2005
A haapuai i to mau taea‘e
Me 2005


A haapuai i to mau taea‘e

E mea ti‘a ia outou ia rave i te mea ta to tatou Faaora e ta Ta’na mau peropheta… i haapii tamau mai e: a tavini, a haapuai i te faaroo, e a faaamu i te feia e titau ra i to outou here e ta outou haamaitairaa.

Ei pahonoraa i te uiraa, « E Rabi, teihea te parau rahi i roto i te ture », pahono atura Iesu : « Hinaaro oe i to Atua ia Iehova ma to aau atoa, e ma to varua atoa, e ma to mana‘o atoa. O te ture matamua teie e te hau i te rahi. E mai te reira atoa te piti; E aroha’tu oe i to taata-tupu, mai to aroha ia oe iho na. Te ture atoa e te mau peropheta, tei teie nei ïa pue ture e piti nei. »1

Ia Iseraela i tahito ra e tae roa mai i tera u’i e tera u’i, ua haapii tamau Ta’na mau peropheta i mutaa ihora e to teie anotau, i teie parau mau mure-ore – oia ïa, ia roaa te ora mure, e mea ti‘a ia vai te here i roto i to tatou varua : te here i te Atua to tatou Metua Mure Ore e te here no to tatou mau taata tupu.

I te hoperaa o te mau hora o Ta’na misioni i te fenua nei, ua parau atura Iesu ia Petero : « I pure na râ vau ia oe ia ore ia mure to oe faaroo; e ia faafariuhia mai oe ra, a faaitoito i to mau taeae. »2

E iteraa papû to Petero no o mai i te Varua o te hanahana o Iesu Mesia. Ua ite Petero, e to’na ite no roto mai ïa i te heheuraa. To’na râ faafariu-raa, te tauiraa i roto i to’na oraraa taato‘a e to’na huru, ua itehia ïa i muri mai i te mahana no te Penetecote, i muri mai i te fariiraa i te horo‘araa no te taui i te aau e i te riroraa ei ite no te Varua Maitai.

Oia mau e to‘u mau taea‘e e to‘u mau tuahine, mai ia Petero i te matamua, te vaira to tatou mau iteraa papû area râ, ua riro anei te faafariuraa ei faahoturaa tamau i roto i to outou oraraa ? E ere anei tatou i te hoê mauhaa no te faahaereraa ohipa i mua i roto i te rima o to tatou Rahu Nui ? Te haamaitai râ anei te Atua ia vetahi ê na roto ia outou ? Te pure ra anei outou e ia ani e o vai râ ta te Fatu e hinaaro ia haamaitaihia e outou na roto i te haamămăraa i te teimaha o vetahi ê ? Ua here anei outou ia vetahi ê mai ta outou i here ia outou iho ?

I to Iesu parau-raa’tu i te taata ture e, mai te mea e hinaaro oe i te ora mure ore, e mea ti‘a ia oe ia here i to taata tupu mai to here ia oe na, parau atura te taata ture ia Iesu, « O vai hoi to‘u taata-tupu ? » pahono atura Iesu na roto i teie parabole o te taata no Samaria e ui atura: « O vai te taata-tupu i to oe mana‘oraa i taua na taata tootoru ra, i te taata i roohia i te nănă eiâ hara ra ? Ua parau maira oia, O tei aroha ia’na ra »3 Na roto i teie parabole, ua haapii Iesu e, e mea ti‘a ia faaite tatou i te hoê here papû e te ani ore i te moni, i te mau tamarii atoa a To’na Metua.

Ua haapii te Arii Beniamina i te Feia Mo‘a i to’na ra mau mahana : « Ia matara ta outou mau hara i tera mahana i tera mahana… i hinaaro ai au ia horoa outou i ta outou tao‘a na te mau taata veve… i te faaamuraa i tei po‘ia… e ia utuutu i tei ma‘ihia, e ia poiherehere ia ratou i te pae varua e i te pae tino hoi. »4 Te horo‘a ra anei outou i te tauturu pae varua e no te pae tino, i te feia o tei hinaaro mai i te reira ? Te haere ra anei outou e imi e e haapuai i te faaroo o te feia o te haere mai nei i roto i te nănă mai tei anihia e te mau peropheta o to tatou nei anotau ?

