2010
Ko Hono ʻIlo ʻo e ʻEikí ʻi Tongá
Sepitema 2010


Ko Hono ʻIlo ʻo e ʻEikí ʻi Tongá

ʻOku fakamatalaʻi ʻe ha kāingalotu Tonga ʻa e founga ʻoku iku ai ʻa e feilaulau maʻá e ngāue ʻa e ʻEikí ki he lilingi mai ʻo e ngaahi tāpuakí.

ʻI ha pongipongi mokomoko mo hahau ʻe taha he fakatokelau hahake ʻo Tongatapú, ʻa ia ko e motu lahi taha ʻi Tongá, ne teuteu ʻa Filimone Tūfui Pasi ki ha ʻaho “ ʻi ʻuta”—ko e fakalea faka-Tonga ia ʻoku ʻuhinga ki he ngāue ʻi heʻene ngoueʻangá. Ke aʻu ki ai, kuo pau ke fou atu ʻi ha konga fonua ano ʻokú ne takatakai hono fale pilikí pea lue atu he lalo niu haumatutú mo e ʻulu kapé.

Neongo ia, ʻi he ʻaho ko ʻení, naʻe ʻikai ke aʻu ʻa Palesiteni Pasi, ko ha tokoni ua ia ʻi he kau palesitenisī fakasiteikí, ki ʻuta. Ne ō mai ʻa e kāingalotú ʻo kole ke tokoni ange. Naʻe toe foki mai ʻa Palesiteni Pasi, ko ha tangata loto fakatōkilalo ʻoku ʻikai faʻa lea, ʻo hū ki hono falé, ʻo ne fakamatala ange ʻa e meʻa kuo hokó ki hono uaifi ko ʻAna Malina. Ko e ʻaho ko ʻení te ne tutu mo ʻena taʻahiné ke maʻu mei ai ha paʻanga ki he akó pea mo lava e fānau ʻa e fāmili Pasí ʻo ngāue fakafaifekaú.

Naʻe lau miniti pē pea foki atu ʻa Palesiteni Pasi ki he kakaí, kuo ʻosi sote hina mo hēkesi mo ʻosi mateuteu ke tokoni. Ko e meʻá ni ʻe fakamoleki ki ai ha ʻaho kakato ʻo ʻene ngāue maʻuʻanga moʻuí. Ka ko e malimali mo e nonga ʻi hono fofongá, ʻi heʻene ʻiloʻi ʻokú ne fakahoko ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí, ʻa e meʻa ʻokú ne fakafaingamālieʻi ai ʻa e meʻa kotoa. ʻOkú ne pehē, “Kuó u feinga ke u moʻui ʻi he foungá ni. ʻOku ou tui lahi ko e ʻuhinga ia kuo lahi hono tāpuekina au ʻe he ʻEikí.”

Ko e faʻahinga tōʻonga līʻoa mo e faivelenga peheé ʻoku anga-maheni ʻaki ia ʻe he Kāingalotu Tonga ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku nau fakamoʻoniʻi ko e ngaahi tāpuakí ʻoku maʻu ia ʻi hono moʻui faivelenga ʻaki ʻo e ongoongoleleí.

Tui ke Ngāué

Naʻe tupu hake ʻa Liola Kilisitini Nau Hingano he Siasí, pea naʻe faʻa mamata ki he ngāue ʻa e kau faifekau ʻi hono koló. ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku loto ke u ngāue fakafaifekau.” Neongo iá, he ʻikai faingofua ʻa e ngāué.

Hili pē ha taimi nounou mei hono fakahū ʻe Liola ʻene foomu ngāue fakafaifekaú, naʻá ne puke lahi ʻaupito. Ne ʻilo ʻe he kau toketaá ʻoku ʻi ai ha foʻi ngungu pea naʻe pau ke fai hano tafa ke toʻo. Lolotonga ʻene ʻi he falemahakí, kuo maʻu ʻe Liola hono uiuiʻi fakafaifekaú—ke ngāue ʻi Tonga. Naʻe pau ke fakaakeake ʻi ha māhina ʻe ua ki muʻa pea toki ngāue fakafaifekaú, ka ko ha taimi faingataʻa ʻeni kia Liola koeʻuhí he naʻe pehē ʻe heʻene ongomātuʻá ʻe fuʻu faingataʻa ʻa e ngāue fakafaifekaú ki ai pea naʻe ʻikai ke na loto ke ʻalu.

ʻOkú ne pehē, “Ka naʻá ku tui koeʻuhí kuo ui au ʻe he ʻEikí, te u sai pē, peá u pehē leva ke u ʻalu. ʻI heʻeku hū atu ki he senitā ako ngāue fakafaifekaú, ne foaki ʻe he palesiteni fakamisioná ha tapuaki kiate au ʻo ne talamai te u moʻui lelei ʻo hangē pē ko e kau faifekau kehé, ʻi heʻeku fakahoko ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí.

