2005
Ua ite Oia i to outou i‘oa
Me 2005


Ua ite Oia i to outou i‘oa

Aita paha outou i faaroo i te reo o te Fatu i te piiraa mai ia outou i to outou i‘oa, ua ite râ Oia ia outou tata‘itahi e ua ite i to outou i‘oa.

E « po‘ipo‘i no te hoê mahana nehenehe, e te ata ore, i te haamataraa no te tau mahanahana o te matahiti hoê tauasini e va‘u hanere e piti ahuru » i to te Iosepha Semita 14 matahiti haereraa i roto i te uru raau, ia pure e « ua ite e piti nau Taata, to raua teatea e te hanahana e ore ïa e ti‘a ia faaauhia i te hoê noa’tu mea, te ti‘a noa ra i ni‘a a‘e [ia’na] i roto i te aore. » Teie ta’na parau, « Ua parau maira te hoê o raua ia‘u, ma te faahiti i to‘u i‘oa e parau maira, ma te faatoro atu i to’na rima i nia‘ i te tahi – « O Ta‘u Tamaiti Here Teie. A Faaroo Ia’na ! »1 E nehenehe anei outou e feruri e eaha ïa te huru o Iosepha, 14 matahiti i to’na iteraa i te Atua te Metua e i Ta’na Tamaiti ia Iesu Mesia e i to’na faarooraa i te Metua i te Ao ra piiraa i to’na i‘oa ?

I to‘u haereraa e mata‘ita‘i i te Uru Raau Mo‘a, ua tamata vau i te feruri eaha pa‘i e ahiri a‘e o Iosepha Semita vau. I roto i taua taime au maitai ra, ua muhumuhu mai te Varua i to‘u mafatu te tupa‘i noa ra e, te ti‘a nei oe i te hoê vahi mo‘a e e parau mau te mau mea atoa o ta te peropheta Iosepha Semita i parau. Inaha, ua tae mai te haapapûraa ia‘u e, e farii tatou paatoa i to’na faaroo, i to’na itoito e i to’na hiaai papû i te haapa‘o i ta te Atua. Ua farii oia i te hoê pahonoraa i ta’na pure haehaa. Ua ite oia i te Metua e i Ta’na Tamaiti here. I roto i taua Uru Raau Mo‘a ra, ua ite au e, aita te Metua i te Ao ra i ite noa ia Iosepha Semita ana‘e, ua ite atoa râ Oia ia tatou tata‘itahi i to tatou i‘oa – e mai ia Iosepha Semita i farii i te hoê tuhaa faufaa i roto i teie ohipa rahi e te maere, oia’toa tatou nei, e tuhaa faufaa atoa ta tatou i teie mau mahana hopea nei.

Ua ite anei outou e ua ite te Metua i te Ao ra ia outou tata‘itahi – i to outou i‘oa ? Ua haapii mai te mau papa‘iraa mo‘a ia tatou e, e parau mau te reira. I to Enosa haereraa i roto i te uru raau ia pure, teie ta’na i papa‘i, « E Enosa, ua faaorehia ta oe mau hara, e e haamaitaihia oe. »2 Aita Mose i pure noa ua aparau râ oia i te Atua mata e te mata, e parau maira te Atua ia Mose, « E ohipa ta‘u na oe e Mose, ta‘u tamaiti. »3 Ua taui te Fatu i te i‘oa o Iakoba ia Iseraela ia iteahia te hoho‘a mau o ta’na misioni i te fenua nei.4 Ua na reira atoa oia no te i‘oa o Paulo e no Aberahama e no Sara. I roto i Te Mau Parau Haapii e te Mau Parau Fafau, i te tuhaa 25, ua horo‘ahia te hoê haamaitairaa no Emma Semita no te tamahanahana e no te arata‘i ia’na i roto i to’na oraraa. Ua haamata teie haamaitairaa na roto i teie mau parau, « A faaroo mai na i te reo o te Fatu o to oe ra Atua, a parau atu ai au ia oe, e Emma Semita, ta‘u tamahine. »5

