2010
Ki he Kau Faifekau Kuo Foki Maí
Sepitema 2010


Naʻa Nau Lea Kiate Kitautolu

Ki he Kau Faifekau Kuo Foki Maí

Mei ha lea ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2001. Ke maʻu kakato e leá, kātaki ʻo ʻalu ki he www.conference.lds.org.

Ko e meʻa ʻoku tau fie maʻú ko ha kau tau fakaʻeiʻeiki ʻo ha kau faifekau kuo foki mai ke nau toe tokoni.

ʻĪmisi
Elder L. Tom Perry

Kuó u ʻilo mei ha ngaahi fepōtalanoaʻaki lahi mo e kau faifekau kuo foki maí ko e liliu ko ia ʻoku hoko ʻi he mavahe mai mei he malaʻe ngāue fakafaifekaú pea mo e foki ki he māmani naʻá ke mavahe mei aí ʻoku faingataʻa ʻi he taimi ʻe niʻihi. Tuku muʻa ke u fokotuʻu atu ha ngaahi fakakaukau.

Lotu Maʻu pē, Taʻe-tuku, pea mo Fakamātoato

Ko e taha ʻo e ngaahi manatu lelei taha ʻoku ou maʻu ki heʻeku hoko ko ha faifekaú ko ʻeku ʻunu ʻo toe ofi ange ki he ʻEikí ʻi heʻeku angamāheni ʻaki ʻa e faʻa lotú. Naʻe tuʻu ʻa e ʻapi fakamisioná ʻi hoku taimí ʻi he Hala Siteití ʻi Sōleki Siti. Ko ha fuʻu fale lahi naʻe liliu ke hoko ko ha senitā akoʻanga fakafaifekau. Naʻe ʻi ai hano ngaahi loki mohe lalahi pea mahalo naʻe ʻi ai ha mohenga ʻe 10 ʻi he loki takitaha. Naʻa mau hū ki ai ʻi he pō Sāpate.

Ko e uike ki muʻa peá u toki hū ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú ne hoko ia ko ha taimi fakafiefia. Naʻe lahi ʻa e ngaahi fakafiefiá mo e ngaahi fakamāvaé. Naʻe ʻikai ke u maʻu ha mālōlō feʻunga mo mateuteu ki he ako naʻe ʻamanaki ke u maʻu ʻi he ʻapi fakamisioná. Naʻá ku ongosia ʻaupito ʻi he fakaʻosinga ʻo e efiafi ʻo e ʻuluaki ʻaho ʻo ʻemau ʻi he ʻapi fakamisioná,. Lolotonga ʻemau tatali ki he toenga ʻo e kau faifekaú ke nau teuteu ke mohé, kuó u tokoto atu au ʻi hoku mohengá pea ʻikai hano taimi kuó u tō hifo au ʻo mohe. Neongo ia, naʻe fakaʻaaki ʻeku mohé ʻi heʻeku ongoʻi kuo takatakaiʻi au. Pea ʻi he matafi atu ʻa e fiemoheá, ne ongona ʻa e lea ʻo ha lotu naʻe lolotonga fakahokó. Ne ʻāʻā hake hoku matá, ʻo u ʻohovale lahi ʻi heʻeku ʻilo kuo tūʻulutui takatakai kotoa ʻa e kau ʻeletā ʻi homau falemohé ʻi hoku mohengá, ʻo fakaʻosi ʻa e ʻahó ʻaki ha lotu. Ne u toe kuikui hifo ʻo ʻai pē ke pehē ʻoku ou kei mohe. Naʻá ku fuʻu mā ʻaupito ke u toe tuʻu hake mei hoku mohengá ʻo kau fakataha mo kinautolu. Neongo ko e fuofua meʻa ne u foua ʻi heʻeku hoko ko e faifekaú naʻe fakamā, ka ko e kamataʻanga ia ʻo ha ongo taʻu lelei ʻo hono toutou kolea ʻa e tataki ʻa e ʻEikí.

