2010
Ko e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻene hoko ko ha Fakahinohino Fakafoʻituitui
Sepitema 2010


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha Fakahinohino Fakafoʻituitui

ʻĪmisi
President Henry B. Eyring

ʻOku tau ongoʻi kotoa ʻi hotau taimi lelei tahá, ha holi ke toe foki ki ʻapi ʻo nofo mo e ʻOtuá. Naʻá Ne foaki mai kiate kitautolu ʻa e meʻaʻofa ʻo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ke hoko ko hotau Fakamoʻui ke Ne ʻomi ha hala pea mo akoʻi kitautolu he founga ke tau muimui ki aí. Naʻá Ne foaki mai ha kau palōfita ke nau tuhuʻi mai ʻa e halá. Naʻe ueʻi fakalaumālie ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke ne liliu ʻa e lekooti ʻa e kau palōfitá, ʻa ia ko e Tohi ʻa Molomoná ia. Ko hotau takitala pau ia ʻi he foki ki ʻapi ki he ʻOtuá.

Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e tohi mahuʻinga ko iá, “Naʻá ku fakahā ki he kau takí ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi tonu taha ia ʻi ha toe tohi he funga māmaní, mo e maka-tuʻu-loto ʻo ʻetau tui fakalotú, pea ʻe ofi ange ai ha tangata ki he ʻOtuá ʻaki haʻane tauhi hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi [kehe].”1

Ko e ngaahi akonaki ʻoku tau maʻu ʻi loto he Tohi ʻa Molomoná ko e ngaahi fekau ia ʻa e ʻOtuá. Ko e niʻihi ko ha ngaahi fekau fakahangatonu mei he Fakamoʻuí ʻo fakafou mai Heʻene kau palōfitá fekauʻaki mo e meʻa kuo pau ke tau faí pea mo e tuʻunga ʻoku fie maʻu ke tau aʻusiá. ʻOku ʻomai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ki hono fakatupulaki ʻa ʻetau tuí mo ʻetau loto vilitaki ke talangofua ki Heʻene fekau ke tau muimui ʻiate Iá. ʻOku fakafonu ʻaki e tohí ni e tokāteline ʻa Kalaisí ke ne tataki kitautolu. Ko ha sīpinga ʻeni mei he tohi 2 Nīfaí:

“Pea naʻe folofola [ʻa Sīsū] ki he fānau ʻa e tangatá: Mou muimui ʻiate au. Ko ia, ʻe hoku kāinga ʻofeina, te tau lava koā ke muimui ʻia Sīsū ʻo kapau ʻoku ʻikai ke tau loto ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e Tamaí?

“Pea naʻe folofola ʻe he Tamaí: Mou fakatomala, mou fakatomala, pea papitaiso ʻi he huafa ʻo hoku ʻAlo ʻOfaʻangá” (2 Nīfai 31:10–11).

ʻOku fakamahinoʻi ʻe he tohí kuo pau ke tau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha papitaiso ʻi he afi ke tokoniʻi kitautolu ke tau nofo ʻi he hala fāsiʻi mo lausiʻí. ʻOku akoʻi kitautolu kuo pau ke tau lotu maʻu ai pē ʻi he huafa ʻo Kalaisí, pea ʻoua naʻa vaivai, pea kapau te tau fai ʻeni, ʻoku tau maʻu leva ʻa e talaʻofa ko ʻení: “Ko ia, kuo pau ke mou vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi, pea maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoá, mo ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē. Ko ia, kapau te mou vilitaki atu, pea keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí, pea kātaki ki he ngataʻangá, vakai, ʻoku folofola ʻe he Tamaí: Te mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (2 Nīfai 31:20).

ʻOku fakamahino ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻi he malanga fakaofo ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ʻa hono ʻuhinga ke maʻu e ʻofa ki he ʻOtuá pea mo e kakai fulipeé. Ko e taimi ʻoku liliu ai hotau natulá ʻe he mālohi ʻo e Fakaleleí pea tuʻunga ʻi heʻetau fai pau ki he ngaahi fekaú, ʻe fakafonu ʻaki kitautolu e ʻofa ʻa e ʻOtuá (vakai, Mōsaia 4:1–12).

ʻOku toe ʻomi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha lotofalala te tau lava ʻo fakahaohaoaʻi kitautolu he moʻui ko ʻení pea he ʻikai ai ke tau toe maʻu ha holi ke fai kovi (vakai, Mōsaia 5:2). ʻOku ʻomi ʻe he ʻamanaki lelei ko ʻení kiate kitautolu ha loto-toʻa mo ha fakanonga ʻi he feinga ko ia ʻa Sētane ke fakataueleʻi mo fakalotosiʻi kitautolu ʻi heʻetau fonongá.

Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou lau ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná neongo ko ha kupuʻi lea siʻisiʻi, ʻoku ou ongoʻi ʻoku fakamālohia ʻeku fakamoʻoní ki he moʻoni ʻo e tohí, ko Sīsū ʻa e Kalaisí, te tau lava ʻo muimui ʻiate Ia ki ʻapi, pea te tau lava ʻo ʻave mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí. Kuo hoko ia kiate au ko e tohi maʻongoʻonga taha ʻi he ngaahi tohi kotoa pē. Ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá.

ʻOku ou fakatauange te tau maʻu fakaʻaho ia mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí ko ha fakahinohino moʻoni ia.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 73

Ko Kalaisi ʻi he Fonua ko Mahú, tā ʻe Simon Dewey © 2003 IRI

Toʻohemá: faitaaʻi ʻe Craig Dimond; tā fakatātaaʻi ʻe Steve Kropp