2005
Te mauruururaa i te a’o a ratou o tei ruhiruhia
Me 2005


Te mauruururaa i te a’o a ratou o tei ruhiruhia

E ti’a ia tatou ia faarahi atu i to tatou iteraa, e te mauruuru rahi no te mana o te iteraa papû, ia horo‘ahia ihoa râ te reira e te feia tei î i te paari rahi e te matahiti paari.

E a’u mau taea’e e a’u mau tuahine here, a faaineine ai tatou no te faaroo i te mau mana’o opaniraa o te peresideni Gordon B. Hinckley i te hope’araa no teie amuiraa rahi faahiahia, te ti’aturi u’ana nei au e, ua ite tata’itahi tatou i roto i te aau, ua haamaitai-rahi-hia tatou i farii mai no ô mai i te mau peropheta e te mau aposetolo a te Fatu, te paari amui e te titauraa e, mai te mea e faaroohia e, e peehia, e tauturu ïa te reira ia tatou i roto i te arata’iraa i to tatou haere’a ma te fatata roa’tu i to tatou Faaora. E ti’a ia mauruuru taa ê tatou no te oraraa i roto i te hoê tau i te taime to tatou feia faatere o te Ekalesia, noa’tu e rave rahi tei mua roa te matahiti, te tamau noa nei â i te farii i te heheuraa e te faaururaa no te faahaere i mua te basileia i tera mahana e tera mahana.

Ei taure’are’a, ua horo‘ahia ia’u te hoê a’oraa puai roa no te tamataraa ia’u iho, e tamaiti faaroo anei e te haapa’o oia hoi, ia paari mai au ra, i te taime atoa e hinaaro vau i te a’o e te tauturu, e haere ïa vau i to‘u na metua ra, noa’tu ua « ruhiruhia » raua, no te farii mai ia raua ra te paari, te tamahanahanaraa, e te arata’iraa. Ua reva’tu to‘u papa hau atu i te piti ahuru matahiti te maoro, tei riro na ei punavai rahi e te hi’oraa maitai no te paari no‘u i roto i te mau mahana’toa o to‘u oraraa, e ua tuu noa’tura matou i to matou metua vahine 101 matahiti ia faafaaea, i pihai iho i to’na hoa mure ore i te Monire ra i ma’iri a’enei. I roto i to’na matahiti 100raa, ua hapapû maira i to’na iteraa papû no te roaraa o te ora i roto i teie mau parau : « Ua riro te evanelia ei rave’a no te oraraa, e tuhaa no te faanahoraa no te tauturu ia tatou ia ape i te au ore. Hau roa’tu, te ti’aturi nei au e, e mea maitai teie oraraa, area râ, e mea maitai roa’tu te oraraa i mua mai » (« Growing Old Graciously: Lessons from a Centenarian », Religious Educator 5, no. 1 [2004]: 11).

Ua parau pinepine to‘u metua vahine ia‘u e, ua pure oia no‘u e no to matou utuafare i te mau mahana atoa. A piri ai oia i te taime hopea, ua puai faahou â ta’na mau pure ia‘u nei. Ua ora na e aore râ te ora nei to‘u na metua e to‘u mau metua hoovai i te hoê oraraa parau-ti‘a, e ua vaiiho mai ratou i te hoê hi‘oraa no te faaroo i to ratou huaai no te pee atu.

Ua faahitihia te peresideni Ezra Taft Benson, i roto i te Ensign no te ava’e novema 1989 mai teie : « Te ite nei te Fatu i te feia ruhiruhia e te here nei ia ratou i rotopu i To’na mau taata. Mai te reira noa ihoa, e i ni’a iho ia ratou, ua tuu maira Oia e rave rahi o Ta’na mau hopoi’a rahi roa’e. I roto i te mau tau tuuraa [evanelia], ua arata’i Oia i To’na mau taata na roto atu i te mau peropheta tei roaa te mau matahiti paari. Ua hinaaro Oia i te paari e te iteraa i tupu i roto i te paariraa, te arata’iraa faauruhia no ô mai ia ratou tei rahi roa te mau matahiti no te faaroo ia tamatahia no Ta’na evanelia » (« To the Elderly in the Church », 4).