Te auraa o te parau te faafariuraa oia ïa, te haamo‘araa i to outou ora no te haapa‘oraa e no te taviniraa ia vetahi ê o tei hinaaro mai i ta outou tauturu, e i te opereraa i ta outou mau horo‘araa e mau haamaitairaa. Aita te Fatu i parau mai ia « Haapa‘o i ta’u mau mamoe ia ti‘a i to outou hinaaro, ia haapa‘o i ta’na mau mamoe ia taimehia outou. » Ua parau râ Oia e, « A faaamu i Ta‘u mau mamoe e i Ta‘u mau arenio ; a tauturu ia ratou ia ora i roto i teie ao, e a tape‘a mai i pihai iho ia outou. A arata‘i ia ratou i te hoê vahi paruruhia – te hoê vahi paruruhia no te mau ma’itiraa parau-ti‘a o te faaineine ia ratou no te ora mure ore. »5

Na te mau ohipa e ravehia ma te pipiri-ore e te maitai e te taviniraa e faarahi i to outou huru varua. E ohipa te Atua na roto ia outou no te haamaitai ia vetahi ê. To outou haereraa i mua i roto i te pae varua e i te mure ore ua ti‘a ïa e te hoê ruuruuraa i roto i to outou mau auhoaraa – e i roto i te huru o to outou hamani maitairaa i te taata. Te here râ anei outou ia vetahi ê e ua riro ei haamaitairaa i roto i to ratou oraraa ? Te faito o to outou faafariuraa e ere anei e, tei te huru ïa o to outou hamani-maitai-raa i te taata ? Te taata o te rave noa i te mau mea i roto i te Ekalesia no’na ana‘e, e ore roa ïa e tae i te opuaraa no te maitai roa. Te taviniraa ia vetahi ê, o te mea ïa o ta te evanelia e o ta te hoê oraraa faateiteihia e horo‘a mai.

I roto i to outou tere i roto i te oraraa, e mea ti‘a ia haere outou e imi e e haamaitai i te oraraa o to outou taata tupu, ia horo‘a ia outou iho i te feia o te hinaaro mai ia outou. « O tei hinaaro ho‘i i te tape‘a i to’na ora », parau maira te Fatu, « e ‘ere ïa i te ora ; e o tei ti‘a ia’na i te tuu i to’na ora ia‘u e te evanelia nei, e ora ïa to’na. »6

Ua papa‘i Iakobo i roto i ta’na episetole « i te mau opu tino ahuru ma piti i purara ê ra. »7 E nehenehe ia faatanohia ta’na mau haapiiraa i ni’a ia tatou, te mau taata o te Fatu, o te farii atu i te evanelia i faaho‘i-faahou-hia mai i te mau mahana hopea nei. Ua haapii oia i te mau parau tumu o te ti‘a ia arata‘i i to outou auhoaraa e te tahi atu mau melo o te Ekalesia. Ua haapa‘o oia i te faauearaa ia here i to taata tupu mai to here ia oe iho ei « ture arii. »8 Ua mana‘o Iakobo e, eita te iteraa papû e rava‘i noa. E mea ti‘a te evanelia ia riro mai ei mea ora i roto i to tatou oraraa. « E faaite atu ai au ia oe i to‘u faaroo na roto i ta‘u nei ohipa. »9 « E feia rave hoi outou i te parau nei, eiaha ei feia faaroo noa. »10 Teie te faaauraa a Iakobo no te faafariuraa, oia hoi: « O te paieti mau e te ino ore i mua i te aro o te Atua, o to tatou Metua ra, o teie ïa, O te hamani maitai i te otare e te mau vahine ‘ivi i to ratou ra ‘ati, e te tia‘i maitai ia’na iho, eiaha ia viivii i teie nei ao. »11 Ua opani oia i ta’na episetole poto na roto i teie mau parau : « E au mau taea‘e ra, ia hahau ê te hoê o outou i te parau mau nei, e na te hoê oia i faaho‘i mai; ia ite mai hoi taua taata ra, e o te faaho‘i mai i te taata hara i taua e‘a hapa na’na ra, e varua te ora ia’na i te pohe, e hara rahi te mo‘e ia’na ra. »12 Ia faaho‘i mai outou i te hoê taea‘e tei hahi ê, faaora ïa outou ia’na e ia outou atoa iho. E haamo‘ehia ta outou mau hara no te mea ua poro outou no te ora o vetahi ê.

Ua haamaitai-rahi-hia vau i to‘u oraraa i te fenua Marite Latino, e ua riro vau ei ite no‘u iho e no te tupuraa o te mau tohuraa e te mau fafauraa tei horo‘ahia e Ta’na mau peropheta e na te Fatu iho.

« Ia haaputuputu vau i to‘u mau taata i purara-maoro-hia ra, e te utuafare o Iseraela e, e ia faati‘a faahou vau i to‘u Ziona…

« …E faati‘a vau i ta‘u ekalesia i rotopu ia ratou, e e tae ratou i roto i te faufaa, e e amuihia i te toe‘a no Iakoba, o ta‘u i horoa’tu i teie nei fenua ei ai‘a no ratou. »13

Te auraa mau, ua haaputuputuhia e rave rahi tauasini o te mau nunaa tata‘itahi i te fenua Marite Latino. Ua haapapu mai te mau tohu ia matou e, e tupu tamau noa te reira. Te faatupuraa o ta matou ïa titauraa rahi roa, ua riro atoa râ te reira ei fana’oraa rahi roa no matou tata’itahi.

