2005
A ara na i te ino i muri mai i te mau mata ataata
Me 2005


A ara na i te ino i muri mai i te mau mata ataata

A faaaano ai tatou i to tatou maramarama e te here no te Faaora, e anaana mai ïa To’na maramarama e ati a‘e ia tatou. Ei reira tatou e ite atu ai i te ino ia au i to’na ra huru mau.

Teie pô te parau nei au ia outou e te mau feia apî tane, o ta te peresideni Gordon B. Hinkley i haapapû mai e, ei « u‘i maita‘i roa‘e. »1 Te ite nei matou i to outou maitai rahi ati a‘e te ao nei. Te pure nei au ia farii outou i te iteraa e, teie mau parau ta‘u, e mau parau ïa no outou, ei tamaiti na te Atua, te rohi nei ia rave i te mea maitai.

Te hinaaro nei au ia faaite ia outou i te hoê iteraa no ni‘a i te hoê taata faaroo e hoa rahi no‘u no te mau mahana hope‘a nei. E parau noa vau ia’na « to‘u hoa » no te mau tumu o te taa ia outou i muri nei.

A ohipa ai oia ei muto‘i taa ê no te FBI, ua imi tamau to‘u hoa i te mau pŭpŭ taata hara rarahi e opere huna nei i te mau raau ta‘ero i roto ia Marite nei.

I te hoê râ taime, ua haafatata’tu oia e te tahi muto‘i i te fare faaearaa ta raua i ti‘aturi e, o oia ïa te taata opere raau taero cocaine. Ua faaite mai to‘u hoa i te mea i tupu.

« Ua patoto atu maua i te opani o te taata opere raau ta‘ero. Ua iriti maira oia i te uputa, a ite mai ai oia ia maua, tamata a‘e ra oia ia faaapiapi i te hi‘oraa. Area râ, ua taere roa, ua ite ê atu na ïa maua i te cocaine i ni‘a i te iri tamaaraa.

« Ua tahuna ‘oi‘oi a‘e ra te hoê tane e te hoê vahine i te cocaine e vaira i ni‘a i te iri tamaaraa. Mea titauhia ia maua ia haru mai ei faaiteraa papû, no reira ua tura‘i rû atu ra vau i te taata opere i te hiti o tei paruru mai ia‘u i te uputa. A tura‘i ai au ia’na, ua faa-etaeta atu ra vau i ta‘u mata. Aita oia i faaite mai te riri e te taiâ. Ua ataata noa mai ra oia ia‘u.

« No to’na mata ataata haavare i mana‘o ai au e, e ere oia i te taata fifi roa no reira ua faaru‘e vitiviti a‘e ra vau ia’na e horo atu ra i te iri tamaaraa. I teie taime, tei muri mai oia i to‘u tua. I reira iho, ô maira te mana‘o puai i roto i to‘u feruriraa e: ‘A ara i te ino i muri mai i te mau mata ataata.’

« Ua huri ‘oi‘oi maira vau i to‘u aro i mua ia’na. Tei roto to’na rima i te pute aano i mua. Aore i mahia, huti maira vau i ta’na rima i rapae i to’na pute. Mea na reira noa to‘u iteraa i te pupuhi tereimu afa [automatique] tei ineine roa no te pupuhi mai. I reira iho, tupu a‘e ra te hoê ohipa hauriri‘a e ua haruhia maira ta’na pupuhi. »2

No te tahi atu huru, i muri a‘e i teie, ua itehia oia ei taata opere raau taero tei taparahi na i te taata e te faate‘ote‘o ra no te taparahi atoa i to‘u hoa ia ore oia ia roaa mai i te haruhia i te reira iho taime.

Ua pinepine au i te feruri i te tu‘atiraa mau o teie parau tei tae i roto i to’na feruriraa: « A ara i te ino i muri mai i te mau mata ataata. » O ta‘u ïa e hinaaro nei ia a‘o atu ia outou i teie pô.

Hamata ana‘e tatou na ni‘a i ta tatou i matau. Te maitai ra no ô mai ïa i te Atua ra, te ino ra no ô mai ia i te diabolo ra.3 Area râ, e puai taa ê to te tahi i to te tahi i te aroraa i roto i te ao nei. Te upoo no te mau maitai atoa ra o te Mesia ïa – Oia te Tamaiti Fanau Tahi a te Metua, tei hamani i to tatou ao e i te tahi atu mau ao e rave rahi. Oia to tatou Faaora te taata maitai roa tei ti‘a faahou mai.4 Ua ite au e, te ora nei Oia.

