2002
E aha te huru o te paari o to tatou tumu
Tiurai 2002


E aha te huru o te paari o to tatou tumu

Mai te mea e tutauhia te tumu o te hoê taata i roto i te faaroo no te parau mau mure ore, e nehenehe ia ta tatou tataitahi e titau i te hoê faanahonahoraa teitei e te mure ore.

I te opuaraahia ia patu i te hoê hiero i te Oire no Mexico a piti ahuru matahiti i mairi aʻenei, ua farerei te feia patu i te hoê tamataraa rahi roa. Inaha te Oire no Mexico tei nia aʻe i te vahi pape, te tahi o te mau fare i patuhia i reira o tei farara, no te maoro ia o te tau. Te hamaniraa i te hoê hiero i reira e titauhia ia te hoê papa tumu taa ê. Ua tuuhia e piti hanere e piti ahuru ma hoê mau pou rarahi1 paari i raro hau i te 100 avaʻe i te hohonu. Ua tuu-atoa-hia te mau tutau auri i nia i taua mau pou ra no te faatano i toʼna vairaa.2 Na te reira papa tumu, i vai papu ai taua hiero ra i toʼna vairaa i teie mahana.

Mea titauhia te hoê papa tumu no te mau huru fare atoa, e aore ra no te mau taata atoa. E hiʻo na tatou i teie nei i te tumu o Te Ekalesia a iesu Mesia i te Feia Moʻa i te Mau Mahana Hopea Nei. I teie nei a hiʻo na tatou e mea nahea te tumu o te Ekalesia tururaa i to tatou faaroo ei mau melo no te Ekalesia.

I. TE TUMU O TE EKALESIA A IESU MESIA I TE FEIA MOʻA I TE MAU MAHANA HOPEA NEI

Te tiʻa nei teie Ekalesia i nia i te hoê tumu papu maitai, tutauhia i roto i te hoê ofaʻi papa no te parau mau. E te mau Taeaʻe e te mau Tuahine, aita te ohipa moʻa o ta tatou e rave nei i haamata i te matahiti 1820 i te tuhaa no New York. Aita atoa i Betehelema. Aita atoa i te O i Edene. Ua tuuhia ra te mau faanahonahoraa no te evanelia mure ore hou aʻe te tumu no teie nei ao.

Ua haapapu tamauhia te reira i roto i te mau papaʻiraa moʻa. Ua haapii au i te mau papaʻiraa moʻa no nia i taua tuhaa ra no nia i te mau mea hou te tumu o teie nei ao. Eiaha outou e peʻapeʻa mai. Eita vau e taiʻo atu i te taatoaraa. Teie ra e faahiti noaʼtu vau i te tahi mau parau mai roto mai i te reira mau papaʻiraa. Teie mau mea ite orehia i te mata e mau parau mau ra o te riro ei mau “pou hou teie nei ao tahuti” o tei haamau i te tumu o teie Ekalesia.

Te faanahonahoraa no te faaoraraa e te ravea no te fariiraa i te basileia o te Atua

Hou aʻe te tumu o te fenua i tuuhia ai, ua na muahia te faaineineraa o te faanahonahoraa no te faaoraraa.3 Ua tuuhia i roto i reira te ravea hanahana roa no te hoê fariiraa hanahana i roto i te Basileia o te Atua.4

Te taraehara a Iesu Mesia

Te tuhaa rahi no taua faanahonahoraa ra o te Taraehara a Iesu Mesia ïa. I roto i te mau apooraa na mua aʻe teie nei ao tahuti, ua faatoroʻahia Oia na Toʼna Metua no te amo i ta tatou nei mau hara e ia tatara i te mau taamuraa tahuti e te pohe varua.5 Ua parau o Iesu, “O vau … tei haapaʻohia mai te tumu mai a o teie nei ao e faaora i toʻu feia … Noʻu nei e roaaʻi i te mau taata atoa, o ratou te faaroo i toʻu iʻoa, te maramarama e amuri noaʼtu.”6 I muri mai, ua parau faahou o Paulo e te Ekalesia ua “patuhia i niaiho i te niu a te mau aposetolo e te mau peropehta ra, e o iesu Mesia iho te tihi rahi.”7

Patoiraa a te enemi

Na mua atu i te tumu o te ao nei, ua patoihia te Fatu e Satane. I aro tamau noa na oia e toʼna mau nuu i te ohipa moʻa a te Faaora e e tamau a oia i te na reira.