Ua riro teie mau mana’o ei haaferuriraa ia’u i te mau a’oraa nehenehe, te mau haamaitairaa, te mau iteraa papû, e te mau faaararaa ta te mau peropheta e te mau aposetolo i vaiiho mai, mai te tau e te tau, i te taime ihoa râ a ite ai ratou e, te paari atura ratou e aore ra, te faaineine ra ratou e ho‘i i te repo. I roto te tahi tuhaa o teie mau parau taa’eraa i ta tatou mau papa’iraa mo‘a nehenehe e tei faahitihia. Teie te hoê hi’oraa : i roto i te Mose 6:57 te faaite nei o Enosa ma te tapitapi ore e, « E no reira, a haapii atu i ta outou mau tamarii e, ia tatarahapa te taata atoa, i te mau vahi atoa, e ti’a ai; e ia ore ra, e ore ïa e roaa ia ratou te basileia o te Atua, aore ho‘i te mea viivii e parahi i reira, e aore atoa e parahi i mua Ia’na. » Teie mau parau tumu o te evanelia, ua haapii-tamau-maite-hia te reira mai ia Adamu e o Eva e tae roa mai i tera u’i e tera u’i, mai ta te mau papa’iraa mo‘a i haapapû mai i tera e tera taime.

Ua vaiiho mai Iosepha tei hoohia i Aiphiti i teie mau parau a’o i te mau taata o Iseraela : « Teie au a pohe ; e ite mai râ te Atua ia outou, e na’na outou e arata’i mai o nei atu e i ni’a roa i te fenua Ta’na i tăpu mai no Aberahama, no Isaaka, e no Iakoba » (Genese 50:24).

A fatata ai te tohuraa a Iosepha i te tupu, ua vaiiho mai o Mose i ta’na haamaitairaa i te mau opu atoa o Iseraela e ua horo‘a atu i te pereue no te faatereraa ia Iosua ra, tei arata’i i te mau taata i te fenua i parauhia ra. A fatata atu ai oia i to’na mau mahana hope’a ra, ua vaiiho maira o Iosua i teie mau parau mure ore « e faataa na outou i teie nei mahana i ta outou e haamori… area vau e to‘u atoa ra utuafare, e haamori ïa matou ia Iehova » (Iosua 24:15).

Te mau peropheta i muri mai, mai ia Ieremia, Isaia, e Malaki, ua vaiiho mai ïa i te mau iteraa aifaito e te haamana’ohia na roto atu i ta ratou ohipa aupururaa e te pororaa i te evanelia no te ho‘iraa mai o te Mesia e To’na taraehara hope ore.

E ite tatou i te hoê hoho‘a mai teie te huru i roto i te Buka a Moromona i roto i te haapapuraa i horo‘ahia i roto i te mau a’oraa hope’a a Nephi, Iakobo, e te Arii Beniamina, e no te puai hoi ta ratou mau a’oraa ra, ua taui a’era te aau o te hoê nunaa taato‘a – te vai atoa ra te mau parau faahiahia a Abinadi, tei parau ma te itoito e ma te te ite papu roa e, ua iti roa to’na mau mahana : « E haapii na ia ratou e, e tae mai te ora no roto mai i te Mesia te Fatu ra, o te Metua mure ore mau hoi oia. » (Mosia 16:15). Te vai atoa ra o Alama e ta’na tamaiti, o Alama ; e oia ato‘a o Helamana, te tamaiti a Helamana, o tei horo‘a i teie a’o faufaa rahi i ta’na mau tamaiti : « E teie nei, e ta’u na tamarii, a haamana’o, a haamana’o, e ia haamau i to orua niu i nia i te papa ra o to tatou Ora, o te Mesia ïa, o te Tamaiti a te Atua ho‘i… o te niu mau ïa, o te tumu ia patuhia i ni’a e te taata e ore e ti’a ia ma‘iri ratou i raro » (Helamana 5:12).

