2005
Te aau i au-tahi-maite-hia
Me 2005


Te aau i au-tahi-maite-hia

I to outou bapetizo-raa-hia, ua hi‘o mai to outou mau tupuna i ni‘a iho ia outou ma te ti‘aturi…. Ua oaoa ratou i te iteraa i te hoê o to ratou huaai i te fafauraa ia imi ia ratou e ia faati‘amâ ia ratou.

Teie ta‘u poro‘i i te Feia faafariuhia i roto i te Ekalesia. I teie mahana, hau i te afaraa o te mau melo o te Ekalesia e ma‘iti nei ia bapetizohia ratou i muri a‘e i te va‘uraa o to ratou matahiti. No reira, e ere outou i te mea taa ê. Te parau nei au ia outou e, ua here te Fatu ia outou e te ti‘aturi nei Oia ia outou. Hau atu â, te parau atu nei au ia outou e, te ti‘aturi nei oia i ni‘a ia outou.

Ua ite outou i To’na here i te taime a bapetizohia ai outou. Rave rahi matahiti i ma‘iri a‘e nei, ua arata‘i au i te hoê taure‘are‘a e 20 matahiti i roto i te pape no te bapetizoraa. Ua haapii maua to‘u hoa misionare ia’na i te evanelia. O oia te taata matamua o to’na utuafare tei farii i te evanelia tei faaho‘i-faahou-hia mai. Ua ani oia i te bapetizoraa. Na faaiteraa a te Varua i faahiaai ia’na ia pee i te huru o te Faaora, tei bapetizohia e Ioane Bapetizo, noa’tu e, aita a’na e hara.

I to‘u faati‘araa mai i taua taure‘are‘a ra mai raro mai i te pape o te bapetizoraa, ua hitimahuta vau i te mea e, ua haru maira oia ia‘u, e ua muhumuhu maira i roto i to‘u taria, ma te ta‘i atoa e, « Ua mâ vau, ua mâ vau. » Ia oti ta maua tuuraa te rima, na roto i te mana no te Autahu‘araa a Melehizedeka, no te horo‘a’tu ia’na i te Varua Maitai, na ô maira oia ia‘u e, « I to oe faahitiraa i taua mau parau ra, ua ite au i te hoê mea mai te auahi ra te huru i te tereraa i roto i to‘u tino, mai ni‘a mai i to‘u upoo e tae roa’tu i raro i te avae. »

E riro taua ohipa ra ei ohipa hoê roa no oe iho tera râ, ua roaa te iteraa ia oe i te faufaa o te haamaitairaa. Mai taua taime ra, ua ite oe i te mau fafauraa tei fafauhia ia oe e te mau fafauraa ta oe i rave. Ua roaa ia oe te iteraa no te tamâraa tei tupu na roto i to oe bapetizoraa, na roto i te Taraehara a Iesu Mesia. E ua ite oe i te hoê tauiraa i roto i to oe aau i te taime a riro mai ai te Varua Maitai ei hoa no oe. Ua haamata ihora to oe mau hinaaro i te taui.

Ia parau ana‘e mai te hoê taata ia‘u e, e taata faafariuhia oia i roto i te Ekalesia, e ui au ia’na « Ua farii anei te tahi atu taata i roto i to oe utuafare i te evanelia ? » Mai te mea e, e « E » te pahonoraa, e apee mai ïa te temeio no te oaoa i roto i te oraraa o te hoê metua e aore râ, o te hoê taea‘e e aore râ, o te hoê tuahine e aore râ, o te hoê metua paari. E mea oaoa roa ia ite e, te vai ra te tahi mau taata i roto i to ratou utuafare e farii ra i te haamaitairaa e te oaoa. Mai te mea e, e « Aita, te pahonoraa, o vau ana‘e te melo i teie taime », te parau ra ïa ratou no ni‘a i to ratou mau metua ma te parau mai teie te huru, « Aita, aitâ. Te tamata noa nei râ. » I roto noa i to ratou ta‘iraa reo, e ite outou e, eita ratou e faaea i te tamata, eita roa’tu.

