2023
Ko e Fakatahaʻi ʻa e Ngaahi Misiona Ngāue Tokoni maʻá e Kau Faifekau Kei Talavoú mo e Ngaahi Misiona Akoʻí
‘Okatopa 2023


NGAAHI PEESI FAKALOTOFONUA

Ko e Fakatahaʻi ʻa e Ngaahi Misiona Ngāue Tokoni maʻá e Kau Faifekau Kei Talavoú mo e Ngaahi Misiona Akoʻí

Ko e talitali lelei ʻe he Ngaahi Misiona ʻAositelēliá ʻa e kau faifekau tokoni kei talavoú.

ʻOku hanganaki ha fānau kei iiki tokolahi ki he ʻaho te nau lava ai ʻo ngāue fakafaifekaú. Ka neongo iá, kuo pau ke tali fiemālie ʻe ha kau talavou mo e kau finemui ʻe niʻihi ʻa e loto-mamahi ʻi heʻenau ʻiloʻi ʻoku ʻikai te nau lava ʻo ngāue ʻi ha misiona akoʻi koeʻuhí ko honau tuʻunga moʻui leleí. ʻOku fehangahangai ha niʻihi mo ha pole tatau ʻi heʻenau puke lolotonga ʻenau ngāué pea fiemaʻu ai ke nau foki vave ki ʻapí.

ʻOku malava ʻi he ngaahi liliu kimuí ni ki he polokalama ngāue fakafaifekaú ke ngāue fakafaifekau ʻa e kau talavou (taʻu 18–25) mo e kau finemui (taʻu 19–29) moʻui taau kotoa pē, ʻo tatau ai pē ko e hā honau tuʻunga moʻui lelei fakatuʻasino, fakaeloto pe fakaʻatamaí.

ʻI he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻoku kau ʻa e ongo misiona Melipoané mo Pilisipeini ʻAositelēliá ʻi ha polokalama fakaangaanga ʻoku fakatahaʻi ai ʻa e misiona ngāue tokoni maʻá e kakai kei talavoú mo e misiona akoʻí. ʻOku fakaʻatā ai heni kinautolu ke nau ngāue fakataha mo ha kau faifekau kehe ʻe toko 180 ʻi he malumalu ʻo e palesiteni fakamisiona tatau.

ʻI heʻenau ngāue fakaʻahó, ʻoku ngāue ʻa e kau faifekau tokoní mo e ngaahi kautaha tokoni ʻofá, ngaahi ngāue ʻa e siasí, mo e tukui koló.

ʻOku fakaʻaongaʻi foki ʻe Palesiteni Paula Tōmasi ʻo e Misiona Australia Melbourne, ʻa e ngaahi meʻafua ngāue tatau ki heʻene kau faifekau tokoní mo ia ʻokú ne fakaʻaongaʻi ki he kau faifekau akoʻí:

  1. ʻInitaviu tuʻumaʻu mo e palesiteni fakamisioná

  2. Ngaahi tukupā ako folofola fakatāutahá, Fakataha zoom ki he “Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí,” mo e ngaahi fakataha lotú

  3. Kau fakataha mo e kau faifekau akoʻí ʻi heʻenau akoʻi ʻa e ongoongoleleí

  4. Maʻu meʻatokoni fakataha mo e kau faifekau kehé ʻi he ʻapi ʻo ha taha

  5. Kau fakataha ʻi he ʻekitivitī ʻo e ʻaho teuteú mo e kau ʻeletā mo e kau sisitā ʻi honau vahé

  6. Kau ki he Konifelenisi Fakasouní

ʻOku pehē ʻe Palesiteni Tōmasi, “ʻI he taimi ʻoku fakakau ai ʻa e kau faifekau tokoní pea nau ʻilo ʻa e founga ke kau ai ʻi he misioná, ko e pōpoaki mālohi tahá iá. ʻE lava ke hoko ʻa e foungá ni ko ha tāpuaki lahi ki he ngaahi fāmili ʻoku nau ʻiloʻi ʻe lava ʻenau kau faifekau ʻi he kahaʻú ʻo ngāue ʻi he ngaahi founga tatau mo e kau faifekau akoʻí.”

Kuo saiʻia ʻa ʻEletā Tominiki Makenituli, ko ha faifekau taʻu 23 ʻi Melipoane ʻi he ngaahi aʻusiá ni. ʻOkú ne fiefia ʻi he ngaahi liliú ni mo houngaʻia ke fakakau ai. Kuó ne maʻu ai ha mahino lahi ange ki heʻene taumuʻá. “Kuó u ako ʻoku ʻi ai maʻu pē ha ngaahi taukei foʻou ke ako mo ha ngaahi ola foʻou ʻe hoko.

ʻOku kau ʻi he niʻihi ʻo ʻene ngāue fakaʻahó ʻa hono huo ʻa e vaó, tō, mo fakamatamataleleiʻi ʻa e kelekele ʻi he Temipale Melipoane ʻAositelēliá. ʻOku ngāue foki ʻa ʻEletā Makenituli ʻi ha kautaha tokoni ʻofa fakalotofonua, ʻo tufa ha meʻatokoni ki he niʻihi fakafoʻituitui ʻoku foua ha ngaahi taimi faingataʻá, kau ai ʻa e niʻihi ʻoku tukuhausiá.

