2005
Te tape‘a-maite-raa
Me 2005


Te tape‘a-maite-raa

Ua faaitehia te tape‘a maiteraa e te feia o tei rave tamau noa ia fifi ana‘e te oraraa, tei ore e faaru‘e noa’tu e parau vetahi e, « Eita e oti. »

Te hinaaro nei au e farii poupou i te mau taea‘e tei piihia e tei paturuhia i teie avatea ia riro ei melo no te Pŭpŭ matamua e te Pŭpŭ Piti o te autahu‘araa. E feia faaroo ana‘e ratou paatoa e te aravihi e te fafau, e te faaite papû atu nei matou ia outou e, ua ti‘amâ ratou i te mau mea atoa no te farii i teie mau toro‘a.

E to‘u mau taea‘e no teie autaea‘eraa rahi o te autahu‘araa o te ao nei, te haapopou atu nei matou ia outou no to outou faaroo e no to outou pûpûraa ia outou i roto i te ohipa a te Fatu. Te haamauruuru nei matou ia outou no ta outou mau fafauraa e te taviniraa faahiahia. Ua haapuai maitai outou i te Ekalesia.

E mea oaoa roa ia tae mai i roto i teie nei putputuraa e te taato‘araa o te mau taea‘e no te Autahu‘araa a Aarona. I to‘u apîraa, ua feruri noa vau, « Eaha ïa ta‘u tuhaa ohipa i roto i teie ao, e nahea e iteahia’i ia‘u ? » I te reira taime, hoê noa o‘u feruriraa, te raveraa i te hoê misioni. Ia tae mai to‘u piiraa, ua tavini au, e ua riro ta‘u misioni mai te Feti‘a Po‘ipo‘i no te arata‘i ia‘u i roto i ta‘u mau ohiparaa o te oraraa. Hoê mea faufaa o ta‘u i haapii oia ïa, mai te mea e tape‘a maite au i to‘u mau piiraa i roto i te Ekalesia ma te faaroo, e iriti te Fatu i te e‘a e e arata‘i ia‘u i te mau rave‘a maitai e i te mau haamaitairaa, e i raro roa’tu i ta‘u i moemoea na.

E iriti te raveraa i te hoê misioni i te e‘a no te feia apî tane paato‘a. Ua faaite mai te hoê taure‘are‘a ia‘u i te mau mea o ta’na i haapii na roto i to’na tape‘a-maite-raa ei misionare. Ua tabula mai au i te tahi mau mea o ta outou e nehenehe e ‘apo mai o te hopoi mai i te mau rave‘a maitai e i te mau haamaitairaa ia outou:

  1. Nahea ia faanahonaho e ia faaohipa i te taime ma te paari.

  2. Te faufaa rahi no te ohipa puai – o ta oe e ‘ooti i ta oe i ueue.

  3. Te mau ite no te faatereraa

  4. Te mau ite o te mau taata

  5. Te faufaa o te haapiiraa i te evanelia

  6. Te faaturaraa i te feia mana

  7. Te faufaa rahi o te pure

  8. Te haehaa e te ti‘aturiraa i te Fatu.1

I to‘u haereraa i te fare haapiiraa tuarua no Granite i Roto Miti i te matahiti 1930, te vaira to‘u mau hoa tuiroo i roto i te ohipa tu‘aro, te teataraa taata ora, te upa, e te ohipa paraparau. Ua manuïa vetahi i roto i te oraraa area râ, rave rahi feia apî maitatai e te ite tei ore i tape‘a maite e ua ere i to ratou paari. Vetahi mau tamaroa e tamahine e ere i te mea ite roa, ua faaitoito noa ïa ma te peepee, e te tape‘a-maite-raa, e te tamau-noa-raa i roto i ta ratou haapiiraa e ua riro mai ei mau taote, ei mau taata ‘iite [ingénieurs], ei mau feia haapii, ei mau paruru, ei mau ihi, ei mau taata faatupu ohipa, ei mau taata rima î, ei mau taata ohipa uira, ei mau taata tamaumau auri pape ei mau taata hamani fare.

