2005
O te faaroo te pahonoraa
Me 2005


O te faaroo te pahonoraa

A haamana‘o e, te pahonoraa o te faaroo e te haapa‘o ïa – noa’tu e e hape; i te tahi taime, penei a‘e, ia tupu mau te fifi.

I te mau mahana matamua no te matahiti 1950, te tama‘i ra te Hau Amui no Marite e te fenua Korea. No te ture ma‘iti a te hau i te reira tau, aita te feia apî tamaroa e faati‘ahia ia rave i te hoê misioni e ravehia râ ratou i roto i te nuu. No to‘u ite i te reira, ua tapa‘o vau ia‘u i roto i te Nuu Tia’i a haere noa’i au i te haapiiraa. Ta‘u fâ, ia riro mai vau ei raatira faehau mai to‘u mau taea‘e paari. Tera râ, i to‘u ho‘i raa i te fare no ta‘u tau faafaaearaa o Noela, ua titau mai to‘u episekopo o Vern Freeman ia‘u i roto i ta’na piha toro‘a. Ua faaite oia ia‘u e, ua faaau te hoê taata faatere o te Ekalesia i te i‘oa o te taea‘e Gordon B. Hinckley i te mau Hau Amui no Marite ia vaiiho hoê a‘e taure‘are‘a i te paroita hoê no te Ekalesia i te Hau Amui no Marite ia haere e tavini i roto i te hoê misioni. E farii ïa teie taure‘are‘a i te hoê parau faati‘a no te aau faehau mai ia haere e rave i ta’na misioni.

Ua faaite mai te episekopo Freeman e, ua pure noa na oia no te reira e ua mana‘o oia i te horo‘a i to‘u i‘oa no te haere e rave i te hoê misioni rave tamau ei ti‘a no ta matou paroita. Ua faaite au ia’na e ua faanaho i ta‘u mau opuaraa – Ua tapa‘o vau i roto i te Nuu Tia’i e te hinaaro nei au ia riro ei raatira mai to‘u mau taea‘e ! Ua faaara mârŭ maira te episekopo ia‘u e, ua faauruhia oia ia tuu ia‘u ia tavini i roto i te hoê misioni i teie tau taa ê. Parau maira oia ia‘u, « A ho‘i i te fare e a aparau i to‘u na metua, e ia ho‘i mai au i taua iho â ahiahi ra e ta‘u pahonoraa. »

Ua ho‘i au i te fare e ua faaite i to‘u Papa e i to‘u Mama i te ohipa i tupu. Ua parau mai raua e, ua faauruhia te episekopo e e mea ti‘a ia‘u ia farii i te aniraa manihini a te Fatu ia haere e tavini. Ua ite râ to‘u Mama i te tarapape o to‘u aau no te mea, eita ïa vau e riro ei raatira. Teie ta’na i parau:

« E ti‘aturi ia Iehova ma to aau atoa ra; eiaha râ e ti‘aturi i to oe ihora haapa‘o. Eiaha e haamo‘e ia’na i to oe atoa ra mau haere‘a.

« E na’na e faaite ia oe i to oe ra mau haere‘a. »1

I taua pô ihoa ra, ho‘i atura vau i te piha toro‘a o te episekopo e ua farii i te aniraa manihini. Ua faaue oia ia‘u ia haere e faaite i te Piha Ma‘itiraa Faehau i ta‘u faaotiraa.

Ua na reira vau, i to‘u râ haereraa ‘tu, parau mai nei te vahine i roto i te piha toro‘a a te nuu e, « mai te mea e farii oe i te aniraa e rave i ta oe misioni, e farii ïa oe i te hoê parau titauraa no te haere i te faaehau hou oe a ho‘i-faahou ai i roto i te Nuu Tia’i. Eita ïa oe e riro ei raatira, e taata rii noa ra. »

Noa’tu teie tauiraa mana‘o-ore-hia, e mea maitai roa ta‘u misioni. Na te reira i taui i te tereraa o to‘u oraraa mai teie ravehia no vetahi o tei haere atu e tavini. E no te mea ua tape‘a maite te hau i ta’na parau, ua hapono mai ratou i te hoê rata faaararaa no te tono ia‘u i roto i te aua faaehau o te Hau Amui no Marite hoê ava‘e hou ta‘u misioni i oti ai.

I muri mai hoê ava‘e i roto i te aua faaineineraa e i te aua haapiipiiraa muto‘i faehau, ua tonohia vau e rave i te ohipa i roto i te aua muto‘i a te faehau. I te hoê pô, ua faauehia vau ia apee i te mau mau‘auri mai te tahi aua i te tahi.