Ua ite a‘e na te Fatu e, e tupu te mana‘o i roto ia outou i te taime a vaiiho ai Oia ia outou ia farii i te mau fafauraa o te haamaitai nei i to outou oraraa. Ua ite Oia e, te hinaaro atoa ra outou ia farii to outou utuafare i te mau maitai ta outou i farii a tomo mai ai outou i roto i te Ekalesia. Hau atu i te reira, ua ite Oia e, e tupu te reira hinaaro i te rahi i te taime e roaa ai ia outou te oaoa no te mau fafauraa Ta’na i fafau mai ia tatou i roto i te mau hiero mo‘a. No te feia tei ineine, e faati‘a ïa Oia ia rave amui tatou e o Oia i te mau fafauraa. E fafau tatou i te haapa‘o i Ta’na mau faaueraa. E fafau mai ïa Oia e, mai te mea e, e haapa‘o tamau noa tatou, e ora tatou i pihai iho Ia’na ma te hanahana, i roto i te mau utuafare mure ore, i te ao a muri e tae mai.

No To’na aroha rahi, ua ite Oia e, e hinaaro outou ia natihia e a muri noa’tu i to outou na metua e i to raua mau metua. Eita e ore e, hoê â huru to to‘u papa ruau e to outou papa ruau inaha, e mea au roa na’na ia haere atu vau e farerei ia’na. Ua mana‘o vau, o vau ta’na mootua here roa‘e, tae roa’tu i te mahana a parau mai ai to‘u mau taea‘e fetii e, te reira atoa to ratou mana‘o. Ua pohe oia i teie nei. To‘u mau metua ruau e to ratou mau tupuna, ua hope ana‘e ratou i te pohepohe. E rave rahi o to outou mau tupuna o tei pohe ma te fana‘o-ore i te evanelia e i te mau haamaitairaa e te mau fafauraa ta outou i farii. E mea ti‘a te Fatu e te here atoa ho‘i. E no reira, ua faaineine Oia i te hoê rave‘a no outou e no‘u nei ia tupu te hinaaro i roto i to tatou aau ia farii atoa to tatou mau tupuna i te mau haamaitairaaTa’na i horo‘a mai ia tatou.

Ua haamauhia teie opuaraa i te haamataraa mai. Ua horo‘a mai te Fatu i teie mau fafauraa i Ta’na mau tamarii e râ e ra te tau. Te buka hopea roa o te Faufaa Tahito o te buka ïa a te peropheta Malaki. E te mau parau hopea roa, o te hoê ïa fafauraa nehenehe roa e te hoê faaararaa eta‘eta:

« Inaha, e tono na vau i te peropheta ra ia Elia ia outou na, a tae atu ai i taua mahana rahi mata‘u o Iehova ra: ia faafariu oia i te aau o te mau metua e te tamarii, e te aau o te tamarii e to ratou mau metua, o te haere mai ho‘i au, e o te ta‘iri i te fenua nei i te ino. »1

E faufaa rahi to te tahi o taua mau parau ra ia ite. Taua mahana rahi mata‘u o Iehova ra, o te hopea ïa o te ao nei. I reira o Iehova, te Mesia e ho‘i mai ai ma te hanahana. E haamouhia te feia iino. Te ora nei tatou i roto i te mau mahana hopea. E riro i te potohia te taime no te raveraa i te mea ta tatou i fafau e rave.

E mea faufaa ia ite e, no te aha te Fatu i fafau ai i te tono mai ia Elia. E peropheta rahi o Elia e te mana rahi tei horo‘ahia e te Atua ia’na. Ua mau oia i te mana rahi a‘e ta te Atua i horo‘a i Ta’na mau tamarii: ua mau oia i te mana no te taatiraa, te mana no te taati i te fenua nei, e ia taati-atoa i te ra‘i ra. Ua horo‘a te Atua i te reira i te Aposetolo Petero. E ua haapa‘o te Fatu i Ta’na fafauraa ia tono mai ia Elia. Ua haere mai o Elia i te peropheta Iosepha Semita ra i te 3 no Eperera 1836, i muri noa iho i te haamo‘a-raa-hia te hiero no Keterani, oia te hiero matamua tei patuhia i muri mai i te Faaho‘i-raa-hia mai te evanelia. Ua faaite mai o Iosepha i te huru no taua taime mo‘a ra :

« Ua faaitehia mai te tahi orama rahi e te mea hanahana ia maua; no te mea ua ti‘a maira o Eliaha te peropheta, o tei tahitihia’tu i ni‘a i te ra‘i ra ma te ite ore i te pohe, i mua ia maua nei, e ua na o maira :

« Inaha, ua tae roa mai te tau, o tei parauhia maira e te vaha o Malaki – o tei faaite mai e e tonohia mai oia (o Eliaha), hou te mahana rahi e te mea hanohano ra o te Fatu e tae mai ai –