Ua parau te Aposetolo Paulo i te mau melo apî i to’na ra mau mahana, « E teie nei, e ere atura outou i te taata ĕê e te purutia, hoê atoa râ to outou oire e te feia mo‘a e no te fetii o te Atua. »14

E au e, ia faati‘a ana‘ehia te Ekalesia i te hoê vahi e ua tupu oioi roa, rave rahi o te mana‘o noa ra e, e taata ĕê ratou e te purutia e ua faru‘ehia i te ara ti‘a. Ahiri tatou e hi‘o nei i te mau fafauraa i tupu, e mea ti‘a ia tatou ia rave i te mea o ta Moroni i papa‘i, « E oti ratou i te fariihia i roto i te bapetizo… ua amuihia ïa ratou i te feia o te ekalesia a te Mesia, e ua papa‘ihia to ratou mau i‘oa, ia haamana‘ohia e ia faaamuhia… e tapeahia’i ratou i ni‘a i te e‘a tia. »15

Te ti‘aturi nei e rave rahi mau melo itoito e, te mau melo itoito rii e te mau melo faafariu-apîhia mai e o tei ma’iri i te ara ti‘a, e mea ê rii to ratou haapa‘o no te mea, aita ratou e ti‘aturi nei i te mau parau haapiiraa a te Ekalesia. Ua ravehia te mau maimiraa, e aita te reira e fariihia. Te faaite ra i muri mai i te mau uiuiraa o te mau melo itoito-rii, te ti‘aturi ra ratou e, te ora ra te Atua, e o Iesu te Mesia, e e peropheta mau Iosepha Semita e e parau mau te Ekalesia.

I roto i te mau paroita e te mau amaa, te vaira e rave rahi mau tane e mau vahine maitai, te afaro, te parau-ti‘a, aita e ite ra e nahea ia ho‘i faahou mai i roto i te Ekalesia. Te vaira te mau metua vahine e te metua tane maitai i rotopu ia ratou. Ua faaru‘e mai ratou i te ekalesia e aita hoê taata i haere mai e farerei ia ratou, e ua tupu te mana’o i roto ia ratou e, aita roa ratou e tau‘ahia maira. Ia haere râ te mau tane e te mau vahine faaroo e farerei i teie mau taata e ia faariro ia ratou ei mau hoa, ma te faaitoito ia ratou, e pure i pihai iho ia ratou, e e haapii ia ratou i te evanelia, e mea papû roa e ho‘i mai ratou e to ratou mau utuafare. « O outou i na reira i te hoê taea‘e iti ha‘iha‘i roa i roto i ta‘u mau taea‘e nei, ua na reira mai ïa outou ia‘u. »16 O vai mâ « te mea iti i roto i teie mau taea‘e e to‘u mau taea‘e » ? Te faahiti nei te Fatu i te feia o tei tomo apî mai i roto i te nănă e aore râ, te feia o tei ori haere noa i roto i te mau ata no te ohipa-ore-raa, o te ho‘i mai na roto i to tatou faatoro-raa’tu i te rima aupuru mau ?

I roto i teie tama‘i rahi no te varua taata, ua maramarama maitai tatou pauroa i te mau ture no te raveraa i te ohipa misionare. E mea ti‘a i te mau melo ia apee na muri i te mau misionare rave tamau ei patururaa i te mau mea o ta ratou e haapii atu e ia turu ia ratou i roto i te ohipa faafariuraa ia vetahi ê. E mea ti‘a i te mau misionare « ia poro haere i ta‘u nei evanelia na roto i te Varua »17 na roto i te mau parau o to ratou iho aau, te mau parau mau tei faahereherehia e ratou na roto i te tai‘oraa e i te pureraa. Aita te ohipa tamau a to tatou mau misionare i roto i te faafariuraa ia vetahi ê e hope i roto i te bapetizoraa. E haapii tamau noa ratou i te mau melo apî e i te tahi atu mau taata e hinaaro ra i te maa varua.

