2005
Ia parahi amui tatou paato‘a i te ra‘i ra
Novema 2005


Ia parahi amui tatou paato‘a i te ra‘i ra

Ia riro ana‘e tatou ei mauhaa i roto i te rima o te Atua, e faaohipahia ïa Oia ia tatou no te rave i Ta’na ohipa.

E te mau tuahine, i teie pô, ua amui mai tatou i roto i teie putuputuraa rahi a te Sotaiete Tauturu. Mea nehenehe roa outou. A amui ai tatou, eita e roaa ia‘u maoti râ, ia haamana‘o i taua putuputuraa matamua ra a te Sotaiete Tauturu. I roto i te hi‘oraa o to‘u na mata, te ite ra vau i te peropheta Iosepha i te a‘oraa i te mau tuahine ma te faaineine ia ratou no ta ratou tuhaa i te paturaa i te basileia o te Atua. E faaroo atu vau i te pure a te mau vahine i roto i to‘u aau. « Ua fafau vau e rave au i ta Oe ohipa, tera râ, a tauturu ia‘u, e te Fatu ia riro ei mauhaa i roto i To rima na ». Ta ratou pure ra o ta tatou ato‘a ïa pure.

Ua riro te tahuti nei ei taime no te faariroraa ia tatou tata‘itahi ei mauhaa.

E mea au na‘u te parau poro‘i a te tuahine Lucy Mack Semita, noa’tu to’na tino paruru, ua ti‘a mai i ni‘a e ua paraparau i to’na mau tuahine i roto i te hoê pureraa matamua a te Sotaiete Tauturu i Nauvoo. Te hinaaro nei au ia haamana‘o outou e, ua riro oia ei vahine mai te uira te huru – hoê faatere rahi. E au oia mai te hoê o te mau vahine o ta‘u e ite nei i roto i te Sotaiete Tauturu i teie mahana. Ua parau oia i taua mahana ra, « E here tatou te tahi i te tahi, ia haapa‘o te tahi i te tahi, ia tamahanahana te tahi i te tahi e ia imi i te ite ia parahi amui tatou paato‘a i te ra‘i ».1

Te faaite ra teie mau parau no te mau tuahine i te riroraa « Ei mauhaa i roto i te rima o te Atua ».2 O vai o tatou nei o te ore e hinaaro ia herehia, ia haapa‘ohia, ia tamahanahahia e i te oreraa e hinaaro ia haapiihia i te mau mea a te Atua ? Nahea ia faatupu i te reira ? Hoê mata a‘ia‘i, hoê faaiteraa no te here, hoê faatororaa-rima i mana‘ohia, hoê rima tauturu i te hoê taime. E ere râ ta‘u parau poro‘i no te feia noa o te farii i teie nei mau poro‘i no te aroha, no te taata‘oraa râ, o te ti‘a ia faaohipa i teie mau peu mo‘a i te mau mahana’toa. Ia riro mai ia Iesu Mesia ra te huru, teie ta te peropheta Iosepha Semita i haapii, « e mea ti‘a ia outou ia faarahi i to outou varua no vetahi ».3

E imi tatou paato‘a i te here mau o te Mesia, tei parauhia te aroha, are‘a to tatou huru taata, oia te « huru vahine mau » – e paruru ê te reira i te e‘a. E riri tatou, e inoino tatou, e e faahapa tatou ia tatou iho e i te tahi – e ia na reira tatou, eita ïa tatou e riro ei feia opere i te here ia riro ei mauhaa i roto i te rima o to tatou Metua i te Ao ra. Te hinaaroraa i te faaore i te hapa a te tahi e te tahi, e riro ïa ei tuhaa taato‘a no to tatou paari no te farii i te here o te Fatu i roto i to tatou oraraa e no te rave i Ta’na ohipa.