« No te faafariu mai i te aau o te mau metua i te tamarii, e to te mau tamarii ho‘i i te mau metua, oi ta‘irihia mai te ao nei i te hoê ahua ra –

« No reira, ua tuuhia’tu te mau taviri no teie tau tuuraa i roto i to orua na rima; e na roto i teie e ite ai orua e ua fatata mai te mahana rahi e te mea hanohano o te Fatu ra, oia tei te pae opani ïa. »2

I to outou tomoraa mai i roto i te Ekalesia, ua ite outou i to outou aau i te fariuraa i ni‘a i to outou fetii, te ora nei e tae noa’tu i tei parahi i roto i te ao varua. Ua faaite mai te Fatu i te tahi orama ê atu no te tauturu ia outou ia ite i te mea e rave no taua mau mana‘o ra.

I muri mai ia Iosepha Semita, ua pii te Fatu i te tahi atu mau peropheta no te arata‘i i Ta’na Ekalesia. O Joseph F. Smith te hoê. Ua ite oia i roto i te hoê orama i te ohipa tei tupu i roto i te ao varua a haere ai te Faaora i reira, i te area taime o To’na poheraa e To’na ti‘a-faahou-raa.3 Ua ite te peresideni Smith i te oaoa o te mau varua i to ratou iteraa e, ua fati Ia’na te mau tara o te pohe, na roto i Ta’na Taraehara, e ti‘a ho‘i ia ratou ia ti‘afaahou. E ua ite oia i to te Faaora piiraa i Ta’na mau tavini i rotopu i te mau varua, no te poro i Ta’na evanelia i te mau varua atoa, e no te pûpû i te rave‘a ia ma‘iti i te mau fafauraa e i te mau haamaitairaa tei horo‘ahia’tu ia outou, e o ta outou e titau nei no to outou mau hui metua. Ua titauhia i te mau taata atoa ia farii i te reira rave‘a.

Ua ite atoa te peresideni Smith i te mau ti‘a faatere ta te Faaora i pii no te hopoi atu i te evanelia i te mau tamarii a te Metua i te Ao ra i roto i te ao varua. Ua faaite mai Oia i te tahi pae o ratou: Te Metua Adamu, te Metua Vahine Eva, o Noa, o Aberahama, o Ezekiela, o Eliaha, te mau peropheta ta tatou i ite o te Buka a Moromona, e te tahi mau taata no te mau mahana hopea nei, mai ia Iosepha Semita, o Brigham Young, o John Taylor, e o Wilford Woodruff. A feruri na outou i te puai rahi o taua mau misionare ra no te haapii i te evanelia e no te haaputapû i te varua o to outou mau hui metua. Eita tatou e maere i te parauraa o Wilford Woodruff i to’na oraraa ra e, te ti‘aturi nei oia e, e mea iti roa te mau tupuna o te Feia Mo‘a i roto i te ao varua, mai te mea te vai ra, o te pato‘i i te parau poro‘i o te faaoraraa, i te taime a faaroo ai ratou i te reira.4

E rave rahi o to outou mau tupuna tei pohe, o te farii i te hoê iteraa papû e, e parau mau te parau poro‘i a te mau misionare. Ia farii ana‘e outou i taua iteraa papû ra, e nehenehe ta outou e ani i te mau misionare ia bapetizo ia outou. Area o ratou e parahi ra i roto i te ao varua, eita ïa ta ratou e nehenehe. Teie mau oro‘a ta outou e poihere maite nei, i roto ana‘e ïa i teie ao e horo‘ahia ai. Titauhia i te hoê taata i roto i teie ao ia haere i roto i te hoê hiero mo‘a e ia farii i te mau fafauraa, ei mono no te taata e parahi ra i roto i te ao varua. No reira i titauhia ai ia tatou ia imi i te i‘oa o to tatou mau tupuna, e ia haapapû e pûpûhia’tu te reira ia ratou na roto atu ia tatou, te mea o te ore e roaa ia ratou i reira, ia ore tatou ia tauturu.

No‘u nei, i to‘u iteraa i te reira, ua fariu atu to‘u aau, eiaha i to‘u mau tupuna ana‘e o te tia’i nei, i te mau misionare atoa râ tei haapii ia‘u. E ite atu vau i taua mau misionare ra i roto i te ao varua, mai te reira atoa ho‘i outou. A feruri na i te hoê peropheta o te ti‘a i reira i pihai iho i te feia ta’na i here, e ta’na i haapii, oia ho‘i, to outou mau tupuna. A feruri na i te mata ataata o te hoê peropheta ia haere atu outou ia’na ra e i to outou mau tupuna ra, o ta’na i faafariu mai, aita râ i ti‘a ia’na ia bapetizo e ia taati i ni‘a i te utuafare e tae roa’tu i te taime a rave ai outou i tei titauhia no ratou. Aita vau i ite eaha te huru o te ohipa fariiraa i taua huru vahi ra, te feruri nei râ vau e, e itehia te mau rima haati i to outou arapoa, e te roimata no te mauruuru.

