2005
Te piiraa mo‘a no te tavini
Me 2005


Te piiraa mo‘a no te tavini

E hopoi mai te raveraa i te hoê hopoi‘a i te hoê tumu no te oaoa e te hau.

Te hinaaro atoa nei au i te faaite i to‘u manava i te feia o tei pii-apî-hia i roto i teie amuiraa e to‘u mauruuru i te taviniraa a te feia o tei haamauruuru-hia. Te tere nei te ohipa i mua. Te here nei matou ia outou tata‘itahi.

E au mau taea‘e, te oaoa nei i te paraparau atu ia outou i teie nei pô. Auê i te oaoa ia hi‘o i teie pû amuiraa nehenehe tei î roa ia outou e te feia apî e te feia paari o te mau nei i te autahu‘araa a te Atua. E ia feruri e, e mau pŭpŭ rarahi tei putuputu na te ao atoa nei o te horo‘a mai i te hopoi‘a rahi roa. Te pure nei au i te faaururaa a te Fatu ia arata‘i i to‘u mau mana‘o e ta‘u mau parau faauru.

Ua parau te peresideni Joseph F. Smith no ni‘a i te autahu‘araa. « Te Autahu‘araa Mo‘a o te mana ïa o ta te Atua i horo‘a i te taata nei, e na roto i te reia oia e parau ai i te mau hinaaro o te Atua… E mea mo‘a te reira, e e mea ti‘a ia tape‘a mo‘a-noa-hia e te taata. E mea ti‘a ia faahanahanahia e ia faaturahia e te feia’toa tei mau i te reira. »1

No tatou paato‘a te tăpuraa e te fafauraa o te autahu‘araa. I te feia o te mau nei i te Autahu‘araa a Melehizedeka, e faaiteraa teie i to tatou titauraa ia vai faaroo e ia vai haapa‘o noa i te mau ture a te Atua e ia rave faaoti i te mau piiraa o tei horo‘ahia ia tatou. I te feia o tei mau i te Autahu‘araa a Aarona, e poro‘i no ni’ i te mau ohipa e te mau hopoi‘a e tae mai, ia nehenehe ratou ia faaineine i ô nei e i teie nei.

Ua parau te peresideni Marion G. Romney melo no te Peresideni Matamua i mutaa ihora: « E mea ti‘a ia horo‘a te mau Autahu‘araa a Melehizedeka tata‘itahi i to ratou faatura e i to ratou haapa‘o i te tăpuraa e te fafauraa o ta’na i farii. Te oreraa e haapa‘o i te mau hopoi‘a i titauhia e te reira, e hopoi mai te reira i te pe‘ape‘a, te oto, e te mauiui. »2

Ua parau te peresideni Spencer W. Kimball e: « E ofati te hoê i ta’na fafauraa no te autahu‘araa na roto i te haapa‘o-ore-raa i te mau faaueraa – e te ore-raa e rave faaoti i ta’na mau hopoi‘a. No reira, no te ofatiraa i teie fafauraa, e mea ti‘a a‘e ia faaea ohipa-ore noa. »3

Ua parau te hoê orometau e: « E rave puai te mau taata i te ohipa no te moni. E rave puai atu â [te mau taata] i te ohipa no te tahi atu taata. Area râ, e rave puai a‘e te mau taata i te ohipa no te taato‘araa ia haamo‘a ratou no te hoê tumu… Eita roa te hoê hopoia e rave-faaotihia ma te tura tae roa’tu e ua rave-faaotihia e te hoê taata o te oaoa ia rave atu â, ahiri e nehenehe ia’na. »4

E hopoi mai te raveraa i te hoê hopoi‘a i te hoê tumu no te oaoa e te hau. Teie ta te hoê rohi pehe i papa‘i :

Ua taoto e ua moemoeahia vau e, te oraraa o te oaoa ïa.

Ua araara mai au e ua ite au e, te oraraa o te hopoi‘a ïa.