Aita paha outou i faaroo i te reo o te Fatu i te piiraa mai ia outou i to outou i‘oa, ua ite râ Oia ia outou tata‘itahi e ua ite i to outou i‘oa. Teie ta Elder Neal A. Maxwell i parau, « Te faaite papû atu nei au ia outou e, ua ite te Atua ia outou tata‘itahi… i te haamataraa (a hi‘o PH&PF 93:23). Ua here Oia ia outou mai te haamataraa mai. Aita Oia i ite noa i te i‘oa o te mau feti‘a (a hi‘o Salamo 147:4 ; Isaia 40:26); ua ite atoa râ Oia i to outou mau i‘oa e i te mau mamae o to outou aau e to outou mau oaoa atoa ! »6.

Nahea outou e ite ai e ua ite to outou Metua i te Ao ra i to outou i‘oa e i to outou mau hinaaro ? Teie ta Elder Robert D. Hales i a‘o: « A haere i roto i te mau papa‘iraa mo‘a. A tuturi i roto i te pure. A ani na roto i te faaroo. A faaroo i te Varua Maitai…. A ora i te evanelia na roto i te faa‘oroma‘i e te tapea maiteraa »7

Tera ta Iosepha i rave. Ua tauturu to’na iteraa papû ia tatou paato‘a ia ite e ua itehia e ua herehia mai tatou e to tatou Metua i te Ao ra. E mau « tamahine mau tatou na te hoê Metua i te Ao ra o tei here ia tatou. »8 Teie ta Elder Jeffrey R. Holland i parau: « Aita te Atua i faaherehere e aore râ, i poihere iti noa‘e te tahi i te tahi…. Ua here râ Oia ia tatou tata‘itahi – tei paruru-ore-hia, tei hepohepo, tei rave i to’na iho hoho‘a e te taato‘araa…. E faaitoito Oia i te feia horo tata‘itahi, ma te pii-hua e, e hororaa teie no te pato‘i i te hara eiaha râ no te ‘aro te tahi i te tahi. »9

I te fariiraa Iosepha i teie iteraa, ua huehue roa to’na oraraa. Inaha, ua titauhia oia ia ‘aro i te faateimaharaa rahi a to’na mau hoa e te feia paari. Ua horo‘a mai te aamu o Iosepha Semita i te hoê hi‘oraa faufaa no tatou nei. E nehenehe tatou e faaohipa i ta’na mau haapiiraa ia ore ana‘e tatou e ite eaha râ te rave, ia farii tatou i te faateimaharaa a te hoa, ia haaatihia tatou e te mau faahemaraa e aore râ, ia mana‘o tatou e ere tatou i te mea mâ e aore râ, o tatou rii na‘e iho. E nehenehe tatou e pure ! E nehenehe tatou e pii i te Atua na roto i te i‘oa o Ta’na Tamaiti Mo‘a o Iesu Mesia, e imi i te tamahanahanaraa, te arata‘iraa, e te faatereraa. Ua ŭ anei outou i te hoê fifi ma te ite ore e eaha râ te rave ? Teie ta Iosepha i parau, « Ua tupu te fifi i roto i to‘u mana‘o… Ua parau pinepine au ia‘u iho e: Eaha ra ïa te rave ? »10

E mea nahea to’na fariiraa i te tamahanahanaraa e te arata‘iraa ? Ua tai‘o oia i te mau papa‘iraa mo‘a, ua feruri hohonu i te mau fafauraa, e i muri mai « ua tae mai te faaotiraa e e ‘ia ani i te Atua’ »11. Na te pahonoraa o ta’na i farii i taua mahana nehenehe o taua tau mahanahana ra i taui i to’na oraraa e i ta’na faatereraa. Ua ite oia. Ua farii oia i te hoê iteraa papû no te Atua e no Iesu Mesia, e na to’na iteraa papû i faati‘a ia’na ia ora i te evanelia na roto i te faa‘oroma‘i e te tapea-maite-raa. Aita oia i vaiiho ia’na ia faatarapapehia e te mau faateimaharaa e te hamaniinoraa a te mau hoa, mai ta’na i parau, « Ua ite mau vau i te orama. Ua papû te reira ia‘u, e ua papû atoa ia‘u e, ua ite te Atua i te reira, e aita e nehenehe ia‘u ia huna i te reira. Ua ti‘a etaeta râ oia no to’na iteraa papû. E nehenehe atoa outou e na reira. »12