Mai te mea e, e nehenehe ta outou e feruri i te mata ataata o te misionare e o to outou tupuna, a feruri na ïa outou i te Faaora i te taime a farerei atu ai outou Ia’na. E tupu mau taua farereiraa ra. Na’na i aufau i te hoo o ta outou mau hara, e i te hara a te mau tamarii varua atoa a te Metua i te Ao ra. Oia o Iehova. Na’na i tono mai ia Eliaha. Na’na i horo‘a mai i te mana o te autahu‘araa no te taati e no te haamaitai no to’na here mau. E ua ti‘aturi Oia i ni‘a ia outou i ti‘a ai ia outou ia faaroo i te evanelia i roto i to outou nei oraraa, ma te horo‘a ia outou te rave‘a ia farii i te titauraa ia horo‘a atoa i te reira i to outou mau tupuna o tei ore i fana‘o i ta outou rave‘a faufaa rahi. A feruri na i To’na mauruuru i te feia o tei aufau i te hoo na roto i te ohipa e te faaroo no te imi i te mau i‘oa o to ratou mau tupuna, e no to ratou here ia ratou, e Ia’na, ua horo‘a ia ratou i te ora mure ore i roto i te mau utuafare, te horo‘a rahi a‘e i te mau horo‘a atoa a te Atua. Ua horo‘a Oia ia ratou i te hoê tusia hopea ore. E here Oia, e e mauruuru Oia i te feia e aufau i te mau huru hoo atoa e ti‘a ia ratou ia aufau, ia ti‘a i to ratou mau tupuna ia ma‘iti i te ora mure ore Ta’na i pûpû mai.

No te mea ho‘i ua oti to outou aau i te faafariuhia, eita e ore e, e mea mâmâ te hoo. E haamata outou na roto i te raveraa i te mau mea ohie roa. A papa‘i i te mau mea o ta outou i ite no ni‘a i to outou utuafare. E ti‘a ia outou ia papa‘i i te i‘oa o to outou na metua, e to raua na metua, e tae noa’tu i te mau tai‘o mahana fanauraa e aore râ, te poheraa e aore râ, te faaipoiporaa. Mai te mea e, e nehenehe, e titauhia ia tapa‘o i te mau vahi. Te tahi pae o te reira, mea mau aau ïa ia outou. E nehenehe atoa râ ta outou e ani atu i te fetii. Te vai ra paha te tahi mau parau fanauraa ia ratou ra, te tahi mau parau faaipoiporaa e aore râ, te poheraa. A hamani i te tahi mau parau na outou e a faanaho maite i te reira. Mai te mea e, te vai ra te tahi mau aamu no ni‘a i to ratou oraraa, a papa‘i e a faaherehere i te reira. E ere te i‘oa ana‘e ta outou e haaputu nei. Te feia aitâ outou i farerei a‘e nei ia ratou i roto i te oraraa nei, e riro mai ratou ei hoa no outou e o ta outou e here. E natihia to outou aau i ni‘a i to ratou, e a muri noa’tu.

E nehenehe outou e imi na mua roa i roto i te mau u‘i matamua e mai reira e haere atu ai. I roto i te reira, e itehia ia outou e rave rahi o to outou mau tupuna o te titau i ta outou tauturu. Ua piihia te hoê taata i roto i ta outou paroita e aore râ, amaa o te Ekalesia, no te tauturu ia outou ia faaineine i te reira mau i‘oa no te afa‘i i te hiero. I reira e horo‘ahia ai ia ratou te mau fafauraa o te faati‘amâ ia ratou i to ratou tape‘araa varua e o te taamu ia ratou i te mau utuafare – i to outou utuafare – e a muri noa’tu.