Teie e te tahi atu o te mau peropheta o te Buka a Moromona, tae noa’tu ia Moromona iho, ua papa’i ratou no to tatou mau mahana, ma te ite e, e hinaaro tatou i to ratou ite e te paari no te tauturu ia tatou i roto i teie mau tau ati rahi. Te faaoti nei te Buka a Moromona iho na roto i te titauraa faito ore a Moroni, te tamaiti a Moromona, a parau mai ai oia ia tatou e : « Oia mau, e haere mai i te Mesia, ia maitai roa outou Ia’na, e tapea ia outou iho eiaha e rave noa’tu i te mea paieti ore ra, e ia faaru’e outou i te mau mea paieti ore ra, e ia aroha atu i te Atua ma to outou aau atoa, e te mana’o atoa e te puai atoa, ei reira e nava’i ai To’na aroha no tatou » (Moroni 10:32).

Te vai atoa ra teie huru « iteraa papu hope’a » i roto i te Faufaa Apî, mai ta Paulo faaiteraa rahi, « I tô na vau i te tôraa maitai, ua oti to‘u hororaa e i mau maite na vau i te parau » (2 Timoteo 4:7), ma te haapapû i to’na faaoroma’iraa e tae atu i te hope’a.

E roaa ia tatou te hoê iteraa rahi i roto i te tupuraa o te Aposetolo paari rahi, o Petero, i roto i ta’na faahitiraa, « E ia faaahuhia i te ha’ehaa: e pato‘i te Atua i tei te’ote’o, e horo‘a mai ra i te maitai no tei ha’ehaa. E tena na, e faaha’ehaa ia outou iho i raro a’e i te rima mana o te Atua ia faateitei Oia ia outou i te tau mau ra » (1 Petero 5:5-6).

E oia mau, te taata rahi roa’e o te mau tau atoa no te haapii mai, na roto mai ïa i te Fatu Iho i ti’a mai, mai ta’na i faaue i Ta’na mau Aposetolo e te mau pĭpĭ ra « E haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pĭpĭ, a bapetizo atu ai ia ratou i roto i te i’oa o te Metua, e no te tamaiti, e no te Varua Maitai: ma te haapii atu ia ratou i te haapao i te mau mea atoa ta’u i parau atu ia outou na: e inaha, tei pihai atoa iho ia vau ia outou, e tae noa’tu i te hopea o teie nei ao » (Mataio 28:19-20).

Aue ïa faufaa no te ite-papu-raa e te iteraa ta teie mau papa’iraa mo‘a e horo‘a mai nei ia tatou. Te ite ra anei tatou i te taura no te faaroo i roto i te reira mau parau tata’itahi ? Te ti’aturi nei au e, e mea ohie ia ite atu i te reira.

  • Oia ho‘i, te ora nei te Mesia, te Tamaiti a te Atua, e oia to tatou Ora e te Faaora.

  • Oia ho‘i, e ti’a ia tatou ia pee Ia’na e ia faaite atu i to tatou here No’na na roto i te haamana’oraa Ia’na e te tape’a-ha’ehaa-raa i Ta’na mau faaueraa.

  • Oia ho‘i, na roto i To’na Taraehara, ua nehenehe ia tatou ia tatarahapa e ia tamahia.

  • Oia ho‘i, o tatou To’na mau taata i fafauhia, e e ti’a ia tatou ia haapa’o i te mau fafauraa o ta tatou i fafau.

  • Oia ho‘i, e ti’a ia tatou ia faaite atu i Ta’na evanelia na roto i te ao atoa nei.

  • Oia ho‘i, e ti’a ia vai to tatou faaroo, ia tatarahapa, ia bapetizohia, ia farii i te Varua Maitai, e ia faaoroma’i e tae atu i te hope’a ra.

