2010
Ko ʻEtau Kau Faifekau Matuʻotuʻá
Sepitema 2010


Ko ʻEtau Kau Faifekau Matuʻotuʻá

ʻOku nau “hangē ko e hahau mei he ʻEikí, hangē ko e ʻuha ʻi he mohukú.”

ʻĪmisi
Elder Kent D. Watson

ʻI heʻeku hoko ko ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī Fakaʻēlia ʻo ʻĒsiá, ʻoku ou maʻu ai ʻa e faingamālie makehe ke ngāue ʻi ha feituʻu ʻo e māmaní naʻá ku ako ke ʻofa ai ʻi heʻeku hoko ko ha faifekau kei talavou ʻi he taʻu ʻe 45 kuo hilí. Kuo liliu ʻa e ngaahi meʻa lahi talu mei ai. Ko e feituʻu ne hoko ko e Misiona Fakatonga ʻo e Hahake Mamaʻó ʻoku kau ki ai he taimi ni ha misiona ʻe 25. Ko e kiʻi kāingalotu tokosiʻi ne ʻi he fanga kiʻi koló kuo tupulaki ia ki ha kāingalotu ʻe toko 750,000. Kuo mafola ʻa e ngaahi falelotú ʻi he funga ʻo e fonuá, pea kuo ʻatā ʻa e ngaahi ouau ʻo e temipalé ki hotau kāingalotu ʻĒsiá.

ʻI he tupulaki ko ʻeni ʻa e Siasí ʻi ʻĒsiá, kuó u ʻofa mo houngaʻia ai ʻi ha falukunga kakai ʻoku ʻikai ke nau kumia ha totongi, lāngilangi, pe ha toe faʻahinga koloa fakaemāmani. ʻOku nau feinga pē ke fakalāngilangiʻi ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. Ko ʻetau kau faifekau matuʻotuʻá ia: ko ha kau tangata mo ha kau fafine lelei, ngāue ʻi ha faʻahinga taimi pē, ʻoku nau tokoni fakalongolongo pē mo faivelenga ʻi hono “fokotuʻu ʻa e tuʻunga ʻo e siasi ko ʻení, pea ʻomi ia mei he kakapú pea mei he fakapoʻulí” (T&F 1:30).

ʻOku hanga ʻe he ngaahi meʻa kuo hoko kiate kinautolú, ʻenau tuí, ʻenau taukeí, fakamoʻoní, pea mo ʻenau ʻofá ʻo fakafaingamālieʻi kinautolu ke nau fakahoko ha ngaahi mana fakaofo ʻi hono fokotuʻu mo fakamālohia ʻo e Siasí ʻi hotau feituʻu he ngoue vaine ʻa e ʻEikí—mei Ulanipatā ki Niu Teli. Ko kinautolu ʻeni naʻe fakamatalaʻi ʻe Maiká, “Pea ko e toenga ʻo Sēkopé ʻe ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi kakaí, hangē ko e hahau mei [he ʻEikí], hangē ko e ʻuha ʻi he mohukú” (Maika 5:7).

ʻI ha ngaahi taimi lahi naʻa nau ʻohovale ʻi he ngaahi feituʻu naʻe ui kinautolu ki aí. Ko hanau niʻihi, mahalo ʻo hangē ko e palōfita ko Sioná, naʻá nau mei fili ʻe kinautolu ʻa Tāsisi kae ʻikai ko Ninive, ʻo hangē ko ia ne hokó. Ka naʻe ʻikai ke “hola ki Tāsisi mei he ʻao ʻo [e ʻEikí]” pe nofo “ ʻaho tolu mo pō tolu ʻi he kete ʻo e iká” (Siona 1:3, 17). Ka, ʻi heʻenau ʻilo ko honau uiuiʻí naʻe haʻu mei he ʻEikí, “naʻá na liʻaki leva hona kupengá, ʻo muimui ʻiate ia” (Mātiu 4:20).