“Naʻe mātuʻaki faingataʻa e feituʻu ne u ʻuluaki ngāue fakafaifekau aí. Naʻá ma lue lalo ʻo laulau maile ʻi heʻaho kotoa pē ke aʻu ki he feituʻu naʻá ma ngāue aí. Naʻá ma taki ʻema kato folofolá pea naʻe vevela ʻa e laʻaá. Ka koeʻuhí ko e tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ne u maʻú, ne u ʻilo te u sai pē. Pea naʻá ku sai pē. Naʻe ʻikai ke teitei toe ʻi ai haʻaku palopalema tuʻunga ʻi he puke naʻá ku fokoutua ai kimuʻá.

“ ʻOku ou fakamālō lahi ʻi heʻeku maʻu ha loto toʻa ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau kae ʻikai ke u foʻí. Kuó ne ʻomi ha faikehekehe ki hoku tuʻunga he ʻaho ní—pea mo ʻeku fakamoʻoní. ʻOku ou tui ki hotau Fakamoʻuí pea mo e Tamai Hēvaní.”

Ko Hono Fakaava ʻo e Ngaahi Matapā ʻo e Langí

Hangē ko e ngāue faivelenga ʻa Liola koeʻuhí ko ʻene fakamoʻoní, kuo maʻu ʻe ha niʻihi kehe ʻa e fakamoʻoni ko iá ʻo fakafou ʻi he talangofuá. Ko e faʻahinga meʻa tatau naʻe hoko kia ʻĀnau Vuna Halá. Naʻe papitaiso ʻa ʻĀnau ʻoku kei tamasiʻi siʻi ka naʻe vave ʻene māmālohí. Neongo naʻe hoko hono tuofefiné ko ha mēmipa mālohi ʻo e Siasí, ka ʻi he ngaahi taʻu lahi ne ʻikai toe ʻi ai ha holi ia ʻa ʻĀnau ke foki ki he lotú, pea ko e meʻa ia naʻe hokó.

ʻI heʻene fatutangatá, naʻá ne mali mo Kinakuia (Kina) Hala, ko ha mēmipa ʻo e Siasí. Naʻá ne ʻilo ʻi ha ʻaho ʻe taha ha meʻa naʻá ne fakahohaʻasi ʻene fakakaukaú: ne kamata totongi vahengofulu hono uaifí.

ʻOku pehē ʻe ʻĀnau, “Naʻá ku loto mamahi. Naʻe ʻikai ke u maʻu ha paʻanga lahi ʻi heʻeku hoko ko e faiakó. Naʻe ʻikai ke u loto ke ne toe totongi vahehongofulu. Ne taʻu lahi ʻema fakafekiki he meʻá ni.”

Naʻe fakahoko ʻe Kina ʻa e meʻa kotoa pē ke fakalotoʻi hono husepānití ko ha fakakaukau lelei ʻa e totongi vahehongofulú. ʻOku pehē ʻe ʻĀnau, “Naʻá ne ʻai ʻa e ongo faiako fakaʻapí ke na akoʻi kimautolu fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni ʻo e vahehongofulú. Naʻe fai mai kiate au ha ngaahi lēsoni lahi fekauʻaki mo e vahehongofulú, ka naʻá ku kei ʻikai ange pē.

“Pea ʻi ha ʻaho ʻe taha ne fakatukupāʻi ai au ʻe hoku uaifí ke ma tauhi ʻa e fonó ni pea ke ma vakai pe ko e hā ʻe hokó. Ko ha meʻa faingataʻa ʻeni kiate au, ka naʻá ku loto ke ma nofo melino, ko ia ne u talaange leva ʻoku sai.”

Naʻe ʻikai fuoloa mei ai, kuo kamata fakatokangaʻi ʻe ʻĀnau ha fanga kiʻi liliu kuo hoko ʻi heʻena moʻuí. ʻOkú ne pehē, “Ko e taimi ne ma ʻuluaki totongi ai ʻema vahehongofulú pea toki fika ua homa ngaahi moʻuá, naʻe siʻisiʻi ha meʻa ia ʻe toe. Ka naʻá ma maʻu ha ngaahi tāpuaki. Ko e taimi ʻe niʻihi ne ma maʻu ai ha tokoni taʻe ʻamanekina mei ha kāinga mei muli pe tokoni mei ha feituʻu kehe. Naʻá ma maʻu maʻu pē ha meʻa feʻunga.”

