2005
E mau parau oaoa no Cumorah mai
Me 2005


E mau parau oaoa no Cumorah mai

Ua ite râ outou e o vau nei e, eita tatou e imi ora noa, e upootia râ tatou, mai ia Moroni, na roto i to tatou tautooraa no te parau mau i roto i teie tau ‘ati.

A haere ai au e mata‘ita‘i i te fare raau na’ina’i tata’ihia e te haehaa o Iosepha Semita, parau ihora vau e, te ti‘a nei au i te hoê vahi mo‘a. I reira hoi te melahi o Moroni i fâ matamua-mai ai ia Iosepha Semita no te hopoi mai i teie ohipa rahi e te maere no te Faaho‘i-faahou-raa mai o te evanelia a Iesu Mesia. A feruri noa’i au i te oraraa o teie na peropheta e piti – o Moroni, te peropheta hopea no taua anotau ra, e o Iosepha, te peropheta matamua no to tatou tau tuuraa evanelia – e rave rahi taime ua roaa atoa ia‘u te mau iteraa « mai te reira te huru ». Te hinaaro nei râ vau e faaite i te tahi mau haapiiraa « mai te reira te huru » a horo‘a’i au i to‘u iteraa papû no ni‘a i teie ohipa rahi e te maere.

I to Iosepha farerei-matamua-raa ia Moroni, 17 noa ïa matahiti to’na, hoê â ïa e to outou na. Ua ite tatou i te hora e te vahi oia i fâ mai ai. E ru‘i no te 21 no Setepa, i te matahiti 1823, i roto i te piha o ni‘a o te fare, e te ta‘oto noa ra to’na na taea‘e e pae. Ua pure Iosepha « ia ite i te huru o [to’ na] ti‘araa i mua i te [Atua] » (Te Aamu o Iosepha Semita 1:29). Ua ite Iosepha e, e ere oia i te mea ti‘amâ i mua i te Atua. Ua parau oia e, aita râ oia i « rave i te mau hara rarahi, » area râ, ua rave i « te mau hapehape rii na roto i te huru paruparu o to‘u apîraa » (Te Aamu o Iosepha Semita 1:28), no reira ua pure oia ia faaitoitohia oia. Ua maramarama vau i te huru o Iosepha, oia’toa outou na. Eaha te pinepineraa o to tatou tuturiraa i raro ma te feruri e, e ere tatou i te mea ti‘amâ e te hinaaro nei i te faaitoitoraa a tei hanahana roa ?

Ei pahonoraa i te pure tatarahapa e te faaroo a Iosepha, ua fâ mai Moroni, e ve‘a no te ra‘i mai ia’na. Ua papa‘i o Iosepha e, « ua faahiti mai oia i to‘u i‘oa e parau maira… e ohipa ta te Atua e horo‘a mai ia‘u ia rave » (Te Aamu o Iosepha Semita 1:33). Ua maere Iosepha « i te mau parau i parauhia mai [ia’na] e teie ve‘a taaê » (Te Aamu o Iosepha Semita 1:44).

E nehenehe atoa tatou e farii i te hoê haapapûraa ei pahonoraa i ta tatou mau pure. E ua ite atoa to tatou Metua i te Ao ra i to tatou mau i‘oa e e misioni ta tatou e rave i te fenua nei.

E piti taime to te melahi Moroni fâraa mai ia Iosepha i taua pô ra, e i roto i te faaapu i te tuhaa aivi i te mahana i muri mai, e i te mau matahiti tata‘itahi no na matahiti e maha i te vahi i parauhia o Cumorah. Te mahana matamua, ua tapiti Moroni i te parauraa na ni‘a e na ni‘a faahou. Ua tupu anei teie huru ohipa ia outou ? I te tahi mau taime, e faa‘oo ta‘u mau tamarii ia‘u ia na ni‘a noa ana‘e i te parau. Eiaha outou e inoino i to outou mau metua e i to outou feia faatere ia na ni‘a noa ana‘e te parau. Ua ani te Fatu ia Moroni ia haapii i te hoê peropheta apî na roto i te tapiti-noa-raa te parau. Na te tapiti-noa-raa i te parau e faahotu i te mau parau tumu o te evanelia i roto i to tatou feruriraa e i to tatou aau.

