2005
I teie nei te taime no te faaineineraa
Me 2005


I teie nei te taime no te faaineineraa

I teie nei te taime no te faaineine ia farerei i te Atua. Ananahi, e riro ïa i te taere roa.

To‘u mau taea‘e e mau tuahine here e, i muri noa iho i te amuiraa rahi i ma‘iri a‘enei, to‘u hoa here – ta‘u vahine herehia no te 59 matahiti–i faaru‘e mai ai. Tei te fare au no te hoê Mahana Maa taa ê, aita e faaueraa ohipa, te ohipa amui ra maua. Ua papû‘a mai oia i te ahu. Ua tauturu atu vau no te amo e te tufeturaa e te apaparaa i te reira i te vairaa. I muri iho, a parahi noa ai maua i ni‘a i te sofa, ma te tape‘a i to maua na rima, e te mata‘ita‘iraa i te afata teata, i reira, ua taoto atura ta‘u Dantzel faufaa rahi ma te hau, i te taoto mure ore. Ua reva ta‘ue atu oia i te taime mana‘o-ore-hia. E maha noa na mahana na mua’tu, ua faaara mai to maua taote mai tei matauhia, mea maitai te hi‘opo‘araa tino. I muri a‘e i to‘u tautooraa no te faaora ia, aita a‘era i manuïa. Ua fifi ihora te mana‘o e ua tahiti roa te oto. To‘u hoa fatata roa‘e, te mama melahi no ta maua 10 tamarii, mama ruau no ta maua 56 mootua, ua rave-ê-hia ïa.

E ere o Dantzel i te hoê noa hoa here e te hoa tei herehia. E orometua haapii atoa râ: na roto i to’na hi‘oraa teitei, ua haapii oia i te faaroo, te viivii ore, te haapa‘o, e te aroha rahi. Ua haapii mai oia ia‘u nahea ia faaroo e ia here. Na roto ia’na, ua ite au i te taato‘araa o te mau haamaitairaa o te tae i ni‘a i te hoê tane faaipoipo, metua tane e papa ruau.

Ma te mauruuru rahi, te faaite nei au i te aroha rahi o te mau hoa here i te ao atoa nei. Aita e ti‘a ia tai‘ohia te mau rata, te mau niuniu, te mau parau faatau aroha, e te tahi atu mau parau poro‘i i haponohia mai. Ua haafaahiahia atoa mai ratou ma te here no’na e te au-hoa-raa no matou, ta’na i vaiiho mai. Ua rahi roa te reira mau parau poro‘i i tae mai o ta matou e tatarahapa nei o te oreraa e roaa ia pahono atu i te paato‘araa. E nehenehe ta‘u e haamauruuru tata‘itahi i te paato‘araa no to outou maitai rahi ia matou. Mauruuru maitai e mauruuru rahi roa. Ua afa‘i mai teie mau faaiteraa i te tauturu rahi i teie taime a mauiui ai te aau no to matou utuafare. Ua here roa matou ia Dantzel ! E te mihi nei au ia’na !

No to’na faareva-ru-raa, e nehenehe tatou e tamau mai i te hoê haapiiraa faufaa roa. I teie nei te taime no te faaineineraa ia farerei i te Atua. Ananahi, e riro ïa i te taere roa. Ua haapapû maitai mai te mau peropheta i tahito ra: « Teie oraraa te taime no te taata ia faaineine no te farerei atu i te Atua… Eiaha e faaroa roa i te mahana o to outou tatarahaparaa. »1

Te titauraa ia faaineine i teie nei

Noa’tu râ i te reira, e rave rahi te faaroa roa nei.2 Te faaara nei te hoê peropheta ia tatou e: « Eita e ti‘a ia outou ia parau e… e tatarahapa vau, e fariu vau i to‘u Atua ra. Eita e ti‘a ia outou ia parau i teie no te mea e mana noa â to taua iho varua i vai na i roto i to outou tino i te mahana e pohe ai outou ra e i ni‘a i to outou tino i taua ao mure ore ra. »3 Ua puoi mai te tahi atu peropheta: « O tei viivii ra, e vai viivii ïa e o tei parau ti‘a ra, e vaiihohia ïa ia parau ti‘a. »4