I roto i to tatou tau tuuraa evanelia, o tera taime e tera taime, te horo‘a faahou mai nei te mau peropheta o teie anotau no te Faaho‘iraa mai i teie â mau parau tumu. I roto i te mau haapiiraa a te peresideni John Taylor, te haapii mai nei tatou e « Ei Tamaiti na te Taata nei, ua faaoroma’i Oia i te mau mea atoa e nehenehe i te tino e te toto ia faaoroma’i ; ei Tamaiti na te Atua, ua re Oia i ni’a i te taato‘araa, e ua reva i te ra’i ra e amuri noa’tu i te rima atau o te Atua » (Teachings of Presidents of the Church: John Taylor [2001], 44).

Hoê o ta’u mea au roa, na roto mai ïa i te peresideni Spencer W. Kimball :

« I te mau iteraa papû o teie mau taata mana hope e te mau aposetolo i tahito ra – to tatou mau taea’e i roto i te ohipa a te hoê â Fatu – te amui atu nei au i to‘u iho iteraa papû. Ua ite au e, o Iesu Mesia te Tamaiti a te Atua ora e ua faatataurohia oia no te mau hara a te ao nei.

« O Oia to‘u hoa, to‘u Faaora, to‘u Fatu, to‘u Atua.

« Ma to‘u aau atoa, te pure nei au ia noaa… i te Feia Mo‘a te hoê faturaa ai’a mure ore i pihaiiho Ia’na i roto i te hanahana tiretiera » (« An Eternal Hope in Christ, » Ensign, novema 1978, 73).

To tatou peropheta i teie mahana, te peresideni Gordon B. Hinckley, te tamau nei oia i te arata’i ia tatou e ta’na ra mau ite-papu-raa puai mau, a faaite ai oia i roto i te a’o i te hoê amuiraa tĭtĭ i ma’iri noa iho nei : « E iteraa papû to‘u, e mea mau, e mea puai, e mea ora, no te parau mau o teie ohipa. Ua ite au e, te ora nei te Atua to tatou Metua Mure ore e o Iesu te Mesia, to‘u Faaora e to‘u Ora. O Oia te ti’a nei i te upoo o teie Ekalesia. Te taato‘araa o ta’u e hinaaro nei, maori râ, ia haere au i mua mai teie atoa ohipa mai te au i Ta’na e hinaaro ia haere te reira i mua » (« Mau mana‘o faauruhia », Liahona, atopa 2003, 5).

Teie te mau parau mure ore ta te peropheta Iotepha Semita i faahiti ei haapotoraa i te mau iteraa papû o te mau aposetolo e te mau peropheta i tahito ra e i teie nei anotau :

« E i teie nei, i muri mai i te mau parau faaite e rave rahi o tei horoahia no’na ra, o teie hoi te parau faaiteraa hopea roa ra, o ta maua e faaite atu nei no’na ra ; Oia hoi te ora nei oia !

« No te mea, ua ite mata’tura maua ia’na, i te pae atau hoi no te Atua ; e ua faaroo maua i te re’o i te faaiteraa mai e, o oia ana’e te Fanau Tahi ra no te Metua » (PH&PF 76:22-23).

Te hinaaro nei au ia amui atu i ta’u iho haapapuraa ha’ehaa no te parau mau o te mau iteraa papu i faahitihia i mua noa iho nei. Ua ite au e, to tatou Metua i te Ra’i ra o oia te Metua no to tatou mau varua e o Iesu Mesia to tatou Faaora, to tatou Ora, to tatou Fatu, e ia haapa’o hoi tatou i Ta’na mau faaueraa, to tatou ïa hoa (a hi’o Ioane 15:14). A haapii ai tatou i te mau papa’iraa mo‘a, e ti’a anei ia tatou ia faarahi atu i to tatou iteraa, e te mauruuru rahi no te mana o te iteraa papû, ia horo‘ahia ihoa râ te reira e te feia tei î i te paari rahi e te matahiti paari, o ta’u ïa pure, i roto i te i’oa o Iesu Mesia ra, amene.