Te diabolo, i te tahi pae, « te faafariu nei ïa i te taata ia rave i te ino. »5 « Ua hi‘a mai oia mai te ra‘i mai… e ua atihia oia e a muri noa’tu »,6 e te ohipa nei « ia ati-atoa-hia te mau taata atoa mai ia’na ra te huru. »7 E taata haavare oia e te hoê tei pau.8

Te mana o te Faaora e te mana o te diabolo, aita ïa i aifaito roa.9 Tera râ, i ni‘a i teie paraneta, ua horo‘ahia i te diabolo te hoê ti‘araa faauru, no te horo‘a ia tatou i te mana no te ma‘iti i te maitai e te ino. Te parau ra te mau papa‘iraa mo‘a e: « No reira i faatia’i te Fatu, te Atua, ia rave te taata mai te au i to’na iho hinaaro. [E] aita e tia i te taata ia rave mai te au i to’na iho hinaaro, [maori râ] e arataihia oia e te tahi e te tahi. »10

Te ma‘itiraa i rotopu i te maitai e te ino, e mea titauhia ïa no to tatou iteraa i ni‘a i te ao nei. I roto i te tuatapaparaa hope‘a o to tatou oraraa, e ere roa’tu i te mea fifi mai te peu e, ua onahia na tatou e aore ra i veve na, ua ha‘uti na ei ma‘ona, ua hoahia anei tatou e aore ra ua pinepine tatou i te haamo‘ehia.

E ti‘a ia tatou ia rave i te ohipa, ia haapii mai, ia ata, ia oaoa, ia ori, ia himene e ia mauruuru ho‘i no te mau ite i roaa mai. E mau tuhaa umerehia ïa no te ao nei. Area râ, e ere te reira i te tumu i tae mai ai tatou i ô nei.11 Te rave‘a no te ma‘iti i te maitai na ni‘a a‘e i te ino, o te tumu mau ïa tei onei tatou.12

Eita te hoê o tatou e parau e, « Te hinaaro nei au ia ma‘iti i te ino. » E hinaaro paatoa tatou ia ma‘iti i te maitai.

Tera râ, e ere i te mea ohie ia ma‘iti i te maitai na ni‘a a‘e i te ino no te mea, te pinepine nei te ino i te tapuni i muri mai i te mau mata ataata. A faaroo mai na i teie mau faaararaa ra:

« A ara maite… ia ore outou ia mana‘o i te mea ino mai te mea ra e, no ô mai ïa i te Atua. »13

« E ara e e pureho‘i ma te tuutuu ore, ia ore outou ia roohia i te râmâ; i hinaaro na ho‘i Satani ia outou. »14

« E ua imi atoa Satani i te haavare atu ia outou, ia ti‘a ia’na ia huri atu ia outou na. »15

Te parau poro‘i: A ara i te ino i muri mai i te mau mata ataata !

Ua ite a‘enei au i te tahi mau feia apî tane o tei haamata ma te feruriraa atoa ia tape‘a papû i to ratou haapa‘o maitai i te Faaora, area râ, ua pahee atu i te haere‘a no te mea aita ratou i ite atu i te ino i muri mai i te mau mata ataata o tei mata huna mai. Ua ite atu ratou i te arearea, te oaoa, te auhoaraa aita râ i ite i te tahi mau hope‘araa ino.

No reira, nahea tatou ia ite i te ino i muri mai i te tahi mau mea aita to ratou e hi‘oraa ino ?

Ua ite a‘ena outou i te mau pahonoraa, tera râ, teie te tahi mau mana‘o:

A tahi, a aparau i to outou mau metua. Outou e huru orurehau te mana‘o ? Ei mau metua tane ua ite matou e, e ere matou i te mea maitai roa’tu, area râ, ua here matou ia outou e to outou atoa mau metua vahine, te feruri hohonu nei no to outou ma‘itiraa i te maitai.

I muri iho, a pee i te peropheta. Teie mau taata 15 ta tatou e paturu nei ei mau peropheta, ei mau hi‘o, ei mau heheu parau, ua horo‘ahia ia ratou te mana hanahana no te hi‘o i te mau mea te ore e itehia ia tatou i te tahi mau taime. Ua horo‘a e ua a‘o maramarama mai te peresideni Hinckley ia tatou no ni‘a i te mau ino i muri mai i te mau mata ataata.16 E tei ia outou na te buka iti arata‘i, faauruhia: No te Puai o te Feia Apî 17. Ia faaohipa outou i te a‘oraa a te peresideni Hinckley, ua fafau mai te Fatu e, « E iriti atu Oia i te mana no te pouri i mua ia outou. »18 E ite outou i « te ino i muri mai i te mata ataata » ia fa mai e ia faaru‘e mai ia outou.