I taua pô ra, ua tae matou i te afaraa o to matou tere e ua tape‘a i te hoê vahi no te faafaaea. Ua faaue te raatira faatere ia matou e haere i roto i te hoê vahi tamaaraa no te inu i te taofe ia vai ara noa matou no te toe‘a o te pô. E ua ite oia e, aita vau i farii i taua parau ra. Ui maira oia, « Fa’ehau, e mea ti‘a ia oe ia haere e inu i te taofe ia vai ara noa oe i roto i teie tere. Aita vau e hinaaro ia ora te mau mau‘auri e aore râ, ia fifi ta‘u taime haapa‘oraa. »

Pahoho atura vau, « Eita e nehenehe. E Momoni au, e aita vau e inu i te taofe. »

Aita oia i tau‘a mai i ta‘u pahono, e ua faahepo oia ia haere vau e inu i te taofe.

E ua pato‘i faahou vau ma te faatura. Ho‘i atura vau i roto i te pereoo e ta‘u pupuhi, e ua pure au i roto i to‘u aau ia vai ara noa vau ia ore au e inu i taua taofe ra. Aita roa râ te hoê noa‘e fifi i tupu i roto i taua tere ra.

Tau mahana i muri mai, ua titauhia vau e taua raatira faatere ra i roto i ta’na piha toro‘a no te hoê uiuiraa. Ua faaite oia ia‘u e, noa’tu to’na pe‘ape‘a ia ore au e vai ara noa i taua pô ra, ua faahiahia râ oia i te mea e, ua tape‘a maite au i to‘u ti. Inaha, i to‘u hitimahuta, parau maira oia e, ua tonohia to’na tauturu vahi ê, e te ani nei oia ia‘u ei mono ia’na !

No na matahiti e piti, rave rahi taime to‘u taviniraa i roto i te ohipa faatere e i roto i te ohipa haapa‘oraa faufaa. Ia oti ta‘u tau faehau, ua manuïa te mau mea o ta‘u i haapii mai i roto i taua taime taviniraa ra o tei ore e moemoeahia na e au na mua’tu.

Na roto mai i teie aamu iti – ua tupu atoa te tahi atu â mai teie te huru i roto i te tereraa o to‘u oraraa – ua haapii mai au e, te faaroo o te pahonoraa ïa i to‘u mau tapitapi, te mau feruriraa e te mau mauiui. Faaroo i roto i te Fatu, ia Iesu Mesia o te hoê ïa mana mau o te nehenehe e taui i to tatou oraraa ma te arata‘i ia tatou i te ora.

Nahea tatou ia faarahi i teie faaroo ? E mea na roto ïa i ta tatou mau ohipa. E mea ti‘a « ia haere tatou e rave i te mau mea ta te Fatu i faaue mai »,2 mai ta Nephi i a‘o mai. E mea ti‘a ia tatou ia ti‘aturi i te Atua ma to tatou aau atoa, mai ta to‘u metua vahine i haapii ia‘u. Ia rave tatou i te hinaaro o te Fatu rahi taime, e ia faaohipa tatou i te faaroo ma te mauruuru, e ite tatou e, e haamaitai rahihia mai tatou no to tatou haapa‘o.

I te tahi râ mau taime, e ite tatou e, noa’tu ua tamata tatou i te tavini i te Fatu, te mamae noa ra râ tatou. Ua matau paha outou i te hoê taata o tei ‘aro i te mau tamataraa no te mau mea i tupu: a feruri na e ua tupuhia te hoê tamarii a te hoê metua i te ma‘i, e ua pure e ua haapae te mau taata ma to ratou aau e varua atoa e inaha pohe atura. E aore râ, te misionare o tei faatusia ia’na no te raveraa i te hoê misioni, e ua tupuhia i te hoê ma‘i e ua topa i roto i te huma e aore râ, i te mauiui rahi. E aore râ, i te hoê vahine o tei ora faaroo noa e te haapa‘o maitai e inaha, eita oia e fanau i te mau tamarii o ta’na i ti‘aturi e farii oia. E aore râ, o tei tamata i te faariro i to’na utuafare ei vahi oraraa no to’na utuafare i reira oia e faaamu ai i ta’na mau tamarii, e inaha, pohe atura te tane. Rave rahi mau hi‘oraa i roto i te mau papa‘iraa mo‘a no te feia o tei faaorahia i muri mai i to ratou faaiteraa i te faaroo rahi mai ia Sadaraka, meseka e Abede-nego i roto i te umu auahi. Ua faaite atoa râ te mau papa‘iraa mo‘a rave rahi mau hi‘oraa no te feia o tei pûpû ia ratou e aita râ te faaoraraa hanahana i tupu. Ua taninahia Abinadi i te auahi, ua tapuhia te upoo o Ioane Bapetizo, ua hurihia o Alama e o Amuleka i roto i te auahi. Eita te raveraa i te maitai noa e faaite ia tatou e, e upooti‘a te mau mea’toa. Te taviri râ, o te haamana‘oraa ïa e, o te faaroo te pahonoraa – noa’tu e e hape; i te tahi taime, penei a‘e, ia tupu mau te fifi.