E roaa mai te manuïaraa na roto i te tape‘a-maite-raa e eiaha e faaturori ia ŭ tatou i te mau tamataraa. Ua parau Paul Harvey, te hoê taata papa‘i tuiroo e, « I te hoê mahana, te ti‘aturi nei au e, e oaoa maitai au i te mea o ta te ao nei e parau e, manuïa, e ia ui mai te hoê taata ia‘u e, ‘Eaha te parau huna no te reira ?’ E pahono poto noa’tu ïa vau e: ‘Ia topa vau, e ti‘a ïa vau i ni‘a.’ »2

Teie te hoê hi‘oraa no te tape‘a-maite-raa, o te Vahine ra o Marie Curie e ta’na tane Farani o Pierre Curie, « tei haa na i roto i te hoê fare iti e mâmâ noa, aita e moni e aita e faaitoitoraa e aore râ, e tauturu, no te faatahe i te repo e ia faataa ê i te radium [Auri Atomi 88] mai roto mai i te repo o te uranium [atomi 92] e parauhia e pechblende. I muri mai i te upoo-ti‘a-ore-raa o te 487raa o ta raua tamatamataraa, ua amo ihora Pierre i to’na na rima ma te ti‘aturi-ore a parau ai e, ‘Eita ihoa e upoo-ti‘a. I roto paha hoê hanere matahiti eiaha râ, i to‘u nei mau mahana.’ Pahono atura Marie e, ‘Mai te mea pa‘i e pau 100 matahiti, auê ïa i te mau‘a e, eita râ vau e faaea i te rave-noa-raa a ora‘i au.’ »3 Na roto i te faaoroma‘i, ua manuïa mau â, e ua maitai vetahi o te feia tei roohia i te ma‘i mariri ai taata na roto i to’na tape‘amaite-raa.

Ua faaitehia te tape‘a-maite-raa e te feia o tei rave tamau noa ia fifi ana‘e te oraraa, tei faaru‘e noa’tu e parau vetahi e, « Eita e oti. » I te matahiti 1864, ua tono te Peresideni Matamua i te Aposetolo Ezra T. Benson e Lorenzo Snow e te mau Elders Alma Smith e William W. Cluff i te misioni i te mau fenua Hawaii. Ua rave ratou mai Honolulu atu i te poti no te fano i Lahaina. A piri atu ai ratou i te aau, e mea teitei te ‘are e ua ta‘iri i te poti ma te amo ti‘a’tu e 46 metera te atea e faaru‘e ihora i te poti i roto i te hoê poopoo i ropu e piti na ‘are rarahi. I te piti o to te ‘are ta‘iriraa, huri roa iho ra te poti i roto i te uha o te tai.

Ua tuu te mau taata i tahatai i te hoê poti ‘ie e ua haru mai e toru o te mau taea‘e e ‘au ra na te hiti o te poti tei huri. Aita râ te taea‘e Snow i itehia. Ua hopu haere te mau Vaihi tei matau i te ‘au na te mau vahi atoa e imi ia’na. Ua ŭ hoê o ratou i te hoê mea i roto i te miti, e ua huti maira i te taea‘e Snow i ni‘a‘e i te pape. Ua vai hauti-ore noa to’na tino mai te mea ra e, ua pohe a huti ai ratou ia’na i roto i te poti.

Ua faatarava Elder Smith e Elder Cluff i te tino o Elder Snow i ni‘a i to raua na turi e ma te maniania-ore, faatahinu atura ia’na ma te ani i te Fatu ia faaho‘i mai i to’na ora ia nehenehe oia ia ho‘i faahou i to’na utuafare. Ia tae ratou i tatahi, ua amo ti‘a’tu ratou i te taea‘e Snow i ni‘a i te mau paero aano i ni‘a i te tahatai. Ua huri tipapa ratou ia’na i ni‘a i te paero e ua faa‘ohu ia’na ia puehu te miti o ta’na i inu i rapae.

A rave noa’i te mau orometua ia’na, aita roa hoê a‘e tapa‘o no te ora, e ua parau mai te mau feia mata‘ita‘i e, aita e rave‘a faahou. Ua rave tuutuu-ore noa râ te mau elders. E ua pure faahou, ma te ti‘aturi e, e faaroo mai e e pahono mai te Fatu i ta ratou mau pure.

E ua maere ratou i te raveraa i teie huru ohipa i taua mahana ra i taua taime ra. Ua puhi atura hoê o ratou i te mata‘i i roto i te vaha o te taea‘e Snow no te faa‘oru i to’na na mahaha, e puhi i te mata‘i i roto e e faa‘ote mai i te mata‘i i rapae, ei faahoho‘araa i te hutiraa aho. E ua mono mai te tahi ma te tape‘a maite i te puhiraa aho ia manuïa. I muri rii mai, te itehia ra te tapa‘o no te ho‘iraa mai o te ora. « Ua ‘amo‘amo rii mai te mata, e inaha, ua ‘araara roa mai, e ua faaroohia te tahi ‘ooro i roto i te ‘arapo‘a, o te mau tapa‘o matamua ïa o te ho‘iraa mai o te ora. E ua haere noa mai i te rahi roa, e tae roa’tu e, ua faaho‘ihia mai te ora. » Na roto i to ratou tape‘a-maite-raa, e te tauturu o te Tia’i Maiteraa, ua ora mai na tavini e maha o te Fatu e ua rave faaoti i ta ratou misioni.4