ʻI he vahaʻa taimi ʻo ʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻá ku lotu mo hoku hoá ʻi he pongipongi kotoa pē ʻi heʻema kamata ha ʻaho foʻou. Naʻe toe fakahoko ʻa e meʻa ko iá ʻi he pō kotoa pē ki muʻa peá ma toki mohé. Naʻá ma lotu ki muʻa peá ma akó, lotu ʻi heʻema mavahe mei homa fale nofoʻangá ke ō ʻo kumi ha ngaahi laumālie ke akoʻí, pea mo ha toe ngaahi lotu makehe foki ʻi he taimi ne ma fie maʻu ai ha fakahinohino makehe ke tataki ʻema ngāue fakafaifekaú. Naʻe hanga ʻe he tuʻo lahi ʻo ʻema kole ki he Tamai ʻi he Langí ʻo ʻomi kiate kimaua ha ivi mo ha loto toʻa ke ma vilitaki atu ʻi he ngāue naʻe ui kimaua ki aí. Naʻe maʻu mai ʻa e ngaahi talí ʻi ha ngaahi founga fakaofo mo fakahangatonu mo lelei. Naʻe hangē naʻe fakautuutu ʻa e fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he tuʻo lahi ange ʻo ʻema kole fakahinohino ki he Tamai Hēvaní lolotonga ʻa e ʻaho ko iá.

ʻI heʻeku vakai atu ki heʻeku moʻui he ʻosi ʻeku ngāue fakafaifekaú, ʻoku ou fakatokangaʻi naʻe ʻi ai ha ngaahi vahaʻa taimi naʻá ku lava ai ʻo tauhi ʻa e vāofi ko ia mo e ʻEikí naʻá ku maʻu ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú. Naʻe ʻi ai foki mo ha ngaahi vahaʻa taimi naʻe hangē ne hū māmālie mai ʻa e māmaní pea naʻe ʻikai ai ke hokohoko mo fai maʻu pē ʻeku lotú.

ʻOku ʻikai ʻapē ko ha taimi lelei ʻeni ki hano kiʻi vakaiʻi fakafoʻituitui ke fakafuofuaʻi pe ʻoku tau kei maʻu ʻa e fetuʻutaki tatau ko ia mo ʻetau Tamai ʻi he Langí ne tau maʻu ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú? Kapau kuo afeʻi kitautolu ʻe he māmaní mei hono fakahoko ʻo e lotú, ta kuo mole meiate kitautolu ha mālohi fakalaumālie lahi. Mahalo kuo taimi ke tau toe fakaake ʻa hotau lotoʻi ngāue fakafaifekaú ʻaki haʻatau lotu maʻu pē, taʻe-tuku, pea mo fakamātoato.

Ako Folofola Fakatāutaha pe Ako mo e Hoá

Ko e manatu melie ʻe taha ʻoku ou maʻu ki heʻeku hoko ko ha faifekaú ko e ako fakaʻaho ʻo e folofolá. Ko e mapuleʻi kita ʻo muimui ʻi ha palani ki hono ako fakaʻaho ʻo e folofolá ʻi he ongoongoleleí naʻe hoko ia ko ha meʻa fakaʻofoʻofa, mo lavameʻa lahi. Ko e ʻilo ʻo e ngaahi akonaki ʻo e folofolá ʻe mahino ia ʻi ha ʻaho ʻi ha founga nāunauʻia tuʻunga ʻi hono ako fakafoʻituituí. ʻI heʻeku hoko ko e faifekaú, ʻoku ou manatuʻi e kānokato hono teuteuʻi ʻe he ʻEikí ʻa e palani maʻa ʻEne fānaú ʻi he māmaní, pea mo ʻEne ueʻi ʻa e fakakaukau ʻa ʻEne kau palōfitá ʻi he ngaahi kuonga fakakosipeli kotoa pē ke nau hiki ʻa ʻEne ngaahi fengāueʻaki mo kinautolú. Ko ʻEne ngaahi folofolá ʻoku lelei maʻu pē mo fakahangatonu, ʻi hono fakahā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he muimui ki Heʻene fonó pea mo ʻEne foungá.

