave mai oia i te tahi mau api parau na roto mai i ta’na vairaa buka e ua ani mai ia‘u ia faaî i te reira. E mau api parau no te misioni. Ua hitimahuta vau. E 11 matahiti noa ho‘i to‘u. Tera râ, te vai ra te hoê iteraa o taua epikesopo ra no to‘u oraraa i mua e no te mau haamaitairaa e fariihia e au, mai te mea ua faaineine maite au no te tavini i te hoê misioni ia tae ana‘e i to‘u tau.

Ua faaite mai oia e te tau‘a mau nei oia ia‘u. Ua faite mai oia i te mau taahiraa e ti‘a ia‘u ia rave no te faaineine i te pae faufaa e i te pae varua no te tavini i te Fatu. I muri a‘e i taua mahana ra, ua uiui oia ia‘u e te episekopo i mono mai ia’na, e piti a‘e taime i te matahiti e tae noa’tu i te ahuru ma ivaraa o to‘u matahiti, e ua faaitoito oia ia‘u ia vai haapa‘o noa i roto i ta‘u nei faaineineraa.

Ua tuu raua i ta‘u mau parau misionare i roto i ta raua mau apaparaa parau e ua faahiti raua i te reira mau parau i te mau taime ato‘a a farerei matou. Na roto i te tautururaa a to‘u na metua e te faaitoitoraa a te hoê episekopo faa‘oroma‘i e te aroha, ua tavini au i te hoê misioni. Ua tauturu te misioni ia‘u ia noaa te hoê iteraa rahi no te mau haamaitairaa ta te Atua i faaherehere no te taata ato‘a o te tape‘a e tae noa’tu i te hopea.

E ere i te mea fifi mai te mea e tamarii rii, e feia apî aore râ, e taata paari anei – ua hinaaro te taata tata‘itahi ia herehia oia. Ua a‘ohia tatou e rave rahi mau matahiti, ia ohipa i ni‘a i te feia faafariu-apî-hia e te mau melo itoito rii. E faaea te taata i roto i te Ekalesia ia ite ratou e te tau‘a ra te hoê taata ia ratou.

I roto i te mau arata‘iraa hopea ta te Faaora i horo‘a i Ta’na mau Aposetolo, ua parau Oia e:

« E tuu atu vau i te parau apî na outou, E aroha outou ia outou iho, mai Ia‘u e aroha’tu ia outou na, e aroha ato‘a ho‘i outou ia outou iho.

« O te mea teie e ite ai te taata ato‘a e, e pĭpĭ outou Na‘u, ia aroha outou ia outou iho ».4

E farii maitai te taata i ta tatou a‘o ia ite ana‘e ratou e te here mau nei tatou ia ratou, e ere noa râ no te faaohipa i te hoê piiraa. Ia faaite tatou i te here mau i te taata, e nehenehe ïa ia ratou ia ite i te mana o te Varua e ia anaanatae i te pee i ta tatou mau haapiiraa. E ere i te mea ohie ia here i te taata no to ratou huru. Ua haamaramarama mai te peropheta Moromona i te mea e ti‘a ia tatou ia rave ia tupu ana‘e teie mau huru ohipa:

« No reira, e au mau taea‘e here, e pure atu i te Metua ma te puai hope o te aau ia î outou i teie nei aroha, o Ta’na i ho mai i te taata ato‘a e pee mau i ta’na tamaiti ia Iesu Mesia, ia riro outou ei tamarii na te Atua, e ia fâ mai Oia ra ua riro tatou mai Ia’na ra te huru ; e ite ho‘i tatou Ia’na i To’na ra huru mau, e ia vai maite â teie nei ti‘a‘iraa i roto ia tatou, e ia tamâhia ho‘i tatou ato‘a mai Ia’na i mâ ».5

Ua atu‘atu te Mesia iho i te taata, ma te iriti i te teiaha o te hopoi‘a, ma te horo‘a i te ti‘aturiraa i tei paruparu te mana‘o, e te ma‘imiraa i tei mo‘e. Ua faaite Oia i te taata i To’na here rahi e ua ite Oia i to ratou ra huru, e to ratou faufaa rahi. Ua ite Oia i to ratou natura hanahana e to ratou faufaa mure ore. E tae noa’tu, a ti‘aoro ai Oia i te taata ia tatarahapa, ua faahapa Oia i te hara ma te faahapa ore i te taata hara.

I roto i ta’na episetole matamua i to Korinetia, ua haapuai mai te Aposetolo Paulo i te titauraa ia faaite i teie nei here mau i te mau mamoe ato‘a o te nănă a te Fatu:

« E ia horo‘a noâ vau i ta‘u mau tao‘a ato‘a ei faaamu i te taata rii, e ia tuu noa’tu vau i tau tino ia tahuhia i te auahi, e aita o‘u aroha, aita roa a‘u e faufaa i reira.

« E faa‘oroma‘iraa roa to te aroha, e te hamani maitai ; e ore te aroha e feii: e ore te aroha e faarahi, e ore ho‘i e faaahaaha.

« Eita e rave i te mea au ore ; eita e imi i te maitai no’na iho, eita e riri vave, eita e mana‘o ino ia vetahi ê ;

« Eita e oaoa i te parau-ti‘a ore, e oaoa râ i te parau mau ;

« E tapo‘i i te mau mea ato‘a ra, e faaroo i te mau mea ato‘a ra, e ti‘a‘i i te mau mea ato‘a ra, e haamahu i te mau mea ato‘a ra…

« E teie nei, te vai nei te faaroo, e ti‘a‘i, e te aroha, e toru ra ; o tei hau râ i taua toru nei, o te aroha ïa ».6

Ia pee ana‘e tatou i te hoho‘a e te mau haapiiraa a te Faaora, e nehenehe ïa ia tatou ia tauturu i te taata ia faatupu i ta’na misioni i ni‘a i te fenua nei, e ia ho‘i atu e ora i piha‘i iho i to tatou Metua i te Ao ra.

E te faaite nei au i to‘u iteraa papû no teie mau mea na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

Te mau nota

  1. Ioane 21:16.

  2. PH&PF 112:14.

  3. Luka 8:50-52, 54-55 ; a hi‘o ato‘a irava 41-42, 49.

  4. Ioane 13:34-35.

  5. Moroni 7:48.

  6. 1 Korinetia 13:3-7, 13.