Aue te faahiahia o teie iteraa e, « te mau parau tumu no te ite te roaa mai ia tatou… i roto i teie oraraa nei, e ti‘a ïa te reira e o tatou atoa i roto i te ti‘a faahou-raa. »5 Na roto mai i te peropheta Iosepha Semita, ua haapii atoa tatou e, « E taime… to te Atua… i faataahia… ia afa‘i mai Oia i Ta’na ohipa atoa no ratou o tei faaroo i to’na reo e tei haapa‘o i Ta’na faaueraa i roto i To’na faaearaa hanahana. Teie faaearaa6 e faaearaa hau roa i te maitai e te hanahana, no reira, e mea titauhia i te taata nei ia faaineine, hou a ti‘a ai ia’na, ia au i te mau ture o taua basileia ra, ia tomo atu i roto e ia oaoa i to’na mau haamaitairaa… Ua horo‘a mai te Atua i te tahi mau ture i te utuafare o te taata nei, e mai te peu e, e haapa‘ohia te reira, ua rava‘i ïa te reira no te faaineine ia ratou ia fatu i teie faafaaearaa. »7. Ua ineine hope roa te tuahine Nelson !

E hi‘oraa atea to taua fâ hanahana ra no te hoê o tei haaparuparuhia e te mau fifi o teie nei ao e te faarumarumaraa. Te haamana‘o nei au a roaahia ai te hoê hoa i te fifi, parau a‘era: « Aue ho‘i e, no te aha ho‘i au i fanauhia mai ai ? » Na te faanahonahoraa a te Atua e pahono nei i teie uiraa. Ua haere mai tatou i roto i teie oraraa ia roaa te hoê tino tahuti. E nehenehe tatou ia here, ia faaipoipo. E nehenehe ia fanau i te tamarii e ia ite i te mau tamataraa o te oraraa tahuti nei. (A faaore mai i ta‘u hape no te faahiti-atoa-raa no te mau tamarii e te mau tamataraa no te oraraa i roto i te hoê a parauraa. Te parau ra vau e tuhaa raua e piti atoa no ta tatou opuaraa ia tupu. Ua faaho‘ihia mai te Ekalesia – ua rahuhia te ao nei – ia nehenehe taua mau utuafare ra ia taatihia i roto i te mau hiero mo‘a. Ia ore ra, « e mau‘a faufaa ore »8 te paato‘araa o teie nei ao.

Ua haere mai tatou i ô nei ia tamatahia, e ia hi‘opo‘ahia, e ia ma‘iti.9 Na ta tatou mau faaotiraa e faataa i te tipaeraa. Ua « ti‘amâ tatou no te ma‘iti i te hinaarohia e te ora mure ore, na roto i te Arai rahi… e aore ra ia ma‘iti atu i te titiraa e te pohe. »10 O ratou o te ma‘iti i to te Fatu haere‘a, eita e ore, e farii ratou i te i te mau hamani-ino-raa.11 Area râ, e mea papû ta ratou haamauruururaa. O ratou o te faaite i te faaroo « e fatu ïa i te basileia o te Atua,… e i ho‘i ratou i te oaoa e amuri noa’tu. »12 Ua farii te tuahine Nelson i taua haamauruururaa ra. Eaha ho‘i ïa huru tamahanahanaraa tei afa‘ihia mai ia‘u e i to‘u ra utuafare !

Te mau tamataraa e te mau hi‘opo‘araa no te feia ona e te feia veve atoa ho‘i, ua aifaito ïa. I te mau matahiti i ma‘iri a‘enei, ua anihia vau ia tapu i te hoê taata ona faufaa. Te faaite ra te hi‘opo‘araa i roto i te tino e, ua mariri ai-taata-a‘ena-hia oia, tei parare roa’tu i te taato‘araa o te tino. A faaite atu ai au i te parau apî, tei ni‘a ta’na pahonoraa ru i te faufaa. E haere oia i te mau vahi atoa e aore ra e rave oia i te mau mea atoa no te rapaau i to’na ma‘i. Ua mana‘o oia e, e nehenehe ia’na ia hoo faahou mai i to’na ora. Ua pohe ‘oi‘oi râ oia i muri noa iho. Ua ani te tahi e, eaha te rahi ta’na faufaa i vaiiho mai. Pahonoraa, oia mau « O te taato‘araa ihoa ïa ! »

