2010
Ngaahi Fakakaukau Maʻá e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí
Sepitema 2010


Ngaahi Fakakaukau Maʻá e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakamatala he makasini ko ʻení ʻoku fekauʻaki ia mo e ngāue fakafaifekaú. Fakakaukau ke ke fakaʻaongaʻi ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapi ke faʻufaʻu ai ha palani ngāue fakafaifekau ʻa e fāmilí, ʻo fakakau ai ha ngaahi taumuʻa ʻe tokoni ki ho fāmilí ke nau vahevahe atu ʻa e ongoongoleleí. ʻE lava foki ke mou aleaʻi ha ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahi fakamuimuí naʻe fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekaú, vakai ki he Thomas S. Monson, “ ʻOku ʻOmi ʻe he Teuteú ʻa e Ngaahi Tāpuakí,” Liahona, Mē 2010, 64; Ronald A. Rasband, “Ko e Uiuiʻi Fakalangi ʻo ha Faifekaú,” Liahona, Mē 2010, 51).

“Ko ʻEku Tohi ʻa Molomoná,” peesi 6: Hili hono lau ʻo e talanoá ni, fakakaukau ke fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau fakahū honau hingoá ʻi ha potu folofola ʻoku nau manako ai, ke fakahaaʻi ʻe lava ke nau hangē ko e kau tangata mo e kau fefine anga-māʻoniʻoni ʻoku hā ʻi he folofolá. Hangē ko ʻení, “Ko au, [fakahū heni e hingoa ʻo e mēmipa ʻo e fāmilí], naʻá ku pehē ange ki heʻeku tamaí: Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí …” (1 Nīfai 3:7).

“Ko Hono ʻOmi ʻo Kalaisi Ki Hotau ʻApí,” peesi 14: Hili hono lau ʻe homou fāmilí ʻa e fakamatala ko ʻení, te mou lava ʻo fokotuʻu ha taumuʻa ke ako maʻuloto ʻa e “Ko e Kalaisi Moʻuí,” pea tānaki mai ha ngaahi fakatātā ʻo e Fakamoʻuí ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau “manatu maʻu pē kiate ia” (Molonai 4:3).

Faingofua kae Loloto

Kuo ʻikai fuoloa ʻa e hiki homau fāmilí mei Kōlea ki he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe teʻeki ai ke maau ʻa e meʻa lahi. ʻI homau ʻuluaki Mōnité, ne mau fai ai ha kiʻi efiafi fakafāmili faingofua. Ko ʻemau maʻuʻanga tokoní pē ko ha tohi folofola, ko ia ne mau lau ʻi he 3 Nīfaí ʻo fekauʻaki mo e hā ʻa Kalaisi ki he kakai Nīfaí. Ne mau ongoʻi neongo ne mau ʻi ha tūkunga foʻou, feituʻu mo ha fonua foʻou ʻaupito, ka naʻe ʻafioʻi kimautolu ʻe he ʻEikí ʻo hangē ko ia naʻá Ne fai ki he kau Nīfaí.

Ne tūʻulutui fuopotopoto ai homau fāmilí ʻo lotu. Neongo ʻemau ongosia mei he hikí, ka naʻa mau ongoʻi fiemālie ʻi heʻemau ʻiloʻi te mau fetokoniʻaki maʻu pē pea ʻoku mau maʻu ʻa e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí ke mau fakafalala ki ai. Naʻa mau ʻiloʻi ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē. Pea kuo hoko ia.

ʻIuni Sungi Nami, Tekisisi, ʻAmelika