I to‘u haamataraa i te faaineine i ta‘u a‘oraa, ua rave au i te mau mea’toa e ti‘a ia ravehia: ua haere au i te hiero, ua haapae au, ua tai‘o vau i te mau papa‘iraa mo‘a, ua pure au. E i reira, ua papa‘i au i te hoê a‘oraa. Tera râ, e te mau tuahine, ia ma‘iti ana‘e outou i te papa‘i no nii te aroha, titauhia outou ia aroha. E ere ho‘i au mai te reira. I muri mai i te mau pure e i te mau roimata e rave rahi, i tae mai ai te mana‘o i roto i to‘u feruriraa e, e mea ti‘a ia‘u ia titau i te faaoreraa i ta‘u mau hapa i te feia o ta‘u i hapa, o te tumu ho‘i ïa o to‘u mau mana‘o aroha ore. E ere i te mea ohie. Area râ, ua rapaauhia te reira ; ua ho‘i mai ihoa te varua o te Fatu.

Te vai aroha-noa-raa, e ohipa te reira no te oraraa taato‘a, area râ, e taui te ohipa aroha ia tatou e i te feia o te pûpûhia’tu te reira. E aamu atu vau ia outou no te hoê tamahine apî o ta‘u i farerei. Ua faaatea o Alicia ia’na i te Ekalesia i to’na apî-roa-raa area râ, ua faaitoitohia oia ia ho‘i faahou mai. E hahaere tamau oia i to’na papa ruau i te Sabati i roto i te hoê fare utuuturaa no te feia paari. I te hoê mahana, ua opua oia i te haere i te pureraa a te Feia Mo‘a i reira. I to’na iritiraa’tu i te uputa, aita roa hoê parahiraa vata i roto i te Sotaiete Tauturu. Ua hinaaro oia i te haere ê atu, ua tarape mai te hoê tuahine ma te haavata i to’na parahiraa. Teie te parau a Alicia, « Ua feruri au eaha râ ïa te mana‘o o teie vahine ia hi‘o mai ia‘u e to‘u mau patiatiaraa e te hau‘a avaava. Aita râ oia i haapa‘o noa mai ; ua haavata noa oia i te parahiraa i pihai iho ia’na ».

Ua faaitoitohia Alicia ia ho‘i faahou mai na roto i te aroha o teie nei vahine. Ua rave oia i ta’na taua misioni rave tamau e i teie nei, te opere nei i taua here ra i te tahi atu mau vahine. Ua maramarama te tuahine paari o tei haavata i te parahiraa no’na i te mea e, e parahiraa to te vahine tata‘itahi i roto i te Sotaiete Tauturu. E te mau tuahine, e haaputuputu tatou ia puai tatou, e hopoi maira râ tatou i to tatou mau paruparu e to tatou mau hapehape.

Ua faaite mai o Alicia ia‘u i te hoê mea o te ore roa e mo‘ehia ia‘u. Teie ta’na parau, « E rave au i te hoê noa mea no‘u ia haere au i te Pureraa: E rave au i te oro‘a no‘u. Te toe, e imi au i te feia o te hinaaro mai ia‘u e e tamata vau i te tauturu e i te faaamu ia ratou ».

Ia riro ana‘e tatou ei mauhaa i roto i te rima o te Atua, e faaohipahia ïa Oia ia tatou no te rave i Ta’na ohipa. Mai ia Alicia, titauhia tatou ia fariu i te feia e haaati ra ia tatou e ia imi i te mau rave‘a no te faaamu e no te tauturu. E feruri tatou i te feia i te opani, te hi‘o noa maira i roto, e faao mai ia ratou i rotopu ia tatou – ia parahi amui tatou paato‘a i te ra‘i ra. Aita tatou paato‘a e feruri ra e, e parahiraa to te hoê atu taata i ni‘a i to tatou parahiraa area râ, te vai noa ra râ te mau parahiraa mai te mea te vai ra te here i roto i to tatou aau.