Na roto i te fâ-pinepine-raa mai o te melahi, ua tupu te hoê taamuraa i rotopu i taua peropheta i tahito ra o tei titiro i te mau papaa parau e i teie peropheta o teie anotau o tei ma’itihia no te faaho‘i-faahou mai i te reira. Te mana‘o nei au e, e mea ti‘a ia tatou ia faahotu i te here no te mau peropheta to tahito ra e to teie anotau i roto i to tatou aau. Ua ti‘a mau te tii o te melahi Moroni i te tuu-raa-hia i ni‘a i to tatou mau hiero. E faaiteraa te reira e, o Moroni taua melahi hanahana ra «te hoê melahi no ni‘a mai [oia] tei iriti ê i te mamu-noa-raa » (Te mau Himene, no. 9) o te himenehia mai e te pŭpŭ himene araua‘e.

E mea rahi te mau haapiiraa ta Moroni i horo‘a ia Iosepha. E i roto i taua fare raau ra i fâ mai ai Moroni, ua haapii Iosepha i te mau haapiiraa i haapiihia ia’na i to’na utuafare. Teie ta to’na metua vahine i parau:

« Ua farii noa Iosepha i tera taime e i tera taime i te mau haapiiraa, e i te pô, e amui matou e ta maua mau tamarii no te faaroo i taua mau mea ra… Te mana‘o nei au e, e utuafare taaê roa to matou i te mau utuafare i ora na i ni‘a i te fenua nei, tei parahi haamenemene,… e a faaroo ai ma te faahiahia i te mau haapiiraa evanelia a te hoê tamaiti hoê ahuru ma va‘u matahiti » (The Revised and Enhanced History of Joseph Smith by His Mother, nene‘ihia e Scot Facer Proctor and Maurine Jensen Proctor [1996], 111).

Ei hopearaa no teie mau pureraa pô utuafare, ua faaite Lucy Mack Semita e, ua riro teie mau hora ei mau taime no te tahoêraa, te oaoa, e te hau. Ua riro Iosepha ei hoho‘a no tatou i roto i te parau no te haapuairaa i te utuafare ! Aita oia i tapea noa i to’na iteraa papû e i to’na mau ite i te pae varua no’na ana‘e ua opere maite râ na to’na na metua e na to’na mau taea‘e. E nehenehe atoa tatou e na reira i roto i to tatou mau utuafare.

Ua titauhia te utuafare Semita ia turu te tahi i te tahi no te mea, ua puai roa te mau hamani-ino-raa i ni‘a ia Iosepha e i to’na utuafare. Penei a‘e paha, ua tauturu te mau haapiiraa e te hi‘oraa maitai o Moroni i te peropheta Iosepha ia ti‘a ei ite i roto i teie ao ino. Ua ora Moroni i roto i te hoê ao mai teie te huru o ta’na i tohu e e riro atoa teie tau mai te reira – -« te mahana ïa e riro ai… te taparahi taata, te ‘eia, te haavare, te faahema, te faaturi, e te mau huru ino atoa » (Moromona 8:31).

Ua ite Moroni i te mo‘emo‘e e te tarapape o te aau. I muri mai i te hoê tama‘i rahi i rotopu i te Ati Nephi e te Ati Lamana, e i te pauraa te taato‘araa o to’na nunaa, ua aue oia e, « O vau ana‘e. Ua taparahihia to‘u metua e to‘u mau fetii atoa i te tama‘i, e aita o‘u e hoa, e aita o‘u e vahi ia haerehia’tu; e te maoro ta te Fatu e faati‘a ia‘u ia ora aita vau i ite » (Moromona 8:5). Te ite ra anei outou i te hepohepo e te tarapape o te aau o Moroni ?

Ua ite au e, i te tahi taime e mana‘o vetahi o tatou e, aita o ratou e hoa e o ratou ana‘e i roto i teie ao ino. E mana‘o vetahi o tatou e, aita o ratou e vahi no te haere e tatara i to ratou mau ‘ati. Ua ite râ outou e o vau nei e, eita tatou e imi ora noa, e upootia râ tatou, mai ia Moroni, na roto i to tatou tautooraa no te parau mau i roto i teie tau ‘ati. Eaha te mea o ta’na i rave a vai hoê noa’i oia i roto i te ao hoa ore ? Na roto i te haapa‘o i te mau arata‘iraa a to’na metua, ua faaoti oia i te papa‘i i te mau api auro. Ua ite atoa oia i te mau papa‘iraa a te mau peropheta. E inaha, ua iriti oia i te tarapape o to’na aau na roto i te mau papûraa i te mau parau fafau a te Fatu no te tau no amuri atu. Ua mau papû oia i te mau fafauraa o ta te Atua i rave e te utuafare o Iseraela no te haamaitai ia ratou e amuri noa’tu.