Faatoroaraa hou teie nei ao e te horoaraa i te autahuʻaraa

Hou aʻe te tumu o teie ao, i ora na tatou paatoa ei mau tamarii varua i piahiiho i to tatou Metua Here i te Ao ra. Tei rotopu ia tatou te mau taata rarahi tei faatoroʻahia no te mau i te autahuʻaraa.9 O Aberehama,10 o Ieremia,11 o Iosepha Semita,12 e te tahi atu13 tei faataahia ei mau peropheta na te Atua. Ua faaite atoahia e tahe te toto o te mau peropheta no teie ohipa moʻa.14 Te faanahoraa no te horoʻaraa i te autahuʻaraa e haere mai ia mai roto mai i te mau metua “mai te matamua roa mai ai, … oia ïa … hou te mau tumu o teie nei ao.”15

Haamanahia te mau tuahine no te faahanahana i te Atua

Ua farii te mau tuahine i te mau horoʻa taa ê. Ua haamanahia ratou mai te au i ta te Fatu, “ia faarahi e ia faai i te fenua nei, mai te au i taʻu faaueraa, e no te faatupu i te parau fafau o tei horoʻahiaʼtu e toʻu Metua hou te faatumuraa o teeie nei ao, … e no te faateiteiraa ia ratou i roto i te mau ao mure ore, ia tiʻa ia ratou ia fanau mai i te mau varua taata nei; … i roto i te reira te ohipa a toʻu Metua e haere noa a, ia tiʻa iaʼna ia faahanahanahia.”16 Feruri i te reira. Ia fanau mai te hoê metua vahine e ia haapaʻo i te hoê tamarii, aita oia e pahono noa ra i te titauraa no te tumu i hamanihia ai te fenua nei,17 te faahanahana atoa ra oia i te Atua!

Te mau tamarii no te fafauraa

Ua faataahia te mau tamarii no te fafauraa na mua teie nei ao. Ua haapapu o Paulo e te Fatu “ i maiti ia tatou i roto iaʼna ra hou te tumu o teie nei ao ra.”18

Ua parau aenahia te haamaitairaa i nia i te haapaoraa i te ture

I reira ua haamauhia te mau faaauraa e nehenehe ai ia tatou ia farii i te mau haamaitairaa mai o mai i te Atua ra—i nia i te haapaʻoraa i te mau ture i parauhia ai teie mau haamaitairaa.19

E heheuhia mai te mau mea moʻa i te mau mahana hopea nei

Te hoê atu a ia pou o te heheuraa tei faataahia no te mqu mahana hopea nei. Ua faanahonaho atea te Fatu no te heheu “i teie ore i parauhia mai tahito mai a.”20 Te reira mau mea tei roto atoʻe ia te mau heheuraa papaʻihia i roto i te Buka a Moromona.21 Tei roto atoa te mau oroʻa e te mau fafauraa no te hiero moʻa.22 Ua parau te Fatu i te Peropheta iosepha Semita e “Te opua nei au i te heheu atu i to taʻu ekalesia nei i te mau mea o tei vai huna-noa-hia mai muaʼtu i te faatumuraa o te ao nei, te mau mea hoi no nia i te tau tuuraa no te iraa i te mau tau atoa.”23

Faaoraraa o tei pohe

Ua heheu mai te Fatu e “te oroʻa no te bapetizoraa no te feia i pohe ra … i haapaʻohia hou te ao nei i faatumuhiaʼi.”24 Ua horoʻahia i o nei te faaoraraa no te feia i “pohe ra o te pohe ma te ite ore i te evanelia.”25 Ua mau te hoê tuʻatiraa no te mau uʻi, e te iraa e te taatoaraa o te tuʻatiraa maitai roa, e te tuʻatiraa o te mau tau tuuraa, te mau taviri, e te mau mana, e te mau hanahana ia faatupuhia te reira.26

E te mau taeaʻe e te mau tuahine, teie mau mea ite orehia e mau pou papu ia o te vai nei i te vairaa hou teie nei ao. Tei roto te evanelia mure ore—tei faahoʻi faahouhia mai i roto i toʼna iraa.27 Na roto i tera tumu, eita roa teie Ekalesia e matara i toʼna vairaa,28 tae noaʼtu i roto i te ao Milliniuma.29

II. TE TUMU O TE MAU MELO ATOA O TE EKALESIA

Mai te mau tumu o te mau fare oia atoa ia tatou te taata tataitahi ei mau tumu to tatou o te paturu i to tatou faaroo. E mea paruparu to te tahi, e mea puai to te tahi pae. E nehenehe tatou ia puhi “e au ia i te are miti i patuhia e te matai e fetoitoi aʻera,”30 e aore ra e nehenehe ta tatou e tiʻa i nia i te hoê tumu e tutau ai ia tatou mai te taamuhia i te paari varua, tei aahia e tei tanuhia i roto i te evanelia.31