Ua riro mai Elder Snow ei Peresideni no te Ekalesia. A tavini ai oia i roto i taua piiraa ra, ua haamau papû oia i te tereraa faufaa a te Ekalesia na roto i te a‘o ‘u‘anaraa i te mau melo ia aufau i ta ratou tuhaa ahuru e te mau ô.

E mea anaanatae paha no outou e te mau taea‘e ia ite e o vaira Alma Smith i roto i teie aamu, o oia ïa te tamaiti tei pupuhihia e ua puta to’na tauupu i roto i Fare Taviriraa Sitona i Haun, tei faaino-roa i to’na tu‘atiraa tauupu e te pona o te tauupu. Na to’na metua vahine i rapaau i to’na pepe ma te tavai i te balatamo, e ua faatipapa ia’na e pae hebedoma te maoro. Ua monohia to’na tu‘atiraa tauupu e te pona o te tauupu e te mea haavare ia nehenehe oia ia ora i te hoê oraraa mau e ia tavini atoa râ i te hoê misioni i Hawaii, e i te pûpû i te hoê oraraa no te tavini i te Ekalesia.5

To tatou mau peropheta o te mau mahana hopea nei, e mau hi‘oraa maitai ana‘e no te faaotiraa papû na roto atu i te autahu‘araa, te pure, e te ohipa. Na roto i te tape‘a-maite-raa a Iosepha Semita i tupu ai te faaho‘i-faahou-raa mai o te mau mea’toa. I roto i to’na oraraa, ua haavahavahahia e ua faaauhia oia mai te maamaa te huru – i te taime mau oia i faaite ai ta’na Orama Matamua i te hoê orometua o te hoê haapa‘oraa faufaa. Aita râ oia i hapa, e ua vaiiho mai na tatou to’na iteraa papû:

« Ua ite mau vau i te maramarama, ei roto i taua maramarama ra, ua ite au i na taata toopiti, e ua paraparau mai ihoa raua ia‘u; e noa’tu ua au-ore-hia vau, e ua hamani-ino-hia vau no te mea ua parau vau e, ua ite au i te orama, e parau mau ihoa ïa;… Ua ite mau vau i te orama; Ua papû te reira ia‘u, e ua papû atoa ia‘u e, ua ite te Atua i te reira, e aita e nehenehe ia‘u ia huna i te reira. »6

Ua riro atoa te oraraa o Brigham Young ei hi‘oraa maitai no te tape‘a-maite-raa. E taata faaroo e te paari. I muri mai i te poheraa o Iosepha Semita, ua faaoti papû oia e, e arata‘i oia 60.000 taata mai roto atu i te mau nohoraa maitai e te naho e te mau fenua hotu ho‘i, i roto i te hoê medebara. Aita â teie exodo i itehia‘e nei i teie anotau. Ua tere mai ratou na ni‘a i te mau pereoo hutihia e te pu‘aatoro, e mea haere avae noa mai, aore râ, na ni‘a i te mau pereoo puto rima.

I roto i te hoê amuiraa uiui mana‘o i to te peresideni Gordon B. Hinckley faa-ô-raa-hia i mua i te mau ve‘a ei Peresideni no te Ekalesia i te matahiti 1995, ua uihia oia eaha ta’na fâ. Pahono maira oia e, « Haere i mua. Oia mau. Ta tatou parau tumu oia ïa te amoraa i teie ohipa rahi o tei faahaere-noa-hia mai e te mau feia o tei na mua mai ia matou. »7 Teie te hoê parau tumu rahi mau na tatou paato‘a. E mea ti‘a ia faahaere noa tatou e ia tape‘a maite e tae noa’tu i te hopea.

