2010
Ko e Mana ʻi ha Maama Halá
Sepitema 2010


Mei he Malaʻe Ngāue Fakafaifekaú

Ko e Mana ʻi ha Maama Hala

Naʻá ne heka ʻi ha kiʻi paiki, ʻo talitali ke lanumata ʻa e māmá. Ko e lau sekoni pē naʻá ku maʻu ke lea ki aí.

ʻI heʻeku lue atu mo hoku hoa ngāue fakafaifekaú, ʻa ʻEletā Palati, ʻi he feituʻu faiʻanga fakamāketi ʻi he ngaahi hala lalahi ʻo Taisungí ʻi Taiuaní, naʻá ma tuʻu ʻi ha manga hala ʻo talitali he naʻe ulo kulokula ʻa e māmá. ʻI heʻema tuʻú, kuó u fanongo ki ha ongo angamaheni mei homa tuʻá. ʻI he māmālie hifo ʻa e fanga kiʻi paikí, naʻá ku tafoki ke sio pe ko hai te ma lava ʻo fakapōtalanoa ki aí. ʻI he momeniti ko iá, ne fakafonu hoku lotó pea mo hoku ʻatamaí ʻe ha ongo. Naʻe ʻikai ha leʻo pe ha lea ʻe fai mai, ka naʻá ku ongoʻi naʻe fie maʻu ke u lea ki he tangata ʻi he kiʻi paiki ofi mai ʻi hoku toʻohemá.

Naʻá ku ʻunu fakavavevave atu leva ke fakalea ki he tangatá. Ne hangē ne tekeʻi mai ʻe ha taha hoku tuʻa mo hoku vaʻé. Naʻá ku fakaava leva hoku ngutú ʻo ʻeke atu ki he tangatá, “ ʻOkú ke sai pē he ʻahó ni?” Naʻe sio mai kiate au peá ne pehē mai ʻoku ʻikai ko ha ʻaho lelei ʻeni kiate ia. ʻI he momeniti ko iá ne liliu leva ʻa e māmá mei he lanu kulokulá ʻo lanu mata, pea tō hifo hoku lotó. Naʻá ku manavasiʻi naʻa ʻalu e tangatá. Kuo teʻeki ke u lea ʻaki ki ai ha meʻa fekauʻaki mo hono toe Fakafoki mai ʻo e Siasi moʻoni mo moʻui ʻo Sīsū Kalaisí, ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pe ko e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe teʻeki foki ke u talaange ki ai ʻa e hingoa ʻo e Siasí.

Naʻe kamata ke lele ʻa e kakai naʻá nau takatakai ʻiate kimauá, ka naʻe ʻikai ke ngaue ʻa e tangatá ia. Naʻá ne fokotuʻu mai ke mau ʻunu ki he kauhalá ʻo talanoa ai. Naʻá ku ʻohovale, ka naʻá ku tali fiefia ʻene fokotuʻú. Naʻá ku vahevahe mo ʻEletā Palati ʻi he veʻehalá ʻa e hingoa ʻo e Siasí pea mo ha ngaahi fakamatala kehe.

Hili mei ai ha ngaahi uike siʻi, kuo papitaiso pea mo hilifakinima e tangata ko iá, ʻa Su Mengi-Uei, mo hono ongo fohá pea mo hono ongo ʻofefiné, ʻo hoko ko ha kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Naʻá ku ako mei he meʻa ko ia ne hokó, ko e taimi ʻoku tau feinga taʻe-tuku ai ke fai ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene foungá pea fakatatau mo ʻEne taimitēpilé, ʻoku tau faʻa maʻu ʻa e faingamālie ke siotonu ʻi ha ngaahi mana. Naʻe fakahā ʻe he palōfita ko Molonaí “Kuo teʻeki ai tuku ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene hoko ko e ʻOtua ʻo e ngaahi maná. Vakai, ʻikai ʻoku fakaofo ʻa e ngaahi meʻa kuo fai ʻe he ʻOtuá ʻi hotau ʻaó?” (Molomona 9:15–16). ʻE lava ke hoko mai ʻa e ngaahi maná ʻi he ueʻi ʻo e lotó mo e liliu ʻo e moʻuí.