Naʻá ma tuku foki mo ha houa ʻe taha pe toe lahi ange ʻi he ʻaho taki taha ke ma ako fakataha ai ko ha ongo hoa faifekau. Naʻe hangē naʻe hanga ʻe he mata ʻo e toko uá ʻo sivisiviʻi ʻa e tokāteline ʻo e puleʻangá ʻo toe lahi ange ʻema mahinó. Te ma lau fakataha peá ma vahevahe leva ʻema ngaahi fakakaukaú.

Naʻe fakamāsila homa ʻatamaí ʻi heʻema muimui ki he founga fakaʻaho ʻo e ako fakatāutahá mo e ako mo e hoá. Naʻe hanga ʻe he founga ko ʻení ʻo ʻomi kimaua ke ma toe vāofi ange ko ha ongo hoa faifekaú pea mo fakalahi ʻema mahino ki he ngaahi tokāteline ʻo e puleʻangá.

Ko e taimi ʻoku tau mavahe ai mei he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú, ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai hatau hoa ke tokoni ke mapuleʻi e anga ʻetau akó, ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ke tuku ai ʻa e meʻa ne tau anga ki aí. Ko e taimi ʻoku tau foki ai ki ʻapí, hono ʻikai lelei ke fai ha ako folofola fakafāmili fakaʻaho. Kapau te tau mavahe mei ʻapi, he ʻikai nai te tau lava ʻo fakaafeʻi hotau kaungā-lokí pea mo hotau ngaahi kaungāmeʻá ke nau ako mo kitautolú? ʻE tokoni hono anga ʻaki hono fakahoko maʻu pē ha ngaahi kalasi ako pea mo e ʻalu ki he ʻinisititiutí ke tau manatuʻi e ngaahi tokāteline ʻo e puleʻangá ʻi heʻetau fakakaukaú pea tekeʻi ai ʻa e faʻa hū mai ʻa e ngaahi meʻa fakahohaʻa ʻo e māmaní. Ko e moʻoni ko e taimi ʻoku tau mali aí, ʻoku tau maʻu ha hoa taʻengata te tau lava ʻo ako mo ia pea mo fevahevaheʻaki ʻa e ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻa e folofolá ke ne fakalahi ʻa ʻetau mahino ki he taumuʻa ʻo e moʻuí pea mo e ngaahi meʻa ʻoku tau fie maʻu ke fai ke fakakakato pea mo ʻaonga ange ai ʻa e moʻuí. Kātaki ʻo hokohoko atu ai pē ʻa e ako folofola fakafoʻituituí mo e ako mo e hoá.

Ko e Fiefia ʻo Hono Akoʻi ʻo e Ongoongoleleí

ʻOku mou manatuʻi ʻa e fiefia ko ia ʻoku maʻu mei hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ki ha taha naʻe ʻikai ke ne maʻu ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení ʻi heʻene moʻuí, ʻa e faʻahinga vēkeveke ʻoku maʻu ʻi he taimi ʻokú ke akoʻi ai ʻa e fono ʻa e ʻEikí, pea mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he muimui kiate Iá? ʻE toe ngalo nai ʻiate koe ʻa e fiefia ʻi hoʻo fuofua papitaiso ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú?

ʻI hoku taimí, naʻe ʻikai fakanāunau ʻaki ʻa e ngaahi falelotú ia ha vai faiʻanga papitaiso. Ko ʻeku fuofua papitaisó naʻe fai ia ʻi he Vaitafe Siotó ʻi he siteiti ko ʻŌhaioó, ʻi ʻAmelika. Naʻe fakahoko ia ʻi ha ʻaho mokomoko he faʻahitaʻu fakatōlaú, pea naʻe hangē naʻe toe momoko ange ʻa e vaí ia ʻi he ʻeá. ʻOku ou manatuʻi ʻa e momokoʻīʻī ʻa e vaitafe ʻi heʻeku aʻa atu ki lotó mo ʻeku fakalotolahiʻi pē ʻa e fiefanongó ke muimui mai ʻiate aú. Ka naʻe vave e mole ʻa e momoko ʻo e ʻeá mo e vaí, ʻi heʻeku fakahoko ʻa e ouau ʻo e papitaisó. Ko ʻeku mamata ko ia ki he malama ʻa e fofonga ʻo e tokotaha naʻe ʻalu hake mei he vai ʻo e papitaisó, ko ha ʻīmisi ia he ʻikai teitei ngalo ʻiate au.