Ua rave au, e inaha –

Te hopoi‘a o te oaoa ïa.5

E nehenehe te piiraa no te hopoi‘a e tae parau-ore mai oia’toa tatou, tei mau i te autahu‘araa, pahonoraa i te mau ohipa o ta tatou i farii. Ua parau te peresideni George Albert Smith, te hoê taata faatere te‘ote‘o-ore area râ, maitai, « E hopoi‘a matamua roa na outou ia haapii i te mea o ta te Fatu e hinaaro e i muri iho, na roto i te mana e te puai o to outou autahu‘araa mo‘a, ia faahanahana i to outou piiraa i mua i to outou taata tupu ia oaoa te mau taata i te peeraa ia outou. »6

Eaha te auraa te faanahanaharaa i te hoê piira ? Te auraa ra, o te faarahiraa ïa i te mâ e te faufaa, no te faariroraa i te reira ei mea hanahana e te umerehia i te mata o te mau taata atoa, no te faatupuraa e no te faaitoitoraa i te reira, e ia tuu i te maramarama o te ra‘i ia anaana i ni‘a i te reira i te hi‘oraa a te tahi mau taata.

Nahea te hoê taata ia faahanahana i te hoê piiraa ? E mea ohie roa, na roto ïa i te raveraa i te ohipa no te reira. E faahanahana te hoê peresibutero i te faatoro‘araa o te piiraa o te hoê peresibutero na roto i te haapiiraa i ta’na mau hopoi‘a ei peresibutero, e ma te raveraa i te reira. Mai ta te hoê peresibutero, oia’toa te hoê diakono, te hoê haapii, te hoê tahu‘a, te hoê episekopo, e te taata tata‘itahi o tei mau i te toro‘a i roto i te autahu‘araa.

Ua faaara mai te hoê rohi pehe e papa‘i parau ho‘i o Robert Louis Stevenson ia tatou e, « ua ite au e, eaha râ te popou, no te mea ua rave-faaoti au i te ohipa maitai. »

E te mau taea‘e, a haamana‘o tatou i te a‘o a te Arii Beniamina: « A tavini ai outou i te taata nei, te tavini ïa outou i to outou Atua ra. »7

E haere tatou e faaora i te feia o te hinaaro i ta tatou tauturu e ia faateitei ia ratou i te hoê e‘a teitei a‘e e te maitai. Ia faatumu tatou i to tatou feruriraa i ni‘a ite mau hinaaro o te mau autahu‘araa e ta ratou mau vahine e tamarii o tei hahi ê atu. Ia faaroo tatou i te mau poro‘i parau-ore-hia o to ratou aau. E mana‘o outou e ua ite iho â outou i te reira. « Arata‘i mai ia‘u / I te e‘a mau. / Parau mai te tano ia‘u / Ia ora Ia’na ra. »8

E ere te faaitoitoraa i te ohipa rahi no te hoê taata faatau e aore râ no te taata moemoea. Te tupu nei te mau tamarii i te paari, e tae atu i te matahiti o te mau metua, e aita e taime no te haamau‘araa. Eiaha e haamarirau i te hoê muhumuhu; ahiri ra, a rave i te reira, e iriti mai te Fatu i te e‘a.

E titau-pinepine-hia te mau peu maitai o te ra‘i no te faaoroma‘i. Ei episekopo, ua faauruhia vau i te hoê mahana ia niuniu i te hoê taata e mea itoito-rii ta’na vahine, oia’toa te mau tamarii. Aita roa teie taata e pahono mai. I te hoê mahana no te tau ve‘ave‘a to‘u patotoraa’tu i te opani o Harold G. Gallacher. Te ite atura vau i te taea‘e Gallacher i te parahiraa i roto i to’na parahiraa e a tai‘o noa’i i te ve‘a. « O vai tera ? », o te pii ïa ma te fariu-ore.

Pahono atura vau, « To oe episekopo. Ua haere mai au e farerei ia oe e ia ani ia oe e i to oe utuafare ia haere i ta tatou mau putuputuraa. »

« Eiaha, e mea ohipa roa ta‘u », o te pahonoraa tahitohito ïa. Aita roa‘e oia i hi‘o noa mai. Ua haamauruuru atura vau ia’na no to’na faarooraa mai e ua vaiiho atu vau ia’na.

