2023
Ko hono Tō ʻa e Tenga ʻo e Tuí mo e Ngāué ʻi Tahití
‘Okatopa 2023


NGAAHI PEESI FAKALOTOFONUA

Ko hono Tō ʻa e Tenga ʻo e Tuí mo e Ngāué ʻi Tahití

ʻI he loto-holi ha tangata faama lētisi ke moʻui fakafalala pē kiate iá, ʻoku fakalahi ai ʻene malava ke ʻofa mo tokangaʻi hono fāmilí pea mo e koló.

ʻOku lau ʻe Leimana Manalani, ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko ha tangata mohu tāpuekina ia. ʻOku pehē ʻe Leimana, “Naʻe ʻikai ke faingofua ʻeku fonongá, ka ʻoku ou fakamālō ki he Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea ʻi hono fakatefito ʻemau moʻuí ʻiate Iá, kuo tāpuekina ai homau fāmilí.”

Ko ha tangata toutai ʻa Leimana Manalani, pea naʻe kamata ʻene ngoué ʻi heʻene hiki mo hono fāmilí ki he Motu ko Tahaa ʻi Tahití.

ʻOku tō lētisi ʻa Leimana ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e founga ngoue ʻoku ui ko e ʻakuāpōniki (aquaponics), ʻa ia ko hano fakatahaʻi ia ʻa e faama fakafanaú (aquaculture) pea mo e ngoue ʻi he vaí (hydroponics). ʻE lava ʻe Leimana ʻo maʻu ha foʻi lētisi kakato ʻi he uike ʻe fā ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻa e ngoue ʻakuāpōnikí.

Naʻe siofi ʻe Leimana ʻa e māketi ʻi Tahaá peá ne fakatokangaʻi ʻoku siʻisiʻi ʻa e sālatí mo e vesitapolo foʻoú ʻi he motú. Ke tokoni ke feau ʻa e fiemaʻu vesitapolo foʻoú, naʻá ne fakakaukau ai ke tō ʻa e lētisi Pataviá.

Naʻe fakatau atu ʻe Leimana ʻa e lētisí ʻi heʻene ʻalu mei he ʻapi ki he ʻapi. ʻOku pehē ʻe Leimana, “Naʻá ku ako ʻa e ʻalu mei he ʻapi ki he ʻapí ʻi heʻeku ngāue fakafaifekau ʻi he Siasí. Naʻe akoʻi au ʻi he misioná ke u ʻalu ki he kakaí.” ʻOku tufa ʻe Leimana ʻi he taimí ni ʻa e lētisí ʻo tuʻo taha ki he tuʻo tolu ʻi he uike ki he māketi fakalotofonuá pea ʻoku palani ke fakalahi ʻene ngoué ʻo tō mo ha meʻatokoni kehe.

ʻOku pehē ʻe Leimana ko e makatuʻunga ʻene lavameʻá ʻi he falala ki he ʻOtuá, kau ki ha kalasi moʻui fakafalala pē kiate kita ne fakalele ʻe he Siasí, pea mo e ngāue mālohí.

ʻOkú ne pehē, “ʻI he taimi naʻá ma fuofua mali aí, naʻá ku nofo mo hoku uaifi ko Laetitiá ʻi Tahaa. Lolotonga ʻema ʻi Tahaá, naʻe mole ʻa e ngāue hoku uaifí naʻe faiako. Naʻá ma ʻaukai mo lotu ki he ʻEikí ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ke faí, pea ko e talí ke ma foki ki Tahiti. Naʻá ma falala ki he ʻEikí peá ma foki leva ki Tahiti.”

Hili ʻena foki ki Tahití, naʻe sio mata ʻa Leimana mo Laetitia ki he ngaahi faingamālié pea mo e ngaahi tāpuakí. ʻOku pehē ʻe Leimana, “Naʻe lavaʻi ʻe hoku uaifí ʻene sivi ki he faiakó. Naʻá ku lava ʻo toʻo ʻa e kalasi moʻui fakafalala pē kiate kitá, ʻKo Hono Kamata mo Hono Fakatupulaki ʻEku Pisinisíʼ. Hili hono fakakakato ʻeku kalasí, naʻá ku fokotuʻu ha pisinisi fale ika mo e tiliva ika ʻi ʻAlū.

Meʻapangó, ne hoko mai ʻa e COVID pea tōlalo ʻa e pisinisi ʻa Leimaná. ʻOku pehē ʻe Leimana, “Naʻá ku toe lotu mo hoku uaifí ki he ʻEikí ke maʻu ha fakahinohino. Naʻá ma ongoʻi mālohi naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke ma foki ki Tahaa. Neongo naʻe faingataʻa ke tukuange ʻema pisinisi ʻi Tahití, ka naʻá ma toe falala ki he ʻEikí.”