Ua ani te Peropheta Gordon B. Hinckley e ia turuhia to tatou mau melo faafariu apihia mai i roto i te Ekalesia na te hoê hoa, i te hoê piiraa no te tavini, no te faaamu i te parau maitai a te Atua.32 Te himene pinepine nei tatou, “Aue te paari, ei Feia Moʻa e, haamauhia no to outou faaroo i roto i taʼna parau maitai roa!”33 Ia farii anaʻe tatou i tera parau a te Atua, e a amu rahi anaʻe i Toʼna ra here.34

A haamanaʻo: “I nia i te papa ra o to tatou ora, o te Mesia ia, o te Tamaiti a te Atua hoi, e ia hapono mai te diabolo i toʼna ra matai uʻana, … e ia mairi mai toʼna ra ua paari, e toʼna vero rahi i niaiho ia orua ra, e ere oia i te mana, … e putohia orua i rarou i te abuso, a mamae ai i te oto mure ore ra, no te papapai ta orua i tiʻa i nia ra, o te niu mau ia.”35

Eita te mau tumu papu e arai i te mau fifi o te oraraa. E faatupu te mau tamarii tei haere ê i te oto i te metua. Eita te tahi mau utuafare tei parari e afaro. Eita e maramarama maitaihia. Eita paha te mau apiti i faaipoipohia, no te hoê tumu anei, e haamaitaihia i te tamarii. I to tatou nei a mahana, “aita te taata iino e faautuʻahia nei no ta ratou ia moni.”36 Eita te tahi mau mea e tano ra.37

Teie ra na roto i te puai e te paari, e nehenehe ai ia tatou i te titau i nia i te tauturu, noaʼtu e aita e pahonoraa ohie i ta tatou mau uiraa. Ua papai te taata rohipehe:

O vai oe na Aita vau i ite,

Area ra teie noa taʻu i ite:

Ua haaamau oe i te mau mea

I roto i te anairaa anapa;

Ua puhi mai oe i te matai

moʻe atura i toʼna tere;

Ua faaite mai oe i te rauraa

‘E au i te ruʻi e te ao.’

Ua faauʻa oe i te tiʻare

E ia anapa te mau fetiʻa;

Huna ihora oe i te ohi

I roto i te moʻemoʻe ra;

Area te poupou o ta oe ohipa,

Hau atu i te rahi ta oe faanahonahoraa,

Ua tuu ra oe i te ahune

I roto i te aʻau o te taata.38

Noaʼtu e aita tatou i ite i te mau mea atoa,39 ua ite ra tatou e te ora nei te Atua e te here nei Oia ia tatou.40 I nia i taua tumu ra, e roaa ai ia tatou te puai no te amo i te teimaharaa o te mau hopoiʻa o te oraraa.

Te hoê hiʻoraa, te faatura nei au i tera mau varua taa ê o tei ite i te mau tamataraa no te metuaraa mai te aueue ore te faaroo i to ratou ra Atua. Te hoê utuafare herehia e maua te tuahine Nelson e o vau iho nei, no fanau noa iho nei raua i te hoê tamaroa. Ua tupuhia teie tamaiti i te tahi mau maʻi tei faaino i te mau melo atoa o toʼna tino iti. E piti taime toʼna tapuraahia i roto i te hepetoma matamua o toʼna oraraa. E titau faahouhia te tahi atu mau tapuraa. I toʻu aparauraa i te metua o teie tamaiti, aita raua i ani, “No te aha te reira i tupu ai ia raua?” Ua parau mai râ raua: “Ua ite maua e mea faufaa roa teie tamaiti ia maua. Ua horoʻa mai te Atua i teie aiu taa ê na maua. E here maua iaʼna, mai to maua puai atoa.” Mauruuru i te Fatu no tera na metua!