Hoê o te mau faaotiraa rahi i roto i te faatereraa a te peresideni Hinckley oia ïa to’na tape‘a- maite-raa i roto i te mau paturaa o te mau hiero. I to’na riroraa ei Peresideni no te Ekalesia, ua haamo‘ahia 87 hiero. Aita e faito to teie nei manuïaraa tuiroo i roto i te paturaa o te mau hiero i roto i te aamu o te ao nei. E faufaa rahi to te mau hiero no te maitai e te haamaitai rahi nei te reira i te ao nei. Mai ta George Q. Cannon i parau ra, « Te mau ofa‘i niu tata‘itahi o tei tuuhia no te hoê hiero, e te mau hiero atoa tei patuhia ia au i te faaotiraa ta te Fatu i heheu mai no to’na Autahu‘araa mo‘a, ua riro ïa ei faaitiraa i te mana o Satane i ni‘a i te fenua nei, e ei faarahiraa i te mana o te Atua e te Atuaraa, ei horo‘araa i te mana rahi i to te ra‘i ei maitai no tatou, ei tiaororaa e ei pii-hua-raa i te mau haamaitairaa a te mau Atua Mure Ore, e a te feia e noho ra i pihai iho ia ratou. »8

E mea ti‘a ia tatou tata‘itahi ia tavini ma te faaroo e te parau-ti‘a i roto i to tatou mau piiraa autahu‘araa e tae noa’tu i te hopea o to tatou mau mahana. E ui paha vetahi e, « Eaha te maororaa o to‘u piiraa ei orometua hahaere ? » Ta‘u pahonoraa oia ïa, e piiraa te hahaereraa utuafare no te autahu‘araa. E faufaa taa ê te piiraa orometua hahaere mai te mea ua ite to tatou episekopo e te feia faatere o te autahu‘araa e, e nehenehe ta tatou e rave i te reira. Ua mataro paha vetahi o tatou i te taea‘e George L. Nelson, hoê paruru tuiroo roa i Roto Miti, o tei tavini na ei episekopo, ei peresideni tĭtĭ e ei paterealeha. Ua pûpû oia ia’na i te Ekalesia. Ua riro na oia ei orometua hahaere i te 100raa o to’na matahiti. Ua parau oia i te tahi taime e, « E mea au roa na‘u ia riro ei orometua hahaere. E te mana‘o nei au e e vai noa â vau ei orometua hahaere. »9 Ua pohe râ oia i te 101raa o to’na matahiti, e ua vai faaroo noa e tae atu i te hopea.

O outou o te hinaaro nei ia bapetizohia i roto i te Ekalesia, e titauhia mai ïa outou e te Fatu ia vai « te hoê faaotiraa papû no te tavini Ia’na e tae noa’tu i te hopea. »10 Ua parau te peresideni Joseph Fielding Smith i te 94raa o to’na matahiti e, « Ua mana‘o pinepine noa vau i te taato‘araa o to‘u mau mahana ia faanahanaha i to‘u piiraa i roto i taua autahu‘araa ra e ia ti‘aturi i te tape‘a e tae noa’tu i te hopearaa o to‘u oraraa e ia oaoa i te aupururaa a te feia mo‘a faaroo i roto i teie oraraa e tae mai. »11 Mai ta te Fatu i parau, mai te mea e hinaaro tatou ia riro ei mau pĭpĭ Na’na, e mea ti‘a ia tatou ia haere tamau noa i roto i Ta’na parau.12 Te haamaitai mai nei te Fatu i te Ekalesia e i to’na mau melo na roto i te mau rave‘a maere no to ratou faaroo e to ratou tape‘a- maite-raa. Te faaite papû nei au i te hanahana o te ohipa mo‘a a te autahu‘araa, e te na reira nei au, na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

Te mau nota

  1. Dan Kartchner, ta’na iho mau parau.

  2. Faahitihia e Marvin J. Ashton, i roto Conference Report, atopa 1981, 126; e aore râ Ensign, novema 1981, 89.

  3. Sterling W. Sill, i roto Conference Report, atopa 1974, 86; e aore râ Ensign, novema 1974, 62.

  4. A hi‘o Eliza R. Snow Smith, Biography and Family Record of Lorenzo Snow (1884), 276-81.

  5. A hi‘o « Amanda Smith », i roto Andrew Jensen, haaputuhia, Historical Record, 9 buka (1882-90), 5:83-88.

  6. Te Aamu o Iosepha Semita 1:25.

  7. Faahitihia i roto Jeffrey R. Holland, « President Gordon B. Hinckley: Stalwart and Brave He Stands », Liahona, tiunu 1995, nene‘iraa taa ê, 2.

  8. « The Logan Temple », Millennial Star, novema 12, 1877, 743.

  9. Faahitihia i roto Elinor G. Hyde, « At 100 Years Old, He’s Faithful Home Teacher », Church News, 6 no tiunu 1998, 7.

  10. PH&PF 20:37.

  11. I roto Conference Report, atopa 1970, 92; e aore râ Improvement Era, ditema 1970, 27.

  12. A hi‘o Ioane 8:31.