Ta’na mau fâ matamua ua niuhia ïa i ni‘a i te mau mea o te ao nei. Ua hape roa ta’na faarohirohiraa aita e faaoraraa ia’na iho i te pae hopea. Ua feruri au ia’na a tai‘o ai au i teie nei papa‘iraa mo‘a. « Inaha ra, ua reva ê te mahana faaoraraa, ua faataere outou i te mahana no to outou faaoraraa e tae noa’tu ua maoro roa. »13

I roto i te faataaraa maramarama, ua faaineine te tuahine Nelson i te taato‘araa no to’na oraraa no to’na ho‘iraa i te Atua ra. Ua ora oia i te mahana hoê mai te huru ra e, o to’na ïa mahana hopea. Ua faaherehere i te mau hora atoa, ma te ite e, e mea faufaa roa te reira taime.

Te tahi mau taata, te ora nei ïa mai te huru ra ïa e, aita e mahana faautu‘araa. Te tahi pae, te haamau‘a nei ïa i te taime o te mahana ma te taia no ananahi e aore ra no te hoê faaohiparaa paruparu tei na ni‘a iho noa i te hape i nanahi ra. E mea ti‘a ia tatou tata‘itahi ia haapa‘o papû i te parau a te hoê rohi pehe, tei piahia i ni‘a i te hoê ohuraa mahana:

Te tapo‘i nei te ata o to‘u rima

Tei faataa ê i te tau i mua i tei ma‘iri ra:

Hou râ, a taoto na mua i te hora,

I roto i te pouri e na ni‘a a‘e i to puai:

I muri mai i to’na reni ho‘i ore mai,

Te hora faaara, e ere faahou ïa no oe.

Hoê ana‘e hora toe i to apu rima ra, –

I TEIE NEI râ, ua tapo‘ihia ïa i te ata.14

Nahea tatou ia faaineine ?

I teie nei te taime. Area râ, nahea tatou ia faaineine ? Haamata na roto i te tatarahaparaa ! Te faaite ra te papa‘iraa mo‘a e: « E tena na, mai te mea e imi oe i te parau ti‘a ore i te mau mahana oraraa o te tino, ua viivii ïa oe i mua i te haavaraa a te Atua,… e ore ho‘i tei viivii e parahi i pihai iho i te Atua. »15 Ua horo‘a mai oia i teie ture ohie: « Ia ore oe ia haapa‘o i ta‘u nei ture, e ore roa’tu e roaa ia oe teie hanahana. »16

Teie te taime no te faaiteraa i te hau e te faatura no te hoê tino tahuti. Te tavini nei oia ei tino no te hoê varua e amuri noa’tu. Te mau hiaai pae tino e mea ti‘a ïa ia faatanohia i to te varua iho hinaaro « Eiaha e rave i te paieti ore. »17 Ia « faaore tatou i te mau ino atoa, e ia opa‘i atu i te mau maita‘i atoa, [e]…a ora i te mau parau no roto mai i te vaha o te Atua. »18

Na roto i te mau ati ri‘ari‘a rahi i te ao nei, te tapitapi nei te tahi mau taata i te vairaa o te Atua. Area râ, oia mau, te tamata nei Oia i te tauturu mai ia tatou. Ua heheu mai Oia i teie mau parau: « Eaha te pinepine o ta‘u piiraa ia outou na roto i te vaha o ta‘u mau tavini, e na roto i te mau aupururaa a te mau melahi, e na to‘u iho reo e te reo o te mau patiri, e te… vero rahi,… te mau aueueraa fenua,… te mau ûa paari,.. te mau o‘e e te mau ma‘i pohe huru rau,… e ua faaora te reira ia outou i te faaoraraa mure ore, area râ, aita outou i faati‘a mai ! »19