Aita i maoro aʻenei, ua pohe te tane a te hoê hoa to maua, mea tupu taʻue noa mai mai te faaara ore mai. Teie te tahi mau parau ta te tuahine o teie vahine i parau: “Ua faarii oia i te mau ite e te mau aravihi atoa na roto i te mau matahiti i orahia mai e ana, mai roto mai i te hoê metua tane tei i i te here, e o tei faaineine iaʼna no te faaruru i teie taime oto o toʼna aʻau. E aita te manaʻo i roto iaʼna mai te mea ra ua faaruehia mai oia anaʻe ra e aita atoa te inoino, ua roaa ra iaʼna te haapaʻo maitai inaha … ua paraumai oia iaʻu, ‘ia hiʻo anaʻe au i to te Metua Here i te Ao ra faaineineraa e te faanahonahoraa iaʻu no teie taime, aita roa vau e taia nei no ananahi? Oia mau ua tuu oia i teie mahana i te mau mea atoa o te titauhia iaʻu ia haapaʻo no te mau taime i mua nei.’ ”41

Ua farii au i te hoê rata mai o mai i te hoê misionare. Ua papai mai oia: “Aita vau i papu no te aha vau i roʻihia ai i te maʻi mariri aitaata, i roto ihoa ra i te taime a tavini ai au i te Fatu i roto i te hoê misioni, e nehenehe ra taʻu e parau ma toʻu aʻau atoa e te mauruuru nei au e amuri noaʼtu ia rave i taʼna ohipa. E aita hoê aʻe mahana e mairi, e aita vau e manaʻonaʻo i te mau mahana a tarava ai au i te fare maʻi a faaruru ai i te mauiui no te tahi a tapuraa … Aita e mahana e mairi e aita vau e manaʻonaʻo i te mau mahana o taʻu e rave nei no te taiʻo i te mau papairaa moʻa, o te Buka a Moromona ihoa ra, e te haamanaʻoraa i te mahanahana o te aʻau e te hau i roto iaʻu. Mea pinepine au i te haamanaʻo i te mau po ia haere au e taoto e ia pure au i toʻu Metua Here i te Ao ra e ia haamauruuru iaʼna no te parururaa i toʻu oraraa.” i muri ihi ua faaite mai teie Elder i teie parau api nehenehe roa: “Ua hoʻi au e farerei i te taote i teeie hepetoma, e … aita oia i ite faahou ra i te hoê noa aʻe maʻi i roto i toʻu tino.”42 E here rahi toʻu i tera mau misionare tei puai i te faaroo!

E aha te huru o te paari o to tatou tumu? Ua haamauhia te tumu o te Ekalesia na mua roa hou teie nei ao. E mea paari. E mea mau. E mea mure ore. Mai te mea e tutauhia te tumu o te hoê taata i roto i te faaroo no te parau mau mure ore, e nehenehe ia ta tatou tataitahi e titau i te hoê faanahonahoraa teitei e te mure ore.43 Na tera faaroo e horoʻa mai i te tiʻaturi i te taime e aita te tiʻaturi faahouraa. E horoʻa mai te reira i te oaoa ia tatou i o nei e i roto i te oraraa mure ore. Te faaite papu atu nei au i te reira na roto i te iʻoa o iesu Mesia ra amene.

Te mau nota

  1. 18 initi te aano o te poupou tataitahi.

  2. A hiʻo John Forres O’Donnal, Pioneer in Guatemala (1997), 288.

  3. A hiʻo 1 Nephi 10:18; Mosia 15:19; Alama 12:25, 30; 18:39; 22:13–14; 42:26; PH&PF 76:12–13.

  4. Ua parau atu te Fatu i te mau taata no te fenua tahito ra, “A haere mai outou, e te feia i faaorahia e tau Metua, e parahi i te basileia i haapaohia no outou mai te hamaniraa mai o te fenua nei ra” (Mataio 25:34). Ua haapii-atoa-hia te mau taata no Amerika tahito ra e, “O tei faaroo i Tei Mo’a i Iseraela nei … e parahi ïa ratou i te basileia o te Atua tei haapaohia no ratou mai te tumu mai â o teie nei ao” (2 Nephi 9:18; a hi’o atoa Etera 4:19).

  5. A hiʻo Ioane 17:5, 24; 1 Petero 1:19–20; Mosia 4:6–7; 18:13; 3 Nephi 26:3–5; PH&PF 93:7–9; Mose 5:57; IIS, Genese 5:43; 14:30–31.