“Ko ha misiona lelei ʻaupito ke ako lahi ai fekauʻaki mo kita mo ʻiloʻi ʻa e tuʻunga moʻoni ʻokú te malavá.”

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Paloti Simifi, ko ha faifekau foki ʻi he Misiona Australia Melbourne, “ʻI he ngāue mo e FamilySearch, ʻoku ou tali ʻa e ngaahi ʻapoinimeni ke tokoni ki he kau mēmipá, mo tokoniʻi ʻa e kakaí ke teuteuʻi ʻa e ngaahi hingoa fakafāmilí ke ʻave ki he temipalé.”

ʻOku pehē ʻe Sisitā Sēsika Mōkanite mei he Misiona Australia Brisbane, “Kuó u monūʻia ke ngāue ʻi he feituʻú ni, kau ai ʻeku hoko ko e sekelitali ʻi honau misiona ngāue tokoní, tokoni ʻi he Vinnies OP Shop, mo fai ha tokoni ʻi he ESL.

“Kuo tokoni ʻa e ngaahi ngāue ko ʻení ke u tupulaki fakatuʻasino mo fakalaumālie mo fakamālohia ʻeku fakamoʻoní ki he ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. Kuo akoʻi ai au ke mahino lelei ange kiate au pea fakafalala ki he fakalelei ʻa Kalaisí ʻi he tapa kotoa ʻeku moʻuí.”

ʻOku fakahoko foki ʻe he kau faifekau tokoni mei ʻAtelaite mo Seneé ha meʻa makehe.

ʻOku molomolomuivaʻe ʻa ʻEletā Tuleni ʻIao ʻi heʻene kui fefiné. Naʻe hoko maʻu pē ʻa Kilisitina ʻIao ko ha sīpinga ʻo e ngāue tokoní mo tokoni taʻemālōlō ki he tokotaha kotoa, ʻo tānaki ʻa e paʻanga maʻá e kau tukuhausiá, fakatotolo ki he kanisaá mo e ngaahi tokoni ʻofa kehe. ʻOku talanoa ʻofa ʻa ʻEletā ʻIao fekauʻaki mo ia. “ʻOku ou fie tokoni mo ʻai ke laukau ʻaki au ʻe Kulenimā.”

Ko e founga ʻe taha ʻokú ne tokoni aí ko e fakakaungāmeʻa ki he niʻihi ʻi he Regis Nursing Home, ʻi heʻene veimau, talanoa mo kinautolu pea hoko pē ko ha kaungāmeʻa fakafanongo. Ko e meʻa pē ʻokú ne fie fakahokó ke tokoni ki he kakaí ʻo hangē ko e Fakamoʻuí.

ʻOku saiʻia ʻaupito ʻa ʻEletā ʻĪnosi Fenunuti ʻi he ngāue mo feohi mo e kau faifekau ʻi he Misiona Sydney. Ko e founga ʻe taha ʻokú ne ngāue aí ko hono tokoniʻi ʻa e kau faifekau akoʻí ke fufulu ʻa e meʻalelé mo fehikitakí ʻa e ngaahi fale nofo totongí.

ʻOku tokoni foki mo ʻEletā ʻAnitelū Lami ʻo Seneé, ki he peesi Facebook ʻa e Uelofeá mo e Moʻui Fakafalala pē Kiate Kitá. ʻOkú ne tā piano ʻi he ngaahi ʻapi tauhi vaivaí ʻi he hoʻatā ʻe ua ʻi he uike. “Ko e uike hono uá, naʻá ne tā ʻa e foʻi hiva ko e ʻClair de Lune’. Naʻe ongoʻi māfana ha taha ʻi he kau mahakí koeʻuhí naʻá ne maʻu ai ʻa e ngaahi manatu melie fakaʻofoʻofa tahá. ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke hokohoko atu ʻetau fakatupulaki ha ngaahi taukei mo e talēniti foʻoú. ʻOku tokoni ʻa Sīsū Kalaisi ke u angalelei ki he niʻihi kehé . . . mo ʻomi kiate au ʻa e fiefiá.”

ʻOku kau ʻa Sisitā Saitini Leiti ʻi ha ngaahi ngāue tokoni ʻofa mo e ngaahi ngāue ʻofa ʻi he koló ʻi Senē.

ʻOkú ne vahevahe ʻa e lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní: “Ko e taimi ʻe hoko ai hoʻo fakaʻamu lahi tahá ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá [ʻi hoʻo moʻuí] . . . ʻOkú ke ʻilo ʻa e . . . feituʻu ke fakaʻaongaʻi ai ho taimí. . . . ʻOkú ke ʻilo ʻa e meʻa ʻokú ke fie fakahokó. ʻOkú ke ʻilo ʻa e faʻahinga tokotaha ʻokú ke fie hoko ʻo hangē ko iá.ʼ”1

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Russell M. Nelson, “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Nōv. 2020, 94.