Ua faaohipa Moroni i te faaroo i roto i te mau haamaitairaa tei fafauhia no te mau u‘i no amuri atu. Ua faataa Elder Jeffrey R. Holland e, te tumu no teie popou mahutahuta o te mau peropheta i mutaa ihora, e tae noa’tu ia Moroni, no te mea ïa e, ua ite ratou i te reira i roto i te orama. Ua ite ratou i te feia apî puai, tei tapea i te mau fafauraa mai ia outou na o tei hinaaro i te rave i te ohipa a te Fatu i teie tau tuuraa evanelia hopea. Ua parau Elder Holland e, « Ua rohi na te feia faatere o taua mau anotau ra eiaha no te mea ua ite ratou e, e manuïa ratou no te mea râ, ua ite ratou e, e nehenehe outou… teie nahoraa rahi maitai o te feia apî [tamahine] na roto i te tautooraa papû, e ite i teie evanelia ia rê e ia manuïa » (« Terror, Triumph, and a Wedding Feast », pureraa pae auahi na te faanahoraa haapiiraa a te Ekalesia i te 12 no setepa 2004; hi‘o www.ldsces.org). Na tatou teie hopoi‘a rahi i te rave faaotiraa i to Moroni « oaoa ru. »

Ua ruuruuhia tatou te mau melo no Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei i te mau fafauraa e te Fatu. Teie Ta’na i parau : « Eita vau e haamo‘e ia oe… Ua papa‘i haamau vau ia oe i ni‘a i ta‘u apu rima » (Isaiah 49:15-16 ; hi‘o atoa 1 Nephi 21:15-16).

Ua ite au aita i maoro a‘e nei i te mana o te ruuruuraa e o te faaitoitoraa o te mau fafauraa o to tatou oraraa i roto i te hoê ati pohe o to‘u mau hoa here e to raua utuafare. I to Catherine e Kimball Herrod e ta raua mau tamarii rii e maha, iva ava‘e e tae atu i te hitu matahiti, ho‘iraa i to ratou utuafare i muri mai i te hoê tamaaraa o te ahiahi mai te fare atu o na papa ru‘au ma, i ni‘a i te puromu rahi, te tere ra te hoê pereoo tavere i te tahi a‘e pae o te puromu e inaha, ua mahuti na huira rarahi o taua pereoo ra, e ua pee e ua ta‘iri i te pae o te taata faahoro. Ua pepe roa Kimball te taata faahoro, te tane e te metua tane hoi e ua mo‘e to’na hiro‘a. Ua arata‘i Catherine i to ratou pereoo i te hiti puromu e ua niuniu i te pereoo ma‘i. A tia‘i noa ai e a hi‘o noa’i oia i te feia utuutu ma‘i i te raveraa i ta’na tane e e piti a raua na tamarii paari a‘e, ua parahi oia i roto i te pereoo muto‘i e na tamarii na‘ina‘i, pure ihora oia e, « E te Metua i te Ao ra, ua ite matou e tei ia Oe ra te mana no te faaora ia Kimball mai te mea o te reira mau to Oe hinaaro, mai te mea e aita râ, te vai nei to matou faaroo e, e paturu mai Oe ia matou i roto i teie ‘ati. » Ua utahia’tu Kimball e te manureva tautau i te fare ma‘i area râ, ua faaru‘e mai oia hou a tae atu ai i reira.

I muri mai i to te mau tamarii rapaau-raa-hia i te mau motu e te mau pepe, ua mahuti mai e ua faaho‘ihia’tu i te fare, e ua ho‘i faahou Catherine i te fare ma‘i no te farerei hopearaa i ta’na tane. Noa’tu te teimaha rahi, parau atura oia i to’na na metua tei tae atoa mai i reira e, « Ua ite au e ua ruuruuhia maua Kimball e te mau fafauraa o te hiero, e farerei faahou â maua ia tae i te hoê mahana. » I roto i teie tamataraa rahi o te oraraa o teie metua vahine apî, ua paturu ta’na mau fafauraa ia’na.