Aita i maoro roa i muri mai, ua faanuu atu te utuafare Gallacher i Kalifonia. E ua tere te mau tau. E inaha, ei melo no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti, te rave noa ra vau i ta‘u ohipa i roto i ta‘u piha toro‘a i te hoê mahana, i niuniu mai ai to‘u papa‘i parau ma te parau e, « Te hoê taea‘e Gallacher e noho na i roto i ta oe paroita i te matamua, tei ô nei oia i roto i ta‘u piha ohipa e te hinaaro nei i te paraparau ia oe. »

Pahoho atura vau, « A ui atu na ia’na, o Harold G. Gallacher to’na i‘oa, o tei noho na e to’na utuafare i Vissing Place i West Temple e Fifth South. »

Pahono maira oia, « Oia mau. »

Ani atura vau ia’na ia arata‘i mai i teie taea‘e. E mea maitai roa ta maua aparauraa no ni‘a i to’na utuafare. E parau mai nei oia, « Ua haere mai au no te tatarahapa ia oe, i to‘u parahi-noa-raa i roto i to‘u parahiraa ma te vaiiho atu ia oe i te pae opani i taua mahana no te tau ve‘ave‘a ra tau matahiti i ma‘iri. » Ui atura vau ia’na, e mea itoito anei oia i roto i te Ekalesia. Ma te mata ataata, pahono maira, « E tauturu vau i roto i te episekoporaa o ta‘u paroita. Ua vai mana‘ona‘o noa ta oe titauraa manihini ia‘u ia ho‘i i roto i te Ekalesia, e ta‘u pahonoraa ti‘a-ore, na te reira i faaara ia‘u ia rave i te hoê mea. »

Ua farerei noa maua Harold i te tahi mau taime hou oia a pohe atu ai. Ua faaî te utuafare Gallacher e ta raua mau tamarii rave rahi mau piiraa i roto i te Ekalesia.

Ua faaite te peresideni Stephen L. Richards, o tei tavini na ei tauturu no te peresideni David O. McKay e: « E tatara ohie noahia te Autahu‘araa ei ‘mana no te Atua i horo‘ahia i te taata nei.’ » Teie faahou: « Ia mana‘o vau, ua tano teie nei tatararaa. Area râ, no te mau tumu no te ohipa, te hinaaro nei au i te tatara i te parau Autahu‘araa ei taviniraa, e e parau tamau i te reira ‘te opuaraa tavini maitai roa.’ E mauihaa te reira no te taviniraa, e te taata o tei ore e faaohipa i te reira ra, e ere ïa oia i te reira, no te mea ua faaitehia tatou na roto i te heheuraa e, o tei haapa‘o-ore i te reira ra ‘e ore ïa e tai‘ohia ei mea ti‘amâ.’ »9

I teie ava‘e Tenuare i ma‘iri, ua riro vau ei ite no te hoê taviniraa hohonu i ravehia i roto i te oraraa o te hoê vahine o tei ora na i roto i ta‘u paroita i te tau vau a tavini ai ei episekopo no na matahiti e rave rahi. To’na i‘oa o Adèle, e ta’na na tamahine paari – hoê e huma – tei ora na rave matahiti i Rose Park i te Afaa no Roto Miti. E vahine ‘ivi o Adèle, e ua ‘aro noa na i te pae no te tuhaa moni, e e oraraa fifi to’na.

Ua farii au i te hoê niuniu na te hoê taata i roto i te hoê faanahonahoraa tauturu e parauhia Gingerbread House Project, ma te titau manihini ia‘u ia haere i te tomoraa fare o Adèle, tei tata‘ihia rave rahi mau taata rima here i roto noa e toru mahana te maoro, tei horo‘a i to ratou taime ma te tamoni-ore, e tae noa’tu i te mau materia fare tei horo‘a-noa-hia e te mau toa rarahi. I roto i te taime tata‘iraa o to’na fare, ua fariihia Adèle e ta’na na tamahine i te hoê oire huru atea-rii-atu e ua utuutuhia ratou ma te here.

Tei reira vau i tae mai ai te hoê pereoo [limousine] no te faaho‘i mai ia Adèle e ta’na na tamahine. Te pŭpŭ tei farii mai ia ratou e ere noa ïa i te mau fetii e te mau hoa, o te mau taata atoa râ o tei rohi na i ni‘a i to’na fare ao e te pô. E mea papû maitai e ua oaoa teie mau taata i te ohipa tei ravehia e te ineine nei i te hi‘o i te huru o Adèle e to ta’na na tamahine.