Ta’na e ti‘aturi nei no tatou o te ora mure ore ïa. E faati‘ahia tatou na roto i te haapa‘oraa i te mau fafauraa e te mau oro‘a o te hiero – no tatou iho, no to tatou mau utuafare, e no to tatou mau tupuna. Eita tatou e maitai roa ia ore ratou.20 Eita tatou iho e nehenehe ia faaoti no to tatou iho haere‘a i te aro o te Atua. Ua titauhia ia tatou ia haapa‘o i te mau ture tei parauhia no te mau haamaitairaa.21 E mea tano te faanahoraa a te Atua. Tae noa’tu ia ratou « tei pohe ma te ite ore i te evanelia, e farii atoa ratou i te reira ahiri ua faati‘ahia ratou ia ora noa mai, e riro ratou ei feia ai‘a no te basileia tiretiera o te Atua. »22 E mea aroha rahi atoa ta’na faanahoraa. E « haava oia i te taata atoa ia au i ta ratou mau ohipa, to ratou hinaaro o to ratou aau. »23

I teie nei te taime no te tapa‘oraa i to tatou mau i‘oa i rotopu i te mau taata o te Atua. E rave tatou i te reira na roto i te aufauraa i te tuhaa ahuru. E tufa oia i te ahuru i To’na mau taata no te haamaitai ia ratou.24 Ua haapii te tuahine Nelson i taua haapiiraa ra i to maua utuafare, na ni‘a e na ni‘a faahou â.25

Teie te taime no te faanahoraa i ta tatou mau fâ e te mau fâ a te Atua. Ta’na ohipa e To’na hanahana – « no te faatupu i te tahuti ore e te ora mure ore o te taata nei »26 – e nehenehe ia riro mai no tatou. No te faaipoiporaa hiero, ua parau te Faaora, « Mai te mea e faaipoipohia te hoê taata i te hoê vahine na roto i ta‘u parau, te ture e te fafauraa mure ore… e farii ïa oia i te mau terono, te mau basileia, te mau hau, te mau mana, e te mau mana faatereraa… te faateiteiraa e te hanahana i roto i te mau mea atoa ra. »27 E mea ti‘a ia tatou ia pee atu i te hoho‘a o te Fatu, no te here mai Ta’na i na reira, ia pure mai Ta’na i na reira, e ia faaoroma‘i e tae atu i te hope‘a mai Ta’na i na reira.28

Te faufaa no te pohe i roto i te faanahoraa mure ore a te Atua.

Te pohe, te hoê ïa tuhaa titauhia no to tatou ora mure ore. Aita e taata e ite e ahea râ e tae mai ai, area râ, e mea faufaa ïa no ta te Atua faanahoraa no te oaoa.29. Mauruuru i te Taraehara a te Fatu, e tupu mau â te ti‘a-faahou-raa e te ora mure ore, no te mau taata atoa ïa.30 E tupu ïa taua rave‘a nei, a haapa‘o ai tatou i te ture a te Atua. Ua parau mai Oia, « Ia ore outou ia haapa‘o i ta‘u mau faaueraa,.. e ore outou e ô i te basileia o te ao ra. » 31 I te hoê mahana, e haavahia outou e te Fatu32 e ia ho‘i atu i to tatou iho ra vahi i faaineinehia i roto i to te Metua i te Ao ra fare.33 E tia’i mai te hanahana tiretiera ia ratou o tei haapa‘o i te mau faaueraa hau a te Atua.34

Te mau taea‘e e te mau tuahine, te ora nei tatou no te pohe e te pohe nei tatou no te ora – i roto i te tahi hi‘oraa. Ia faaineine maitai tatou, eita ïa te pohe e afa‘i mai i te ri‘ari‘a. No te hoê faahi‘oraa mure ore, te tae vave mai nei te pohe no ratou tei ore i faaineine no te farerei i te Atua.

I teie nei te taime no te faaineineraa. No reira, ia tae mai te pohe, e faanuu atu ïa tatou i mua atu i te hanahana tiretiera ta te Metua i te Ao ra i faaineine no Ta’na mau tamarii tei haapa‘o. No teie noa râ taime, no te mau feia oto herehia i vaiihohia mai i muri – mai to matou utuafare e o vau nei – te ino o te pohe, ua tamărûhia ïa e te faaroo papû i te Mesia ra, te hoê ïa maramarama hau atu i te maitai no te ti‘aturiraa, te hoê here no te Atua e no te taata atoa ra, e te hinaaro hohonu ia tavini atu ia ratou.35 Taua faaroo ra, te ti‘aturiraa, te here o te faati‘a ia tatou ia haere i mua i te aro hanahana o te Atua, e na roto i to tatou mau hoa mure ore e te mau utuafare, e parahi tatou e Oia ra e amuri noa’tu. Te faaite papû nei au i te reira i roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.