Mai te mea e farii outou i te umeraa a te mau hoa, a pure, a ani na roto i te faaroo e a faaroo i te Varua Maitai. A ora i te evanelia. Ua ite Iosepha i to’na mau hapehape e i to’na mau paruparu. Inaha – ua pure oia. Ei pahonoraa i ta’na pure, ua fâ mai te melahi Moroni. Teie ta Iosepha i papa‘i: « Ua faahiti mai Oia i to‘u i‘oa » e na o maira ia‘u « e ohipa ta te Atua e horo‘a mai ia‘u ia rave »13.

A pure ai tatou, e arata‘i e e faaineine te Fatu ia tatou no te raveraa i ta tatou tuhaa. I te hoê tau mahanahana, a tere ai au na Eropa e te mau piahi no Te Pŭpŭ Ori no BYU, ua haapii mai au i te hoê haapiiraa. Ua ma‘ihia vau e ua tarapape to‘u aau. Ua hinaaro vau i te ho‘i i te fare. Tei te fenua Ekotia matou i te oriraa no te mau melo, te mau melo imi e te mau misionare. Haere atura matou i te fare misioni no te pure. A tomo atu ai au, ua hi‘o ti‘a vau i ni‘a i te hoê ofa‘i i roto i te aua. Nana‘ohia i ni‘a i te ofa‘i te mau parau i muri nei, « Taa ê Noa’tu o Vai râ Oe, a Rave Maitai i Ta Oe Tuhaa. » Ua putapu teie mau parau i roto i to‘u aau mai te uira ra te huru. Ua mana‘o vau e, te parau nei tei ofa‘i ia‘u. Ua tauihia vau. Ua ite au i taua taime ra e, e tuhaa ta‘u no te rave eiaha noa i roto i te tere ori haaati, i roto atoa râ i to‘u oraraa e e mea faufaa ia‘u ia « rave maitai » i ta‘u tuhaa.14

Eaha ta te Fatu e titau maira ia tatou ia rave ? Te hinaaro nei Oia ia tatou ia rave maitai i ta tatou tuhaa i roto i te tuhaa hopea o To’na ho‘iraa mai. Te hinaaro nei Oia ia tatou ia faati‘amâ ia tatou no te ho‘i i pahai iho Ia’na. Te hinaaro nei Oia ia riro tatou mai Ia’na. A pee i te hoho‘a o Iosepha. E mea au roa na‘u te himene a te pŭpŭ himene i himene mai nei, « E noa’tu i te reira, / Ti‘aturi noa â. »15. Te aueue-ore-raa i roto i te opuaraa, e te itoito papû. Ua faahoho‘a Iosepha ia’na iho ei « taata haape‘ape‘a » i te basileia o te enemi. Teie ta’na i parau, « E au e, ua ite te enemi, i to‘u apîraa e, e riro ihoa vau ei haape‘ape‘a e ei tafifi i to’na basileia »16. Ua papa‘i au i te hiti o ta‘u mau nota, « Ia riro ei taata haapeapea ! » A ti‘aturi i te parururaa a to outou Metua i te Ao ra.

E horo‘a tatou i te hoê tuhaa faufaa mai te mea e pee tatou i te hoho‘a tei faanahohia e Iosepha Semita. Ua faaitoito te Fatu ia Iosepha Semita no ta’na misioni hanahana. E faaitoito Oia ia outou no to outou. E nehenehe atoa Oia e tono mai i Ta’na mau melahi mo‘a ei pou turu‘iraa no outou. I teie nei, teie te titauraa : E roohia mai anei outou e taua mau melahi ra i te vahi e tomohia mai e ratou ? E faaea mamu anei outou no te faaroo ? E aueue-ore anei outou ma te ti‘aturi ?