I te matahiti 1856, ua faafariuhia e piti na tuahine Julia e Emily i roto i te Ekalesia i to raua apîraa i te fenua Peretane e o tei faahapahia e to raua fetii, e ua rave i te ohipa no te aufau i to raua titeti no te fano i Amerika e ua tapapa i Ziona. Ua pee raua i te pŭpŭ pereoo tura‘i a Willie e te haere ra na te mau mou‘a o Amerika e vetahi, i mau ai ratou i te vero o te ava‘e Atopa. Ua faati‘a te tuahine Deborah Christensen, te hina a Julia Hill i ta’na taoto no ni‘a ia raua. Teie ta’na parau:

« Te ite atura vau ia Julia e ia Emily i te mauraa i roto i te hiona i roto i te vero i ni‘a i te tupua‘i Mou‘a no Rocky Ridge e te toe‘a o te pŭpŭ o te mau pereoo tura‘i a Willie. Aita o ratou e ahu mahanahana. Te parahi ra Julia i ni‘a i te hiona ma te ruru. Aita e haere faahou. Ua ite Emily o tei to‘eto‘e-ato‘a, mai te mea eita oia e tauturu ia Julia, e pohe oia. A tauahi ai Emily i to’na tuahine, haamata ihora Julia i te ta‘i – aita râ e roimata, hoê noa râ reo iti ha‘iha‘i e faaroohia. Haere mărû noa’tu ra raua i to raua pereoo. Hoê ahuru ma toru tei pohe i taua pô ri‘ari‘a ra. Ua ora mai Julia e Emily ».4

E te mau tuahine e, ahiri aita raua i tauturu ia raua iho, e mea papû eita teie na vahine e ora. Hau atu, ua tauturu raua i te tahi atu feia ia ora ratou i roto i teie tere pohe, mai te hoê metua vahine apî e ta’na mau tamarii. Na Emily Hill Woodmansee i papa‘i i te mau parau nehenehe roa o te himene ra « Ei mau tuahine no Ziona ». E faatupu te irava, « E tauturu ho‘i i te feia [tei rohirohi e tei paruparu] »5 i te mana‘o apî a feruri ai tatou i to’na aamu i ni‘a i teie mau mou‘a hiona.

Mai teie na tuahine Hill, e rave rahi o tatou e ore e upooti‘a i roto i ta tatou hi‘opo‘araa ahiri aita te tauturu a vetahi ê. Oia mau : a tauturu ai tatou ia vetahi ê, te faaora ra ïa tatou i to tatou iho varua.

Ua ite Lucy Mack Semita e te mau tuahine o te Sotaiete Tauturu i te matamua ra i te here o te Mesia, e aita e oti‘a to te aroha. Na te parau-mau o te evanelia i arata‘i i to ratou oraraa ; e peropheta ora to ratou ; e Metua to ratou i te Ao ra o te faaroo e o te pahono i ta ratou mau pure. Oia’toa tatou e te mau tuahine. I to tatou bapetizo-raa-hia, ua rave tatou i te i‘oa o Iesu Mesia i ni‘a iho ia tatou. E amo tatou i taua i‘oa ra i ni‘a ia tatou i te mau mahana’toa, e na te Varua e muhumuhu mai ia tatou ia ora i te mau haapiiraa a te Faaora. Ia na reira tatou, e riro tatou ei mauhaa i roto i te rima o te Atua. E e faateitei te varua ia tatou i te hoê faito teitei a‘e o te maitai.

Te faaiteraa rahi a‘e no te aroha, o te Taraehara ïa a Iesu Mesia, tei horo‘ahia ia tatou mai te hoê tao‘a aroha. No te imi itoito te reira tao‘a aroha, e titauhia ia tatou ia eiaha te farii noa, no te opere-ato‘a râ. Ia opere tatou i teie here i te mau taata, e araa tatou i ni‘a ei « mauhaa i roto i te rima o te Atua ia faatupu i teie nei ohipa rahi ».6 E ineine ïa tatou no te parahi – amui i te ra‘i ra e to tatou mau tuahine.

Te faaite papû nei au no ni‘a i te Faaora e ; te ora e te here nei Oia ia tatou. Ua ite Oia e riro tatou mai ia vai – noa’tu to tatou mau hapehape i teie nei. Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

Te mau nota

  1. Relief Society Minutec, 24 no mati 1842, mau parau haaputu a te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, 18-19.

  2. Alama 26:3.

  3. Relief Society Minutec, 28 no eperera 1842, 39.

  4. Debbie J. Christensen, « Julia and Emily: Sisters in Zion », Ensign, Tiunu 2004, 34.

  5. Hymns, no. 309.

  6. Alama 26:3.