Naʻe kau ʻi heʻenau ngaahi ngāue lahi mo kehekehe ke fakahokó ʻa e ngāue ʻi he temipalé, faiako ʻi he seminelí mo e ʻinisititiutí, ngāue ʻi he ʻōfisi fakamisioná, fakalele ʻa e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú, ngāue ʻi he ngaahi koló (ʻo faiako, faifakahinohino, fakamālohia, pea mo vahevahe), tokangaʻi pea mo tokoni ki he kakaí ʻi hono fakaleleiʻi ʻenau pōtoʻi ngāué mo fakaleleiʻi ʻa e maʻungāué, ngāue ʻi heʻenau ngaahi tafaʻaki fakapalofesinale ʻoku nau mataotao aí (fakalao, fakapaʻanga, ʻenisinia, fakaako, tokangaʻi ʻo e moʻuí), fakafekauʻaki ʻa e ngaahi tokoni ʻofa fakaetangatá, pea mo fai ha ngaahi tokoni ʻi he lolotonga ʻo e tāfeá, mofuiké, pea mo e ngaahi fakatamaki fakaenatula kehé. ʻOku aʻu honau niʻihi ʻo kau ʻi hono kumi, akoʻi, pea mo papitaiso e kāingalotu foʻoú!

Ko e taha ʻo e kau hoa mali peheé ʻa ʻEletā Fili mo Sisitā Pelenitā Feleniseni. Naʻá na ngāue ʻi Kaosungu ʻi Taiuani. Makehe mei hono ngaahi fatongia kehé, naʻe toe hoko ʻa ʻEletā Feleniseni ko ha tokoni ki he palesiteni fakamisioná. ʻOku hāsino mei he fakaʻekeʻeke ko ʻení ʻa e fakakaukau mo e loto ʻo ha ngaahi hoa mali tokolahi pea te ne lava ke ʻomi ha ʻilo kiate kinautolu ʻoku nau fakakaukau ke ngāue fakafaifekaú.

Ko e hā hoʻomo fakakaukau ʻi he taimi naʻá mo pehē ai ke mo ngāue fakafaifekaú?

Sisitā Feleniseni: “Naʻá ma faʻa talanoa maʻu pē ke ma ngāue fakafaifekau ʻi ha lalahi hake ʻema fānaú. Ka ʻi he aʻu ki he taimi ko iá, naʻe faingataʻa ke ma felotoi pe ko e fē te ma ō ki aí pea mo ia te ma fakahokó. Hili haʻama talanoa lahi, ne fokotuʻu mai leva ʻe ʻEletā Feleniseni ke ma tuku pē ki he ʻEikí. Ko e taimi ne maʻu ai homa uiuiʻi fakafaifekaú, ko e fiefia taʻe hano tatau moʻoni ia. ʻOkú ma lau ia ko ha tāpuaki makehe!”

Ko e hā e ongo ne ke maʻu fekauʻaki mo hoʻo toe foki ki he feituʻu naʻá ke ʻuluaki ngāue fakafaifekau ai kimuʻá?

ʻEletā Feleniseni: “ Ko e meʻa fakafiefia lahi tahá ko e toe foki mai ko ʻeni ʻi he hili ha taʻu ʻe 44 ʻo ʻete mavahé. Ko e feituʻu naʻe tuʻu ai e kiʻi kolo tokosiʻi ʻi ha fale naʻe totongí, kuo tuʻu ai he taimí ni ha senitā fakasiteiki fakaʻofoʻofa. Kuo hoko ʻa e kiʻi tamasiʻi taʻu valu naʻá ku ʻilo he taimi ko iá ko ha palesiteni fakasiteiki faivelenga he taimí ni. ʻOku fakaofo moʻoni e fakalakalaka ʻi he tapa ko ʻeni ʻo e māmaní. Ko e ʻaho kotoa pē ʻoku hoko ai ha meʻa fakalaumālie ʻi heʻeku ngāue mo Sisitā Felenisení ʻi hono tokoniʻi ʻa e fakafoʻituituí ke nau maʻu, pe fakamālohia ʻenau fakamoʻoní.”

ʻOkú ke pehē ʻoku fakaʻaongaʻi lelei kimoua?

ʻEletā Feleniseni: “Kuó ma lava ʻo fakaʻaongaʻi homa ngaahi talēnití mo ʻema taukeí, pea kuó ma toe ʻilo mo ha ngaahi talēniti naʻe ʻikai ke ma ʻilo naʻá ma maʻu. Kuó u lava ʻeni ʻo toe ako ʻa e konga lahi ʻo ʻeku lea faka-Siainá. ʻOku lava ʻa Sisitā Feleniseni ke ne tali ʻa e telefoní ʻi he lea faka-Siainá mo lau ʻa e ngaahi hingoá ke lava ʻo tufa e meilí. ʻOkú ma pehē ko hono ako ʻo ha ngaahi pōtoʻi ngāue foʻou ʻi he faʻahinga taʻu ʻokú ma ʻi aí ʻoku lelei ia ki he ʻatamai kuo motuʻá!”