Ua pou maira te mau vahine i raro i te pereoo, e ua taamuhia to ratou mata. Auê ïa taime i te oaoa ia iriti ana‘ehia te paruru mata e ia hi‘o haere Adèle e ta’na na tamahine i to ratou fare apî. Ua hitimahuta roa ratou i teie opuaraa i rave-faaoti-hia, oia’toa te hoê faaapîraa i te vahi o mua’tu o te fare, e ua faarahi-hia te fare e ua faaapîhia te tapo‘i punu. E hoho‘a apî to te fare e te mâ ho‘i, aita’tu e mea e ti‘a ia rave maori râ, ia ta‘i.

Ua arata‘i atu vau ia Adèle e te tahi atu feia e a tomo atu ai matou i roto i te fare, ua maere matou i te mau rave‘a i faaohipahia no te faaneheneheraa i te fare iho e i te mau vahi e haatira ia’na. Ua penihia te mau papa‘i fare, e ua tauihia te mau materia o te tahua. E mau tauihaa roto apî tei hoohia mai, e ua taui-atoa-hia te mau paruru fare. Ua monohia mai te mau pihapiha o te fare tutu; e mau mea apî ana‘e to te vahi tunuraa maa e tae noa’tu i te mau faarii maa. Ua taui-roa-hia te taato‘araa o te fare mai ni‘a e tae roa’tu i raro, e mea mâ te mau piha’toa e e mea nehenehe ho‘i. Ua îroa Adèle e ta’na na tamahine. Inaha râ, ia hi‘ohia te mata o te feia o tei haa mai i roto i teie opuaraa tauturu, e itehia’tu ïa te oaoa o te feia o tei rave rû i nii teie fare. Ua tahe te mau pape mata i to ratou iteraa i te oaoa hau o Adèle e ta’na na tamahine. Aita noa te teimaha o te hoê vahine ‘ivi i haamamahia, ua putapû-atoa râ rave rahi oraraa o te feia i haa mai. Ua maitai te feia atoa o tei amui i roto i teie faanahoraa.

Ua horo‘a te peresideni Harold B. Lee, hoê o te mau orometua haapii rahi roa‘e i roto i te Ekalesia, i teie a‘o ohie ia maramarama no ni‘a i te autahu‘araa: « E ite atu outou, ia mau mai te hoê taata i te autahu‘araa, e riro ïa oia ei ti‘a no te Fatu. E mea ti‘a ia’na ia feruri i to’na piiraa ia roaa to’na parau i te Fatu. »10

I teie nei, e natura măta‘u paha to outou e aore râ, e mana‘o outou eita e ti‘a ia outou ia pahono no te hoê piiraa. A haamana‘o e, e ere teie ohipa na outou e na‘u. E ohipa râ na te Fatu, e mai te mea te hinaaro ra tatou ia roaa to tatou parau i te Fatu, e tura to tatou no te fariiraa i te tauturu a te Fatu. A haamana‘o e tauturu mai te Fatu ia amo i te hopoi‘a i tuuhia i ni‘a ia outou.

E riro paha te hoê piha haapiiraa i te faataiâ-rii i te tahi taime, ua tupu râ te tahi mau haapiiraa maitai roa i rapae i teie mau piha haapiiraa o te fare pureraa. Te haamana‘o nei au, i te hoê tau faatupuraa raau tau matahiti i ma‘iri, te mau melo no ta‘u paroita e te hoê paroita tei apiti mai, e mau Autahu‘araa a Aarona ana‘e, tei tia’i ma te anaanatae i te hoê haereraa i rapae no te faahanahana i te faaho‘i-faahou-raa mai o te Autahu‘araa a Aarona. No teie tumu, ua tere atu matou na ni‘a i te pereoo 150 kilometera i te pae apato‘erau i Clarkston, te Menema no Utaha. I reira, ua haaputuputu matou i te mau tamaroa i teie vahi hau e te maniania ore, i ni‘a i te menema o Martin Harris, hoê o na Ite e Tootoru o te Buka a Moromona. A haati ai matou i tomenema ofa‘i ereere, ua vauvau mai Elder Glen L. Rudd, o oia ïa te episekopo o te tahi paroita, i te aamu no te oraraa o Martin Harris e ua tai‘o mai i to’na iteraa papû i roto i te Buka a Moromona e i to Olive Kaudere e to David Whitmer. Ua faaroo hohonu mai te mau tamaroa ma te feruri e, te ti‘a nei ratou i te pae menema o te hoê o tei ite i te hoê melahi e ua ite i te mau papaa parau i to’na iho mata. Ua tape‘ape‘a ratou i te ofa‘i ereere ma te faatura a faaroo ai ratou i te mau parau e faahitihia ra, e te mau mea o ta ratou e ite ra.