Ko e ngaahi faingamālie ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí pea mo fakahoko ʻa e papitaisó ʻoku ʻikai fakangatangata pē ia kiate kinautolu ʻoku nau tui ʻa e pine hingoa ʻo ha faifekau taimi kakato. ʻOku ou fifili pe ko e hā ʻoku tau tuku ai ʻa e ongo māfana ʻo e ngāue fakafaifekaú ke hōloa ʻi he taimi ʻoku tau foki ai ki he ngaahi ʻektivitī ʻo ʻetau moʻuí ʻi he māmaní.

Kuo teʻeki ai ha taimi ʻi he hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá kuo tau mateuteu lelei pehē ai ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí ki he fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻoku ʻi he māmaní. Pea ʻoku hangē ʻoku nau fie maʻu lahi ange ia ʻi he taimí ni ʻi ha toe taimi kimuʻa. ʻOku tau fakatokangaʻi ha hōloa ʻi he tuí. ʻOku tau vakai ki he fakautuutu ʻa e ʻofa ki he ngaahi koloa fakaemāmaní pea hōloa ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga angamaʻá, ka ʻoku hanga ʻe he ongo meʻá ni fakatouʻosi ʻo fakalahi ʻa e loto mamahí mo e siva ʻa e ʻamanakí. Ko e meʻa ʻoku tau fie maʻú ko ha kau tau fakaʻeiʻeiki ʻo ha kau faifekau kuo foki mai ke nau toe kau ʻi he ngāué. Neongo he ʻikai ke nau toe tui ha pine faifekau taimi kakato, ka ʻe lava ke nau maʻu ʻa e tukupā pea mo e loto fakapapau ke ʻomi ʻa e maama ʻo e ongoongoleleí ki ha māmani ʻoku faifeinga ke ʻilo hono halá.

ʻOku ou kole ai kiate kimoutolu kau faifekau kotoa pē kuo foki maí ke toe fakatapui kimoutolu, ke toe fakafonu kimoutolu ʻaki ʻa e holi pea mo e laumālie ʻo e ngāue fakafaifekaú. ʻOku ou kole kiate kimoutolu ke mou fakafōtunga, mo hoko, pea mo fakahoko e ngāue ko ha tamaioʻeiki ʻa ʻetau Tamai ʻi he Langí. ʻOku ou fakatauange ke mou fakafoʻou hoʻomou tukupā ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí koeʻuhí ke mou ngāue mālohi ange ʻi he ngāue maʻongoʻonga kuo ui kotoa kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau fakahokó. ʻOku ou fie palōmesi atu kiate kimoutolu ʻoku ʻi ai ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga kuo tokonaki maʻamoutolu ʻo kapau te mou hokohoko atu ʻi he vilitaki ki muʻa ʻi he loto vēkeveke, ʻa ia naʻa mou maʻu ʻi hoʻomou kei hoko ko ha faifekau taimi kakató.

Laka atu mo ha loto fakapapau foʻou, pea ʻi hoʻomou ngaahi sīpingá, tuku ke ulo atu ʻa e maama ʻo e ongoongoleleí ʻi he māmani fonu faingataʻá ni. Ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻEikí ʻoku tau fakahokó. ʻOku moʻui ʻa e ʻOtuá. Ko Sīsū ʻa e Kalaisí. ʻOku tau kau ki Hono Siasí. Ko ʻeku fakamoʻoni ia kiate kimoutolú.

Faitaaʻi ʻe Robert Casey mo Matthew Reier © IRI

Toʻohemá: faitaaʻi ʻe Frank Helmrich © 2009 mo Tokio Onogi © 2006