Kae fēfē homo fāmilí?

Sisitā Feleniseni: “Naʻá ku hohaʻa ki heʻeku mavahe mei he fānaú mo e makapuná. Ka, ʻoku ʻi ai ha ngaahi tekinolosia fakafetuʻutaki fakaofo ʻoku ala maʻu ʻe he kau faifekau matuʻotuʻá. ʻI he tafaʻaki ʻe niʻihi, ʻoku lahi ange ʻeku talanoa mo sio ki homa fāmilí ʻi ha toe taimi ki muʻa ʻi heʻema kei ʻi ʻapí. ʻE fāʻeleʻi hama makapuna ʻe toko fā he lolotonga ʻema kei ʻi hení, pea ʻokú ma lau ia ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga tahá. Neongo pē he ʻikai ke u fuofua ʻa e ngaahi pēpē foʻoú, ka te ma lava ʻo mamata ʻi ha ngaahi tā mo ha vitiō ʻi he taimi pē ʻe hoko ai honau fāʻeleʻí. ʻI he ngaahi meʻa lahi, ʻoku hanga ʻe heʻema ngāue fakafaifekaú ʻo ʻai kimautolu ke mau toe vāofi ange, neongo ʻemau nofo vāmamaʻó.”

ʻEletā Feleniseni: “Ko hono moʻoní, ʻokú ma ongoʻi kuó ma fakalahi homa fāmilí ʻaki ʻema ō ʻo ngāue fakafaifekaú. ʻOkú ma hoko ko ha “ongo kui” ki he kau faifekaú. ʻOkú ma fiefia ʻi he ʻaho kotoa pē ke vahevahe mai ʻe he kau faifekaú ʻenau ngāué kiate kimaua. ʻOkú ma ʻofa ʻiate kinautolu—pea ʻoku nau ʻofa ʻiate kimaua! ʻIkai ʻoku mou fiefia ke fanongo ki hono lipooti ʻe he kau ʻosi ngāue fakafaifekaú e ngaahi meʻa ne nau foua ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí? ʻOkú ma lava ʻo fanongo ki he ngaahi meʻa ko iá ʻi he ʻaho kotoa pē he lolotonga ʻenau kei foʻou mo teʻeki ke fai hano fakanounouʻi e ngaahi fakamatalá. ʻOku ʻikai lava ʻo fakatataua ʻete siotonu ki he fakapotopoto mo tupulaki ʻa e kau faifekaú ʻo hoko ko e kau faiako mo e kau taki ʻo e ongoongoleleí!”

Sisitā Feleniseni: “Lolotonga ʻema mamaʻó, ʻokú ma kei fakahoko pē ʻa e ngāue fakafaifekaú ʻi ʻAlesona. Ne fakaafeʻi ʻe ha toko ua ʻo homa ngaahi kaungāmeʻa lelei tahá ʻa e kau faifekaú ki hona ʻapí. ʻIkai ngata ai, ne fakakaukau ʻema taʻahiné mo hono husepānití ke na vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo ha taha. Ko hono olá, ne papitaiso kimuí ni mai ha taha ʻo hona ngaahi kaungāmeʻá. Ko e lahi ange ʻema feinga ke ma tokoní, ko e lahi ange ia ʻo e ngaahi tāpuaki ʻokú ma maʻú. ʻOku ʻikai lava ke fakalaka ʻi he ʻEikí.”

ʻOku fakamānako kiate koe ʻa e ngāue fakafaifekaú?

ʻEletā Feleniseni: “ ʻOku ʻikai ha taimi ia ʻe taʻe-oli ai ʻa e ngāue fakafaifekaú! ʻOku ʻi ai maʻu pē ha meʻa ʻoku faingataʻa mo ha meʻa foʻou ke fakahoko ʻi he ʻaho kotoa pē. Makehe mei homa ngaahi fatongia ʻi he ʻōfisí, ʻokú ma toe akoʻi ha kalasi lea faka-Pilitāniá ʻi he pongipongi Tokonakí mo ha kalasi Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí ʻi he pongipongi Sāpaté. ʻOku tuʻo ua ʻi he uike ʻema akoʻi ʻa e kalasi lea faka-Pilitānia teuteu ki he ʻunivēsití ki he kau ʻosi ngāue fakafaifekaú. ʻOkú ma toe kau pē ʻi he kumi mo hono akoʻi ʻo e kau fie-fanongó. ʻOku fakaava ʻe he faingamālie tokoni kotoa pē ha ngaahi matapā foʻou ke akoʻi ai ʻa e ongoongoleleí.”