Te ora nei tatou i te hoê anotau i faaho‘ihia mai ai te îraa o te evanelia i te fenua nei na roto i te peropheta a te Fatu o Iosepha Semita. Te ora nei tatou i te tau i tae mai ai te Buka a Moromona no te arata‘i ia tatou. Te ora nei tatou i te tau e te vai nei te hoê peropheta ora, te mana o te autahu‘araa i te fenua nei, e te mana no te taatiraa i te mau utuafare no te tau e a muri atu i roto i te mau hiero mo‘a. Oia mau, o te mau mahana teie e « ore e ti‘a ia haamo‘ehia. »17

Te pure nei au ia tapea papû outou tata‘itahi i to outou faaroo, ia nehenehe tatou ia pee i te hoho‘a a Iosepha Semita i faati‘a no tatou ia roaa te hoê iteraa papû. Te pure atoa nei au ia riro tatou ei mau taata ti‘amâ no te monoraa i te Faaora na roto i te amoraa i To’na i‘oa. Teie o Ta’na i fafau mai : « Mai te ra‘i apî nei hoi, e te fenua apî ta‘u e hamani, e vai tamau mai i mua ia‘u nei,… e vai tamau mai â… to outou i‘oa. »18

Ua tavini to‘u iteraa papû no te evanelia a Iesu Mesia i faaho‘i-faahou-hia mai ei arata‘i e ei tutau i roto i to‘u oraraa. Te oaoa nei au i te ti‘a’tu i mua ia outou i teie mahana e ia parau ma te puai o to‘u aau, « Mauruuru Matou e te Atua, no ta Oe na peropheta. »19 Te oaoa rahi nei au no te parau-ti‘a o te hoê taure‘are‘a 14 matahiti tei pure ia pahonohia ta’na mau aniraa e o tei tapea papû i te ite o ta’na i farii.

E tuhaa ta outou tata‘itahi i roto i teie ohipa rahi e te maere. E tauturu Faaora ia outou. E arata‘i Oia ia outou na to outou rima.20 Ua ite Oia i to outou i‘oa. Te faaite papû nei au i te reira, na roto i te i‘oa mo‘a o Iesu Mesia, amene.

Te mau nota

  1. Te Aamu o Iosepha Semita 1:14, 17 ; haapapûraa apitihia’tu.

  2. Enos 1:5 ; haapapûraa apitihia’tu.

  3. Mose 1:6 ; haapapûraa apitihia’tu.

  4. A hi‘o « Guide des écritures », « Israël, » 708.

  5. PH&PF 25:1; haapapûraa apitihia’tu.

  6. « Remember How Merciful the Lord Hath Been, » Liahona, me 2004, 46.

  7. « Receiving a Testimony of the Restored Gospel of Jesus Christ, » Liahona, novema 2003, 31.

  8. A hi‘o i te parau faaite a te Feia Apî.

  9. « The Other Prodigal, » Liahona, tiurai 2002, 72.

  10. Te Aamu o Iosepha Semita 1:8, 10.

  11. Te Aamu o Iosepha Semita 1:13.

  12. Te Aamu o Iosepha Semita 1:25.

  13. Te Aamu o Iosepha Semita 1:33; haapapûraa apitihia’tu.

  14. Ua faauru-atoa-hia te peresideni David O. McKay e teie nei ofa‘i a rave ai oia i ta’na misioni i te fenua Ekotia. I to’na riroraa ei Peresideni no te Ekalesia, ua hoo mai oia i teie ofa‘i e ua tamau i te opani tomoraa o te fare misioni i Ekotia ia riro ei puna no te faaururaa no te mau misionare.

  15. « Te pure matamua a Iosepha Semita, » Te mau Himene, no. 26.

  16. Te Aamu o Iosepha Semita 1:20.

  17. Te Aamu o Iosepha Semita 1:71, nota.

  18. Isaia 66:22.

  19. Te mau Himene, no. 10.

  20. A hi‘o PH&PF 112:10 ; Aberahama 1:18.