2010
Ko e Meʻaʻofa Mahuʻinga Tahá
Sepitema 2010


Ko e Meʻaʻofa Mahuʻinga Tahá

“ ʻOku ʻikai ha meʻaʻofa ʻe lahi ange ʻi he meʻaʻofa ʻo e fakamoʻuí” (T&F 6:13).

Naʻe tokoni ʻa Sofi ki he Fineʻeikí ʻi hono fakamaʻa honau ʻapí. ʻE ʻaʻahi mai ʻa e ongo faifekaú he ʻahó ni. Ko ha ongo fakaafe ia ʻoku talitali lelei ʻi he ʻapi ʻo Sofí ʻi Kolomupia. Ne teuteu ʻe he Fineʻeikí ha meʻatokoni makehe: ko e tamale, laise, pea mo ha koane mo e polo.

Ne ʻosi akoʻi ʻe he ongo faifekaú e fāmili ʻo Sofí fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi pea mo Hono Siasí. ʻI he uike pē ʻe ua kuo hilí, ne papitaiso ai ʻe ʻEletā Kuleiki mo hono hoa foʻou ko ʻEleta Seisení, ʻa Sofi, ʻene ongomātuʻá, pea mo hono ongo tuongaʻane lalahí. Kuo ʻosi ongoʻi ʻe Sofi ia ʻa e faikehekehé ʻi honau fāmilí. Naʻe lahi ange ʻa e katá, hivá, pea mo e lotú.

ʻI he lolotonga ʻo e maʻu meʻatokoní, ne fakafanongo pē ʻa Sofi ki hono aleaʻi ʻe heʻene mātuʻá mo hono ongo tuongaʻané pea mo e ongo faifekaú ʻa e folofolá. Hili hono fakamaau ʻo toʻo ʻa e ʻū peletí, ne pehē ange leva ʻa ʻEletā Kuleiki, “Te u foki au ki ʻapi ʻi he uike kahaʻú.”

Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe Sofi ia ʻe vave pehē haʻane fokí. Ne kamata ke tafe hifo hono loʻimatá. ʻI he sio atu ʻa Sofi ki hono ongo tuongaʻané. Naʻá na mei tangi mo kinaua.

Ne kiʻi mihimihi mo ʻEletā Kuleiki. Naʻá ne talaange leva ki he Tangataʻeikí, “ ʻOku ʻi ai haʻaku meʻaʻofa maʻau.” Naʻá ne toʻo hake leva ha kiʻi kofukofu mei heʻene kató. “Ko e meʻaʻofa ʻeni maʻau mo ho ongo fohá.”

Naʻe fakaava leva ʻe he Tangataʻeikí ʻa e puhá peá ne toʻo hake ha sote hinehina ʻe ono ke tui he Sāpaté. Naʻá ne fakalongolongo ʻi ha taimi lōloa. Faifai pea pehē mai, “He ʻikai ke mau lava ʻo tali ha fuʻu meʻaʻofa lelei pehē.”

Ne fanongo ʻa Sofi ki ha fakatomala ʻi he leʻo ʻo e Tangataʻeikí. Naʻe ʻikai ke maʻu ʻe honau fāmilí ha sote hina maʻá e Tangataʻeikí pea mo e ongo tamaiki tangatá, pea naʻe ʻiloʻi ʻe Sofi ʻoku fie fakahaaʻi ʻe he Tangataʻeikí ʻene fakaʻapaʻapá ʻaki haʻane sote hina ʻi he taimi ʻoku nau ō ai ki he lotú.

Naʻe talaange leva ʻe ʻEletā Kuleiki, “He ʻikai ke u fie maʻu ʻe au ha ngaahi sote lahi ʻi he taimi te u foki ai ki ʻapí. Ko ha meʻa lelei ia te ke fai maʻaku kapau te ke tauhi kinautolu.”

Naʻe talaange leva ʻe he tangataʻeikí, “Ka ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻaku meʻaʻofa ʻaʻaku maʻau.” Naʻe tuhu leva ki he Tohi ʻa Molomoná. “Kuó ke ʻosi foaki mai ʻa e meʻaʻofa mahuʻinga tahá kiate kimautolu. Kuó ke ʻomi kiate kimautolu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.”

ʻI he ʻaho hono hokó ne fakakaukau ai ʻa Sofi ke ne ngaohi ha meʻa maʻa ʻEletā Kuleiki. Hili haʻane talanoa mo e Fineʻeikí, naʻá ne fakakaukau leva ke ne lalanga ha kiʻi sipi kafu ʻoku ui ko e selape. Naʻá ne kole leva ʻa e meʻa lalanga ʻa ʻene faʻeé, fili mo e lanu ʻo e kulasí, pea ngāue ai ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he ʻosi ʻa e akó mo hono fakahoko ʻene ngaahi ngāué. Ko e taimi naʻe fehālaaki ai ʻene lālangá, naʻá ne toe fakavetevete fakalelei pē ʻa e ngaahi filó peá ne toe kamata foʻou.

Naʻe faifai pea ʻosi ʻa e kiʻi sipí. Ne fakaʻamu pē ʻe saiʻia ʻa ʻEletā Kuleiki ʻi he lanu melomelo mo kilimi vaivai naʻá ne lalanga ʻakí. Naʻá ne kofukofu leva ʻa e kiʻi sipí ʻi ha pepa lanu melomelo.

ʻI he ʻaho ʻo e ʻaʻahi fakaʻosi atu ʻa ʻEletā Kuleiki ki honau ʻapí, ne foaki ange leva ʻe Sofi ʻene meʻaʻofá.

Naʻe talaange ʻe ʻEletā Kuleiki, “Mālō ʻaupito, Sofi.” Ne kamata ke hā e loʻimata mei hono fofongá. “He ʻikai toe ngalo koe pe ko ho fāmilí ʻiate au.”

Ne pehē ange leva ʻa Sofi, “Pea he ʻikai ke teitei ngalo koe ʻiate kimautolu.”

Tā fakatātaaʻi ʻe Jim Madsen.