  6. Etera 3:14.

  7. Ephesia 2:20.

  8. A hiʻo IIS, Hiʻopoaraa 12:6–8.

  9. A hiʻo Alama 13:3, 5, 7; PH&PF 132:28; 138:55–56; Aberahama 3:22–23.

  10. A hiʻo Aberahama 3:23.

  11. A hiʻo Ieremia 1:4–5.

  12. A hiʻo 2 Nephi 3:5–15; PH&PF 127:2; 138:53–55.

  13. A hiʻo PH&PF 138:53.

  14. A hiʻo Luka 11:49–51.

  15. Aberahama 1:3.

  16. PH&PF 132:63.

  17. A hiʻo PH&PF 49:16–17.

  18. Ephesia 1:4; a hi’o atoa i te irava 5. Ua haapii atoa Paulo e, te mana o te Atua “o tei faaora ia tatou nei, e ua parau ia tatou i te parauraa mo’a ra … i horo’ahia mai i te Mesia ra ia Iesu no tatou, hou teie nei ao ra” (2 Timoteo 1:9; a hiʻo atoa PH&PF 38:1–4; Aberahama 3:22–26). E mea faufaa ia ite e, te parau ra te Buka a Moromona e, “no te faaite i te toea o te Utuafare o Iseraela i te mau ohipa rarahi ta te Fatu i rave no to ratou mau hui metua ra; e ia ite hoi ratou i te fafauraa a te Fatu” (Buka a Moromona, te api o te upoo parau).

  19. A hiʻo PH&PF 130:20–21; 132:5, 11–12.

  20. Mataio 13:35.

  21. A hiʻo 2 Nephi 27:10.

  22. A hiʻo PH&PF 124:40–41.

  23. PH&PF 124:41.

  24. PH&PF 124:33.

  25. PH&PF 128:5.

  26. A hiʻo PH&PF 128:18.

  27. A hiʻo Te mau Ohipa 3:20–21.

  28. A hiʻo Daniela 2:28, 31–44; PH&PF 65:2–6; 124:45.

  29. A hiʻo Bruce R. McConkie, The Millennial Messiah (1982), 672.

  30. Iakobo 1:6.

  31. A hiʻo Ephesia 3:17–19; Col. 2:6–7.

  32. A hiʻo “Some Thoughts on Temples, Retention of Converts, and Missionary Service,” Ensign, novema 1997, 51; oia atoa Iakoba 6:7; Moroni 6:4.

  33. Hymns, no. 85; see also 2 Nephi 28:27–30.

  34. A hiʻo Iakoba 3:2.

  35. Helamana 5:12. A haamana’o atoa outou e, ua patu te hoê taata paari i to’na fare i ni’a i te papa eiaha râ i ni’a i te one puehu (a hi’o Mataio 7:24–27).

  36. Helamana 7:5.

  37. Mai te mea ra e, e mea maitai te mau mea atoa, no ni’a i te hi’oraa a te hoê taata. Ua haapii Paulo e, “Tei teie nei ao ana’e ra ta tatou e tiai i te Mesia nei, e ati rahi to tatou i to te taata atoa” (1 Korinetia 15:19).

  38. Harry Kemp, “God the Architect,” i roto James Dalton Morrison, neneiraa, Masterpieces of Religious Verse (1948), 46–47.

  39. Ia faaauhia i te ite rahi o tei hamani ia tatou, e mea iti roa ïa to tatou ite i te animala tahae e aore râ, i te mau hu’ahu’a o te hamaniraahia te ao nei. Ua ite râ tatou i teie parau: “Oia mau te parau atu nei au ia oe, ia tae i te reira mahana e tae mai ai te Fatu ra, na’na ïa e heheu mai i te mau mea atoa ra—te mau mea o tei mairi atu i muri ra, e te mau mea i hunahia o tei ore hoi te taata i ite, te mau mea no te fenua nei, o tei na roto i taua mau mea ra te reira i hamanihia ai e te tumu e te hopea hoi no te reira—te mau mea faufaa rahi roa, te mau mea no ni’a e te mau mea no raro a’e, te mau mea o tei roto hoi i te fenua nei, e i roto hoi i te ao ra” (PH&PF 101:32–34; a hi’o atoa 121:29–32).

  40. A hiʻo 1 Nephi 11:16–17.

  41. Virginia H. Pearce, i roto Why I Believe (2002), 245–46.

  42. Taʼna iho mau rata, 15 no tenuare 2002.

  43. E faaauhia to tatou tamataraa tahuti nei i te piti o te tuhaa o te hoê hautiraa e toru tuhaa. Ia topa te paruru i muri a’e i te piti o te tuhaa, aita te hautiraa i hope. Ia ore te iteraa no ni’a i te tuhaa hoê e te toru, e au ïa e, e mea poto roa te tuhaa piti e aore râ, e mea roa roa, e mea paari roa, e aore râ, e mea papu ore. Ia ite râ tatou i na tuhaa e toru atoa ra, i reira e itehia ai te auraa mau o te piti o te tuhaa. I reira atoa ïa e titauhia ai te hoê hi’oraa mure ore.