I roto i te mau rata tei faataehia mai e te Peresideniraa Matamua, ua faaarahia te feia faatere o te autahu‘araa i ta ratou hopoi‘a no te haapuai e no te paturu i te mau melo apî. « Na te mau taata atoa i roto i te paroita e faaite i te auhoaraa… E ohipa rahi ta te mau orometua e te mau tuahine hahaere. » E mea ti‘a ia horo‘a i te «ohipa na te mau melo apî no te tavini e no te tauturu i te haapuairaa i te paroita. »18

E te mau Taea‘e e te mau Tuahine, mai te mea e tamau noa te faafariuraa e te faaapîraa i te tupu i roto ia tatou tata‘itahi, no te mau melo apî e no te mau melo paari a‘e, e mea ti‘a ia tatou ia here, ia tavini, e ia horo‘a i te maa varua ia vetahi ê. E mea ti‘a ia tatou ia tauturu ia vetahi ê ia farii i te mau haamaitairaa taato‘a o te faaho‘i-faahou-raa, oia’toa te mau haamaitairaa o te hiero.

Ua papa‘i te peropheta Iosepha Semita i te hoê rata i te Feia Mo‘a i to’na ra mau mahana : « E te mau Taea‘e Here – E hopoi‘a na te Feia Mo‘a tata‘itahi ia faaara i to’na taea‘e ma te pipiri-ore – ia here tamau noa ia ratou e ia horo‘a i te tauturu. E here tatou i te tahi e te tahi, ia ti’ahia hoi tatou i mua i te Atua ra…. e nehenehe tatou e here i to tatou taata tupu mai to tatou here ia tatou iho… e ia vai faaroo noa i roto i te ‘ati. »19

Ua parau to tatou iho peropheta, te peresideni Gordon B. Hinckley e: « Te ti‘aturi nei au , e te pure nei au, ia… faaoti tatou tata‘itahi ia haere e imi i te feia o te hinaaro ra i te tauturu… e ia faateitei ia ratou na roto i te varua here, ia apiti mai i te Ekalesia, i reira hoi te mau rima here e te aau farii e tamahanahana ai ia ratou, e tamahanahana ai ia ratou, e paturu ai ia ratou, e e faaho‘i ai ia ratou i ni‘a i te e‘a o te oaoa e te oraraa faufaa. »20

E ere te here i te hoê noa parau e aore râ, te hoê poro‘i, e faaueraa rahi matamua râ, te hoê faaueraa o te titau mai i te ohipa – « Ua hinaaro outou ia‘u ra, e haapa‘o i ta‘u parau »,21 e « Te hinaaro na oe ia’u ?… A faaamu i ta‘u mau mamoe. »22

E mea ti‘a ia outou ia rave i te mea ta to tatou Faaora e ta Ta’na mau peropheta… i haapii tamau mai e; a tavini, a haapuai i te faaroo, e a faaamu i te feia e titau ra i to outou here e ta outou haamaitairaa. Ua fafau mai te Fatu ia outou e : « O oia o te farii mai ia outou na, ei reira atoa ïa vau, no te mea e haere au na mua i to outou mata… e ei roto hoi to‘u Varua i to outou mau aau. »23

E te mau taea‘e e te mau tuahine, a imi ai outou na roto i te here no te haamaitai i te oraraa o te mau taata, e haamaitai apipitihia outou e To’na Varua. Te haapii nei te Fatu e, « ua ite ïa raua te tahi i te tahi, e e haamaitaihia raua toopiti e e oaoa apipiti hoi raua. »24

O ta‘u ïa pure, ia haamaitai noa mai to tatou Metua i te Ao ra ia tatou tata‘i tahi i te here ia vetahi ê « o ta’na i ho mai i te taata atoa e pee mau i ta’na Tamaiti. »25 Te faaite papû nei au e, te ora nei Ta’na Tamaiti, o Iesu Mesia e Ta’na evanelia, e evanelia ïa no te here. Na roto i te io‘a o Iesu Mesia, amene.

Te mau nota

  1. Mataio 22:36-40.

  2. Luka 22:32.

  3. Luka 10:29, 36-37.

  4. Mosia 4:26; haapapûraa apitihia’tu.

  5. A hi’o Ioane 21:15-16.

  6. Mareko 8:35.

  7. Iakobo 1:1.

  8. Iakobo 2:8.

  9. Iakobo 2:18.

  10. Iakobo 1:22.

  11. Iakobo1:27.

  12. Iakobo 5:19-20.

  13. 3 Nephi 21:1, 22.

  14. Ephesia 2:19.

  15. Moroni 6:4.

  16. Mataio 25:40.

  17. PH&PF 50:14.

  18. Rata na e Peresideniraa Matamua i te 22 no Ditema 2004 ; a hi‘o atoa i te rata na te Peresideni Matamua i te 11 no febuare.

  19. History of the Church, 2:229.

  20. « Reach with a Rescuing Hand », Ensign, novema 1996, 86.

  21. Ioane 14:15.

  22. Ioane 21:17.

  23. PH&PF 84:88.

  24. PH&PF 50:22.

  25. Moroni 7:48.