Naʻe ʻi ai ʻa e taumuʻa ʻa Leimana mo Laetitia ke na moʻui fakafalala pē kiate kinaua ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú na fakahokó. Naʻe hoko atu ʻa Leimana ʻo pehē, “Kimuʻa peá ma foki ki Tahaá, naʻá ma toʻo kalasi mo ha mēmipa ʻi hotau siasí kau ki he ʻakuāpōnikí. Naʻá ku fakahoko foki ha fakatotolo fakataautaha ʻi he ʻinitanetí. Fakamālō ki he kalasi moʻui fakafalala pē kiate kitá, naʻá ku fakatupulaki ha tōʻonga moʻui ʻo e akó pea feinga ke fakaloloto ʻeku ʻiló ʻi hoku malaʻé.”

Naʻe pehē ʻe Leimana, “Naʻe hoko atu ʻeku fakatotolo lahi ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema fakaʻaho ne u fepaki mo iá. Naʻá ku kamata foʻou ʻaki ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻi he motú. Kuo ʻi ai maʻu pē ha ngaahi fakafeʻātungia ʻi he tuʻunga kotoa pē, ka kuó u falala maʻu pē ki he ʻEikí.”

Naʻe ʻilo foki ʻe Leimana naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke ne foki mo hono fāmilí ki Tahaa ke fakamālohia ʻa e Siasí ʻi Haameni, Tahaa. ʻOku faifatongia ʻa Leimana ʻi he taimí ni ʻi he tuʻunga fakataki ʻo e siasí ʻi Pola Polá. ʻOku ngāue tokoni ʻa Leimana mo tokoni ki he niʻihi kehé.

ʻI he taimi ʻoku vakai ai ʻa Leimana ki he fakalakalaka ʻene fāmá, ʻokú ne ofo ʻi he fua kotoa ʻo ʻene ngoué. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou vakai ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi tāpuaki kotoa ko ʻení. ʻOku ou totongi ʻeku vahehongofulú pea vakai ki he lilingi hifo ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí ki hoku fāmilí.”

Naʻe ʻaʻahi ʻa ʻEletā Pita F. Miua, ko ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e ʻĒlia Pasifiki ʻo e Siasí, mo hono uaifí ko Sisitā Mekisini Miua, kia Leimana mo hono fāmilí pea naʻá na tanganeʻia ʻi he malava ʻe Leimana ʻo ʻomi ha ngoue lelei ʻaupito, mo ʻene loto-holi ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Miua, “Naʻe toʻo ʻe Leimana ha kalasi moʻui fakafalala pē kiate kita pea muimui pau ki he meʻa ʻoku akoʻi ʻi he kalasí ki he kau akó ke fakahokó, ʻa ia ko hono fakasio ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻú. Naʻe vakai ʻa Leimana ki ha fiemaʻu ha vesitapolo foʻou ʻi Tahaa, tautautefito ki he lētisí. ʻOku tufaki ʻe Leimana ʻi he taimí ni ʻa e lētisí ʻi hono koló mo e ngaahi māketi ʻi he ngaahi feituʻu kehe. ʻOku faitāpuekina ʻa e tokotaha kotoa.”

Naʻe hoko atu ʻa ʻEletā Miua ʻo pehē, “ʻI heʻemau hoko ko e kau palesitenisī fakaʻēliá, ʻoku mau hohaʻa ki he maʻu ngāue, moʻui fakafalala pē kiate kita, mo e ngāue maʻuʻanga moʻui ʻa e kāingalotu ʻo e siasí. Naʻe tāpuekina kimaua ʻe he ʻEikí ʻi hono fakaʻatā au mo hoku uaifí ke ma fetaulaki mo Leimana pea vakai ki he meʻa kuó ne fakahoko ʻi heʻene faama ʻakuāpōnikí. ʻOku akoʻi mai ai ʻoku malava pē ʻa e faʻahinga fakakaukau pehení. Te tau lava ʻo maʻu ha kakai tokolahi te nau lava ʻo tō ha meʻatokoni ʻi ha ngaahi founga kehekehe ʻe ʻaonga ki he koló mo tokoni ki he ngaahi fāmilí ke nau moʻui ai.”

Naʻe pehē ʻe Sisitā Miua, “ʻOku ngāue mālohi ʻaupito ʻa Leimana pea ʻokú ne tauhi hono fāmilí ʻi he visione mo e tā sīpinga fakataha mo e poupou ʻa hono uaifí. ʻOku fakaofo moʻoni ia.”

ʻOku pehē ʻe Leimana, “ʻOku ou ʻofa ki he ʻOtuá, ʻoku ou ʻofa ʻi hoku fāmilí, pea ʻoku ou ʻofa ʻi hoku fonuá. ʻOku taʻehanotatau ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻOkú Ne mateuteu ke tokoni. ʻOku makatuʻunga ʻa e meʻa kotoa pē ʻi heʻetau malava ke fanongo, ngāue, mo falala kiate Iá. ʻI hoʻo tauhi ki he ʻEikí, te Ne fakahoko Hono tafaʻakí.”