I reira, haere rii atura matou i te hoê menema no te hoê pionie. I ni‘a i te upoo teie te i‘oa tei papa‘ihia o John P. Malmberg e teie te parau i ni‘a iho:

Ua mo‘e te hoê maramarama i to matou fare.

Te vai noara râ te reo o ta matou i here.

Ua vata te hoê vahi i roto i to matou aau

O te ore-roa e nehenehe ia faaîhia.

Ua aparau matou i te mau tamaroa no ni‘a i te tusia, no ni‘a i te haamo‘araa i te parau-mau. Ua haapii mai teie upoo menema i te hopoi‘a, te hanahana, te taviniraa, e te here – i roto i te mata no te haamana‘oraa e ite atu vau i te mau tamaroa i te raveraa i to ratou mau horo‘i no te tamaro i te roimata. E faaroohia te hutiraa hota no te faaite papû e, ua putapû te aau e ua tupu te fafauraa. Te ti‘aturi nei au e, ua faaoti papû te feia apî ia riro ei pionie – te hoê o te haere atu na mua roa, no te faaite ia vetahi te e‘a ia haere.

Mai reira, haere atura matou i roto i te hoê aua, ei reira to matou tamaaraa. Hou to matou ho‘iraa i te fare, ua tape‘a matou i ni‘a i te tahua no te hiero nehenehe no Logan. E mahana mahanahana. Ua ani au i te mau tamaroa ia tarava-haere i ni‘a i teie tahua matie nehenehe ma te hi‘o ti‘a i te ra‘i ninamu, apeehia e te mau ata uouo, o te tere vitiviti nei na roto i te pupuhiraa a te mata‘i. Ua mata‘ita‘i matou i teie hiero nehenehe tei patuhia e te mau pionie. Ua haapii matou no ni‘a i te mau oro‘a e te mau fafauraa mure ore. Ua faaroohia te mau haapiiraa. Ua haaputapûhia te aau. Ua hau atu te auraa no te mau fafauraa e te mau tohu i te mau parau rii noa. Ua vaiihohia te hiaai no te tomo i roto i te hiero, i roto i te aau o te feia apî. Ua faahi‘o-ti‘a-hia te mau mana‘o i ni‘a i te Fatu; e ua itehia e, ua parahi mai Oia i reira. Ua faaroohia Ta’na aniraa manihini e, « [Mai] Pee Mai. »

Ia tatou paato‘a o te pahono ma te hinaaro mau i te piiraa mo‘a no te tavini, e tae mai ïa te fafauraa e, « O vau o te Fatu, e aroha to‘u e te here nei ho‘i au ia ratou o te măta‘u mai ia‘u nei, e e mea au na‘u te faatura ia ratou o te tavini mai ia‘u ma te parau-ti‘a e te parau mau ho‘i e tae noa’tu i te hopea. E rahi roa to ratou utu‘a e to ratou hanahana e vai â te reira e a muri noa’tu. »11

Ta‘u pure, ia maitihia tatou paato‘a no teie fafauraa hanahana, na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, to tatou Faaora, amene.

Te mau nota

  1. Gospel Doctrine, 5raa o te nene‘iraa (1939), 140.

  2. I roto Conference Report, Amuira no te area no Mexico City Mexico 1972, 73.

  3. The Teachings of Spencer W. Kimball, nene‘iraa Edward L. Kimball (1982), 497.

  4. Harry Emerson Fosdick, i roto Vital Quotations, haaputuhia e Emerson Roy West (1968), 38.

  5. Rabindranath Tagore (1861-1941).

  6. I roto Conference Report, eperera 1942, 14.

  7. Mosia 2:17.

  8. Naomi W. Randall, « E Tamarii Au na te Atua ra », Te mau Himene, no. 185.

  9. I roto Conference Report, eperera 1937, 46.

  10. I roto Conference Report, Amuiraa no te area no Mexico City Mexico 1972, 77.

  11. PH&PF 76:5-6.