A haamana‘o i te fafauraa a te Fatu e, e tauturu Oia ia tatou a ‘aro ai tatou i te enemi. E aroha rahi To’na no te feia o te mauiui ra. O Oia ho‘i tei parau e, « E ao to tei oto: e tamahanahanahia ratou. »3

Ei tuhaa no te Taraehara, ua mauiui to tatou Faaora i te mau mea’toa. Ua ite Oia i te mamae i te pae tino e i te pae aehuehu; Ua ite Oia i te oto no tei mo‘e e no tei haavarehia. Area râ, ua faaite Oia ia tatou i te e‘a o te here mau, te faaoroma‘i, te haehaa, e te haapa‘o ia roaa te hau e te oaoa. Ua parau Iesu, « E hau ta‘u e vaiiho ia outou nei, o to‘u nei hau ta‘u e ho-atu no outou. » Area râ, te faaara mai nei Oia ia tatou ia imi hau atu i te tamahanahanaraa a to te ao nei, i parau faahou ai Iesu e, « E ere mai ta to te ao nei horo‘a ta‘u horo‘a ia outou. »4 E ite te ao nei i te hau i muri mai i te hoê tama‘i e aore râ, i te hoê mauiui area Iesu râ, ua pûpû mai ïa Oia i te tamahanahanaraa noa’tu to tatou mauiui. Aita To’na orara i ere i te mâro e aore râ, i te mamae area râ, ua ti‘amâ râ i te feaa e ua î i te auraa mau. Teie ta te Aposetolo Petero i papa‘i: « Ia pohe râ outou ma te haapa‘o maitai, a faaoroma‘i ai outou, e mea au ïa i te Atua.

« parauhia’i ho‘i outou ; i pohe atoa ho‘i te Mesia iho no outou ; e ua vaiiho ho‘i i te haapa‘oraa na outou, ia pee outou i to’na taahiraa avae…

« O tei ore i faaino atu, ia faainohia mai oia; e ia pohe oia ra, aore oia i parau tahoo atu; ua pûpû râ ia’na iho ia’na no’na, te mana‘o-ti‘a ra. »5

O tatou o tei farii ia Iesu Mesia ei Faaora no tatou, e mea ti‘a ia ti‘aturi maite i te mau maitai o te Mesia. E faaora Oia ia tatou i muri mai i to tatou raveraa i te mau mea atoa. Ia faaohipa itoito tatou i to tatou faaroo, e ia haere tatou i mua ma te ti‘aturi maite i te mau maitai o te Mesia, e haamaitai mai Oia ia tatou e e arata‘i oia ia tatou i roto i ta tatou mau tautooraa atoa. E haapuai Oia ia tatou e e hopoi mai i te hau ia tatou i roto i te mau taime o te mau ati. « E haere‘a faroo ho‘i to matou, e ere i te haere‘a i te mata. »6 Te pure nei au ia haapii tatou tata‘itahi ia tuu i to tatou ti‘aturi i roto i te Fatu e ia faarahi i to tatou faaroo i roto Ia’na.

I teie nei, e te mau taea‘e e te mau tuahine, ei opaniraa, te hinaaro nei au e faahiti faahou atu i te hoê parau. Rave rahi matahiti to‘u hi‘opo‘a fatata raa i te peresideni Hinckley, te hinaaro nei au i te faaara’tu ia outou, e ere te peresideni Hinckley i te peropheta ora noa, e ite ora atoa râ oia. E ite oia i te mau mea o te ore e itehia e vetahi. Ua roaa ia’na te horo‘araa no te ite; e taata mana‘o maitai e e taata faatupu mau. Te hinaaro nei au i te haamauruuru i te Fatu no te tia’iraa e te parururaa i te oraraa o te peresideni Hinckley ma te faati‘a ia’na e to’na na tauturu faahiahia ia arata‘i i te Ekalesia no na matahiti 10 i ma‘iri. Na roto i te arata‘iraa hanahana a te peresideni Hinckley, ua haamaitai rahihia mai te Ekalesia, e ere ho‘i i te mea ohie. Te faaitoito puai atu nei au ia outou ia pee maite i ta’na a‘o e ta’na arata‘iraa, no te mea « e hi‘o ta te Fatu i faatupu no to’na ra feia. »7

O Iesu te Mesia. E peropheta Iosepha no te faaho‘i-faahou-raa mai. O Gordon B. Hinckley to tatou peropheta ora. Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

Te mau nota

  1. Maseli 3:5-6.

  2. 1 Nephi 3:7

  3. Mataio 5:4.

  4. Ioane 14:27.

  5. 1 Petero 2:20-21, 23.

  6. 2 Korinetia 5:7.

  7. Mose 6:36.