Te mea faufaa roa râ, a vaiiho i te Varua Maitai ia riro ei arata‘i no outou. Ua fafau mai te Fatu ia tatou e, ia ora parau ti‘a tatou, e tae mai ïa te reo iti ha‘iha‘i i roto roa i to tatou feruriraa e te aau.19 Ua ite outou i teie huru. Ua ite outou i teie reo.20

Te horo‘araa a te Varua Maitai, no te pae varua mai ïa. E mea taa ê mau. Eita e nehenehe ia faahapa-tau‘a-ore ia’na i te hoê mahana e ia ti‘aturi ia’na no te faaitoito mai ia oe ia po‘ipo‘i a‘e. Ia haapa‘o râ outou i ta’na faaururaa e ia ora parau ti‘a noa, e tupu te puai i roto ia outou. Ua faaara mai te Varua Maitai i to‘u hoa i te fifi pae tino. E na reira atoa Oia i te faaara ia outou i te fifi pae varua.

I te pae hope‘a, a imi i to oe iho iteraa papû no ni‘a i te Faaora. A pure ma te hiaai rahi. A tai‘o omo‘e i te Buka a Moromona. A Feruri omo‘e e, o vai mau râ o Iesu, e mea nahea to’na oraraa e te faatusiaraa i faufaa ai no oe ra.

A haamana‘o i te hi‘oraa [maitai] o te tamaiti apî, o Iosepha Semita. A tu‘ama ai oia i te mori hinu i te pô no te tai‘o i te Bibilia, te tumu no te mea, ua hinaaro ihoa oia. I to’na haereraa i te uru raau no te pure, o oia ana‘e iho i te haereraa.21

A faaaano ai tatou i to tatou maramarama e te here no te Faaora, e anaana mai ïa To’na maramarama e ati a‘e ia tatou. Ei reira tatou e ite atu ai i te ino ia au i to’na ra huru mau.22

Ua ite au e o Iesu Mesia, to tatou ïa Faaora. Aita e faaauraa no to’na faahiahia e to’na hanahana, to’na teitei e to’na nehenehe. Ua fâ mai Oia e To’na Metua i te peropheta ra ia Iosepha Semita. Te peresideni Gordon B. Hinckley, e peropheta mau ïa na te Atua i teie mahana. E te mau taea‘e e, te mau nei tatou i To’na Autahu‘araa Mo‘a. A parahi ti‘amâ noa ai tatou e haamaitaihia tatou ia « ite i te ino i muri mai i te mau mata ataata. » Te haapapû nei au i te reira i roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.

Te mau nota

  1. « A Chosen Generation », Ensign, me 1992, 69.

  2. Rata, 7 no mati 2005.

  3. A hi‘o Moroni 7:12.

  4. A hi‘o Luka 24:36-39; Ioane 1:14; 3 Nephi 12:48; PH&PF 76:23-24.

  5. Moroni 7:17.

  6. 2 Nephi 2:18.

  7. 2 Nephi 2:27.

  8. A hi‘o PH&PF 93:25; A hi‘o atoa « Guide des écritures », « Diable », 656.

  9. A hi‘o Mose 1:1-22.

  10. 2 Nephi 2:16.

  11. A hi‘o Gordon B. Hinckley, « Te hoê a‘oraa e te pure a te peropheta na te feia apî », Liahona, eperera. 2001, 30; « Converts and Young Men », Ensign, me 1997, 47; « Living Worthy of the Girl You Will Someday Marry », Ensign, me 1998, 49.

  12. See 2 Nephi 2:27.

  13. See Moroni 7:14.

  14. 3 Nephi 18:18.

  15. PH&PF 50:3.

  16. A hi‘o Liahona, eperera 2001, 30.

  17. A hi‘o www.lds.org. A pata i ni‘a ia « Serving in the Church », « Aaronic Priesthood /Young Men », « For the Strength of Youth. »

  18. PH&PF 21:6.

  19. A hi‘o PH&PF 8:2.

  20. A hi‘o PH&PF 18:36.

  21. A hi‘o Te Aamu o Iosepha Semita 1:11-20.

  22. A hi‘o Mose 1:1-22.