ʻOku ʻi ai haʻamo faleʻi ki he ngaahi hoa mali ʻoku nau fakakaukau ke ngāue fakafaifekaú?

Sisitā Feleniseni: “Mahalo ko e taha e ngaahi meʻa naʻá ku tailiili lahi taha ki aí ko e tuʻunga moʻui leleí; ka kuó ma aʻusia ha ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui leleí. Ko ʻema taimitēpile he ngāue fakafaifekaú ʻoku fakatupu moʻui lelei. ʻOkú ma ʻā hengihengi, mohe efiafi, fakamālohisino he ʻaho kotoa pē, mo kai e meʻakai fakatupu moʻui leleí. ʻOku tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kau faifekaú ʻaki ha ivi ke fakahoko ʻaki ʻenau ngāué. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke manavasiʻi!”

ʻEletā Feleniseni: “ ʻOkú ma faʻa malimali he taimi ʻe niʻihi ʻi he taimi ʻoku fakakaukau ai ʻa kinautolu ʻi homau fonuá ʻokú ma fai ha feilaulaú. ʻOku fuʻu valevale e feilaulaú ia ʻi hono fakafehoanaki atu ki he ngaahi tāpuaki, fiefia pea mo e nonga ʻoku foaki mai ʻe he ʻOtuá he ʻaho takitaha.”

ʻOku fāitatau ʻa e meʻa kuo foua ʻe he fāmili Felenisení mo e ngaahi fakamatala ʻoku tau fanongo ai ʻi he kau faifekau matuʻotuʻa ʻoku nau ngāue ʻi ʻĒsiá. Ki muí ni maí, ne tangi siʻa ongo faifekau matuʻotuʻa ʻi he taimi ne fakahā ange ai ʻe fakanounou ʻena ngāue fakafaifekaú ʻaki ha māhina ʻe taha koeʻuhí ka na lava ʻo aʻu ki hona ʻapí he taimi Kilisimasí. Ne mau pehē ko hona loʻimatá ko ha loʻimata ʻo e fiefia ʻi he faingamālie ke toe fakataha ai mo ʻena fānaú mo e makapuná ʻi he Kilisimasí. Ka naʻe ʻikai ke teitei mahino kiate kimautolu ko hona loʻimatá ko e loʻimata ʻo e loto mamahi. ʻI heʻena ʻilo ʻoku ngalingali he ʻikai toe maʻu ha na faingamālie ke na toe ngāue he tuʻunga ko ʻení, he naʻá na loto ke fakamoleki ha Kilisimasi fakaʻosi ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú!

ʻOku ou fakaʻapaʻapaʻi ʻetau kau faifekau matuʻotuʻá. Ko ha mālohi moʻoni kinautolu kuo foaki ʻi ha ngaahi feituʻu ʻoku fie maʻu ke fakatoka ai ʻa e fakavaʻe ʻo e Siasi ko ʻení pea mo ʻomi ia ki tuʻa mei he kakapú pea ki tuʻa mei he fakapoʻulí.

ʻOku ngāue ʻa e kau faifekau matuʻotuʻá ʻi ha ngaahi ngāue lahi mo kehekehe.

ʻOlungá, mei toʻohema: Ko ʻEletā mo Sisitā Feleniseni mo e kau faifekau ʻi honau vahé; ko e teuteu ʻa ʻEletā Feleniseni ke ʻalu ʻo uiui mo e kau faifekau kei talavoú; ʻoku ngāue ʻa Sisitā Feleniseni ʻi he Palaimelí; ko e Temipale Mekisikou Siti Mekisikoú, ʻa ia ʻoku ngāue ai ʻa Misa mo Sisitā ʻŌtisi (vakai ki lalo); Naʻe ui ʻa ʻEletā mo Sisitā Lōpesi ke na tokoni ʻi hono tātānaki mo hiki e hisitōlia ʻo e Siasí ʻi Palāsila.

Faitaaʻi ʻe Steve Bunderson, Hyun Gyu Lee, Welden C. Andersen, Cody Bell, Farrell Barlow, pea mo David Stoker

Toʻomataʻú: ko e ʻuluaki tā ʻe tolú ʻi he angalelei ʻa Phil mo Brenda Frandsen; tā ʻo e Temipale Mekisikou Siti Mekisikoú naʻe fai ia ʻe Welden C. Andersen; taá naʻe fai ia ʻe Laureni Ademar Fochetto