E mea faahiahia mau ta outou mau rave‘a, e tae noa’tu i te mau titauraa ta ratou i faatupu, i roto i te aamu taato‘a o te ao nei. Ua rahi roa te hiero i te fenua nei. Ua rahi roa te taata i te ao atoa nei tei ite i te Varua o Eliaha i te tura‘iraa ia ratou ia papa‘i i te i‘oa e te mau mea no ni‘a i te oraraa o to ratou mau tupuna. Ua rahi roa te mau rave‘a no te maimi i to outou mau tupuna, hau atu i tei mutaa ihora i roto i te aamu o te ao nei. Ua ninii mai te Fatu i te mau ite no ni‘a i te rave‘a no te horo‘araa i te reira mau haamaramaramaraa i to te ao atoa nei na roto i te mau rave‘a aravihi, tei riro ho‘i ei temeio i te tahi tau matahiti i ma‘iri a‘e nei.

Na roto i teie mau rave‘a, ua rahi atoa te titauraa i ni‘a ia tatou ia tamau noa i te ti‘aturi i te Fatu. O tei tuuhia’tu te mea rahi ra, e mea rahi atoa te titauhia’tu.5 Ia itehia ia outou te mau u‘i matamua, e haamata te e‘a i te paari. E rahi atoa’tu te ohipa. Ia tamau noa outou i te haere i raro roa’tu, e varavara te mau parau i te itehia. E no te mea ho‘i e, te imi atoa ra to outou mau fetii i to ratou mau tupuna, e ite outou e, te tupuna o tei iteahia ia outou, ua farii ïa i te taato‘araa o te mau haamaitairaa o te hiero. I reira outou e rave ai i te hoê faaotiraa fifi e te faufaa atoa. E tupu mai paha te mana‘o i roto ia outou ia faaea e ia vaiiho na vetahi ê e rave i teie tuhaa ohipa teiaha, ratou te mea aravihi a‘e e aore râ, ia vaiiho no te tahi atu taime o to outou oraraa. Tera râ, e tupu atoa mai te tahi mana‘o i roto ia outou ia tamau noa i te rave i te reira ohipa, noa’tu te teiaha o te reira.

Ia rave outou i ta outou faaotiraa, a haamana‘o e, teie mau i‘oa fifi roa ia imi, e mau i‘oa te reira no te taata tei ora na, e aua‘e ho‘i ratou i tae mai ai outou i roto i teie nei ao, e o ratou ho‘i ta outou e farerei faahou i roto i te ao varua. I to outou bapetizo-raa-hia, ua hi‘o mai to outou mau tupuna i ni‘a iho ia outou ma te ti‘aturi. Penei a‘e i muri a‘e e rave rahi tenetere, ua oaoa ratou i te iteraa i te hoê o to ratou huaai i te fafauraa ia imi ia ratou e ia faati‘amâ ia ratou. Ia farerei outou ia ratou, e piti huru ta outou e ite i roto i to ratou mata, te mauruuru e aore râ, te oto rahi. Ua natihia to ratou aau i to outou. Tei roto to ratou tia’iraa i to outou rima. E roaa te puai ia outou, hau atu i to outou iho, mai te mea e, e faaoti outou ia tamau noa i te ma‘imi ia ratou.

Te tahi tau pô i ma‘iri a‘e nei, ua moemoeahia vau. Ua ite au i te hoê api parau uouo e te hoê i‘oa i ni‘a iho, aita vau i ite, e tae noa’tu i te hoê tai‘o mahana aita e taa maitai ia‘u ia tai‘o. Ua ti‘a a‘era vau i ni‘a e ua haere atura vau e hi‘o i te mau parau o to‘u utuafare. Te pa‘eraa i ni‘a i taua api parau ra, e i‘oa ïa no roto mai i te hoê reni o te tu‘ati mai i ni‘a i te tupuna o to‘u mama, a toru hanere matahiti i ma‘iri a‘e nei, i te hoê vahi tei parauhia Eaton Bray. Teie te hoê taata o te hinaaro nei ia hope ta’na tia’iraa roa. Aitâ i itehia ia‘u taua taata ra. Tera râ, ua farii faahou vau i te iteraa papû e, te horo‘a mai nei te hoê Atua here i te tauturu na roto i te pahonoraa o te pure i roto i teie ohipa mo‘a o te faaoraraa i to tatou mau utuafare, oia ho‘i, Ta’na ohipa e To’na hanahana, e o tatou i pûpû i to tatou aau. Te faaite papû nei au i te reira, na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.

Te mau nota

  1. Malaki 4:5-6.

  2. PH&PF 110:13-16.

  3. A hi‘o PH&PF 138.

  4. A hi‘o « Discourse oF President Wilford Woodruff », Millennial Star, Me 21, 1894, mau api 339-40.

  5. A hi‘o Luka 12:48.