Te mau nota

  1. Alama 34:32-33; a hi‘o atoa 13:27.

  2. . Te faaite nei te papa‘iraa mo‘a ia tatou tata‘i tahi « ia ore outou e faaetaeta a i to outou aau; inaha ho‘i, o te taime teie, e te mahana o to outou ora;.. e no reira ia tatarahapa outou,.., e faatupu vavehia te rave‘a rahi o te ora no outou » (Alama 34:31).

  3. Alama 34:34; haapapûraa tei tuuhia.

  4. Moromona 9:14; a hi‘o atoa 2 Nephi 9:15-16; PH&PF 88:27-32, 34-35; PH&PF 130:2.

  5. PH&PF 130:18.

  6. I roto i te Faufaa Apî, te parau ra rest [faaea] ua iritihia na roto mai i te parau i‘oa ovahine Greek, katapausis, te auraa ra « te haamaitairaa no te ra‘i mai i reira te Atua e parahi ai. » No reira, te faaite nei te parau rest [faaea] i te hoê tuhaa no te hanahana.

  7. Teachings of the Prophet Joseph Smit, ma‘itihia e Joseph Fielding Smith (1976), 54.

  8. A hi‘o PH&PF 2:1-3; 138:48; Te Aamu o Iosepha Semita 1:39.

  9. A hi‘o 2 Nephi 9:27; PH&PF 98:12; Aberahama 3:24-26.

  10. 2 Nephi 2:27.

  11. A hi‘o 2 Timoteo 3:12

  12. 2 Nephi 9:18.

  13. Helamana 13:38.

  14. Henry Van Dyke, The Sun-Dial at Wells College,” in The Poems of Henry Van Dyke (1911), 345. Te ohuraa mahana e te poema i haamahorahia i te Fare Haapii Tua Rua Wells, Aurora, New York.

  15. 1 Nephi 10:21.

  16. PH&PF 32:21; a hi‘o ato‘a 88:36-39.

  17. Moroni 10:32; a hi‘o 2 Nephi 2:21; Moromona 9:28.

  18. PH&PF 98:11.

  19. PH&PF 43:25.

  20. A hi‘o PH&PF 128:15, 18.

  21. A hi‘o PH&PF 130:20-21.

  22. PH&PF 137:7.

  23. D&C 137: 9.

  24. A hi‘o Malaki 3:10; 3 Nephi 24:10. E faaineine atoa te tuhaa ahuru i te mau taata no te hoê mahana i mua nei no te tahooraa e te amaraa auahi (a hi‘o PH&PF 85:3).

  25. A hi‘o Spencer J. Condie, Russell M. Nelson: Father, Surgeon, Apostle, (2003), 104.

  26. Mose 1:39; A hi‘o ato‘a Mose 6:59; Iritiraa a Iosepha Semita, Genese 6:62.

  27. PH&PF 132:19; A hi‘o ato‘a PH&PF 75:5; 101:65.

  28. A hi‘o 2 Nephi 33:4; 3 Nephi 15:9; 27:21-22; PH&PF 14:7.

  29. A hi‘o Alma 42:8-9.

  30. A hi‘o 1 Korinetia 15:50-54; 1 Ioane 5:11, 20; Alama 12:25; Moromona 9:13; PH&PF 46:14; 76:40-42, 50-59; 133:62.

  31. 3 Nephi 12:20.

  32. A hi‘o 1 Nephi 10:20; 2 Nephi 9:41-46; Alama 12:27.

  33. A hi‘o Ioane 14:2; PH&PF 98:18.

  34. A hi‘o PH&PF 78:7; 131:1-3.

  35. A hi‘o 2 Nephi 31:20; Mosia 16:7-8; Moroni 7:38-48.