ʻOku ʻi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí ha talaʻofa ki he kau faifekaú pea mo e kāingalotu ʻo e Siasí: “ ʻOku teuteuʻi ʻe he ʻEikí ha kakai ke nau tali koe mo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Te ne taki koe kiate kinautolu pe ko ʻEne taki mai kinautolu kiate koe . … ʻE ʻilo pē ʻe he kakai ia ko ʻení ko e kau tamaioʻeiki kimoutolu ʻa e ʻEikí. Te nau loto fiemālie ke fanongo ki hoʻo pōpoakí.”1 Naʻe ʻikai ko ha meʻa ne hoko noa pē ʻa ʻeku tuʻu mo ʻEletā Pālati ʻi he maama halá ʻi he taimi pau ko iá.

ʻOku ʻafioʻi mo ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu fakafoʻituitui. ʻOku ʻikai fai ʻi ha founga noaʻia pē, ka ʻokú Ne ʻomi ha founga pau ke tau maʻu kotoa ai ha ʻilo ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e palopalema mo e ngaahi faingataʻa ʻi he moʻui ʻa Su Mengi-Ueí. Naʻá Ne ʻafioʻi naʻe toki molé ni ʻa e ngāue ʻa Su Mengi-Ueí. Naʻá Ne ʻafioʻi naʻe fai ha ngaahi lea fakatupuʻita ʻi he ʻapi ʻo Suú he pongipongi ko iá.

Kuo ʻomi ʻe he ongoongoleleí ha melino lahi ange ki he fāmili ʻo Suú pea kuó ne fakamālohia ʻa e vā fetuʻutaki honau fāmilí. Kuó ne tokoni ke nau maʻu ha fiefia lahi ange pea mo ha fakahinohino ʻi he moʻuí. Kuo nau maʻu ʻa e mālohi ke fehangahangai mo e ngaahi palopalema ʻo e moʻuí ʻaki ha ʻamanaki lelei pea taʻe manavahē.

Mahalo he ʻikai ke tau lava ʻo fakatokangaʻi ia ʻi he kamataʻangá, ka ko kinautolu naʻe mateuteú te nau fakatokangaʻi ko e kau tamaioʻeiki kitautolu ʻa e ʻEikí. Te nau fakatokangaʻi ʻoku tau makehe fekauʻaki mo kitautolu. Te nau fakatokangaʻi ʻa e leleí pea te nau fie maʻu ke ʻilo lahi ange ki ai. Ko e taimi te nau ongoʻi ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, te nau loto ke ngāue ʻo fakatatau mo ʻetau pōpoakí. Pea hangē ko e ongo ʻa e pōpoakí ki he lotó pea mo liliu ʻa e moʻui ʻa e fāmili Suú ʻi Taiuaní, ʻe pehē pē haʻane lava ke ongo ki he ngaahi lotó pea mo liliu ʻa e moʻui ʻa kinautolu ʻoku tau ʻiloʻí, ko e fē pē ha potu ʻi he māmaní te tau ʻi ai.

Te tau lava ʻo fehuʻi fakaʻaho kiate kitautolu ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi heʻetau lotu ke maʻu ha fakahinohinó: ko hai ʻoku ou ʻiloʻi kuo teuteu ʻe he ʻEikí ke ʻilo ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí? ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi ʻetau tuí ʻi he founga ko ʻení, te tau mateuteu ai ke muimui ʻi he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo fakaava hotau ngutú ke vahevahe ʻa e ngaahi moʻoni mahuʻinga kuo tāpuekina ʻaki kitautolu ke tau ʻiló.

Kuo pau ke muimui mai ha ngaahi faingmālie fakaofo.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú (2004), 187-88.

Tā ʻe Michael Parker