I te oro‘a hunaraa, ua faahaamana‘ohia mai matou i te mana no te mau fafauraa no te paturu ia tatou i roto i te mau « taime no te ‘ati e no te oto. » A himene ai matou i te himene hopea, « E Ti‘a i te Utuafare ia Ora Tahoê » (Te mau Himene, no. 184), ua faaroo matou i te reo o Taylor, e pae matahiti, i ni‘a a‘e i to te amuiraa. Ua oaoa te amuiraa i te mea e, ua haapiihia teie tamarii i te mau fafauraa no te taatiraa ia ruuruuhia oia i to’na nei metua tane i to’na metua vahine.

Ua haapii-atoa-hia matou i te mana o te mau fafauraa i roto i te a‘oraa a te papa o Catherine. Ua tai‘o oia i te hoê papa‘iraa mo‘a mai roto mai i te mau papa‘iraa o ta Moroni i tapiri e i faaho‘i-faahou mai i te peropheta Iosepha, o tei faahaamana‘o ia matou e, ua fafau te evanelia i te horo‘a i te hoê măto paari ia tatou i roto i te mau vero e te mau pu’ahiohio eiaha râ, i te hoê noa fare amarara.

« A haamana‘o, a haamana‘o e ia haamau i to orua niu i ni‘a i te păpă ra o to tatou Ora, o te Mesia ïa, o te Tamaiti a te Atua hoi; e ia hapono mai te diabolo i to’na ra mata‘i u‘ana, e ta’na mau ohe na roto i te puahiohio,… e ere oia i te mana i ni‘a iho ia orua e putôhia’i orua i raro i te abuso,… no te păpă pai ta orua i ti‘a i ni‘a ra, o te niu mau ïa » (Helamana 5:12).

Te puai rahi ta teie utuafare i faaite, no roto mai ïa i te iteraa e, ua taatihia ratou te tahi i te tahi ei utuafare, e ua ruuruuhia ratou i te Metua i te Ao ra e eita roa e faataahia’tu Ia’na.

Mai ia Moroni, Iosepha Semita, e Catherine e Kimball, e nehenehe atoa tatou e rê i te mau tamataraa, i te mau ino e i te mau hamani-ino-raa. E ruuruu te mau fafauraa o te Autahu‘araa ia tatou i to tatou mau utuafare tahuti e te mure ore no te ao a muri atu e e faaitoito ia tatou i roto i te parau-ti‘a e i te mana.

Te popou nei au i te oraraa i roto i teie anotau rahi e te maere i to te evanelia faaho‘i-faahou-raa-hia mai ! Te faaite nei au i to‘u iteraa papû e to‘u aau mehara no teie na peropheta rahi, o Moroni e o Iosepha Semita, o tei farerei i roto i teie piha e ua amui i roto i te faaho‘i-faahou-raa mai o te Buka a Moromona. Te faaoti nei au ma te faahiti i teie piiraa oaoa a te peropheta Iosepha no ni‘a i te evanelia tei faaho‘i-faahou-hia mai :

« I teie nei, eaha ta tatou e faaroo i roto i te evanelia ta tatou i farii ?… Te hoê reo no te oaoa !… O te mau parau oaoa no Cumorah mai ! O Moroni, o te hoê melahi no te ra‘i mai, i te faaiteraa mai i te faatupuraa i ta te mau peropheta – te buka o te heheuhia mai ra…

« E te mau taea‘e [e te mau tuahine], e ere anei i te mea ti‘a ia tatou ia haere â i roto i te hoê ohipa rahi roa mai teie te huru ?… A tuu atu na ia oaoa to outou mau aau, e ia oaoa rahi roa…

« … Ei ekalesia e ei mau melo a tuu ia tatou… ia pûpû i te hoê ô i te Fatu ra na roto i te parau-ti‘a » (PH&PF 128:19, 20, 22, 24).

Ua ite au teie te Ekalesia a Iesu Mesia. Ia tuu tatou i te evanelia ia tahe hohonu i roto i to tatou varua ia here e ia tavini i te Atua ma te aau atoa, na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.