Naʻe ʻikai ko ha ngaahi tāpuaki fakapaʻanga pē. ʻOku pēhē ʻe ʻĀnau, “Naʻá ku foki ʻo mālohi ʻi he Siasí. Naʻá ma fiefia ange ʻi ʻapi. Naʻá ma felotoi ke ohi ha kiʻi pēpē, neongo naʻá ma ʻilo ʻe mamafa e meʻakaí mo e ngaahi fie maʻu kehé. Ka naʻá ma ʻilo kapau te ma faitotonu mo totongi vahehongofulu, ʻo fakahoko ʻa e meʻa ʻoku finangalo ki ai ʻa e ʻEikí, ʻe lelei e meʻa kotoa pē. Naʻe aʻu ʻo u maʻu ha ngāue lelei ange ʻo ngāue ʻi he akoʻanga ʻa e Siasí, ʻa e Ako Māʻolunga Liahoná. Pea naʻe silaʻi kimaua ʻi he temipalé.

“ ʻOkú ma ongoʻi ko homa ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga tahá ko e nonga pea mo e fiefia ʻokú ma maʻu ʻi heʻema ʻiloʻi te ma lava ʻo fefaʻuhi mo e ngaahi palopalema fakapaʻangá kapau te ma totongi ʻema vahehongofulú. Talu mei he momeniti naʻá ku tali ai ʻa e tefitoʻi moʻoni ko iá, mo hono tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí hoku fāmilí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻeni.”

Ko Hono Mālohi ʻo ʻEtau Tuí

Ne ʻilo ʻe Kumifonua (Fonua) Taumoepenu ʻe kei lava pē ke maʻu ʻa e mālohi ʻo e fakamoʻoní ʻo aʻu ai pē ki he hili ha ngaahi vahaʻa taimi ʻo e hē pe māmālohi ʻi he Siasí. Taimi nounou pē mei heʻene papitaiso ʻi he 1995, kuo ngāue ʻa Fonua ʻi ha ngaahi fatongia kehekehe ʻi he Siasí. Naʻe toe ngāue foki ki ha kautaha ngaohiʻanga kapa inu pea naʻe ola lelei, ʻo vave ʻene maʻu ha ngaahi tuʻunga māʻolunga fakangāué. Ka naʻe lahi ʻene mavahe mei ʻapí peá ne fakatokangaʻi ʻoku mavahe māmālie atu mei heʻene ngaahi tui fakalaumālié. Ne ʻosi atu mo ha vahaʻa taimi kuo kamata ke kau ʻi ha ngaahi ʻekitivitī naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻikai totonu ke kau ki ai.

Ne ʻi ai ha ʻaho ʻe taha ne fetaulaki ai ʻa Fonua mo ha kau tangata, pea neongo naʻe ʻikai ke ne fai ha meʻa kiate kinautolu, ka naʻa nau taaʻi lahi ʻaupito ia ʻo iku ki falemahaki. Lolotonga ʻene ʻi aí, ne kamata leva ke fakakaukau ʻa Fonua ki heʻene moʻuí pea mo e ngaahi fili hala kuó ne fakahokó. ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku ʻi ai e meʻa ʻoku fehālaaki ʻi heʻeku tōʻonga moʻuí. Naʻe fakatupu ʻe heʻeku sīpinga koví ke fai ʻe heʻeku fānaú mo ha ngaahi fili ʻoku hala. Naʻa nau fai e ngaahi meʻa naʻe ʻikai totonu ke nau fai.”

Ne fakakaukau ʻa Fonua kuo taimi ke liliu. Naʻá ne ngāue lahi ke fakatomala, hoko ʻo moʻui taau ke hū ki he temipalé, pea toutou ʻalu ki ai. ʻI ha efiafi ʻe taha ʻi he temipalé, naʻá ne fakakaukau ai ki heʻene moʻuí. ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku ʻilo kuó u taau ke ʻi ai, ka naʻe ʻikai ke u ongoʻi fiemālie. Naʻá ku fakakaukau ki heʻeku moʻuí mo toe vakaiʻi ʻa e ngaahi meʻa ne u faí. Naʻe ʻikai ke u hoko ko ha tamaioʻeiki lelei ʻa e ʻEikí. Pea naʻá ku fie maʻu foki mo ha ngaahi tali. Naʻá ku fie maʻu ha ngāue foʻou ko ē ʻe faingofua ange ai ke u kei moʻui maʻá.”

Naʻe toki fakahā ange pē kia Fonua ha ngāue totongi lelei ʻi Nuʻu Sila. Pea naʻe poupouʻi ia ʻe hono fāmilí ke ne tali ia he ʻoku maʻu ngataʻa e faʻahinga ngāue peheé. ʻOkú ne pehē, “Ka naʻá ku hohaʻa fekauʻaki mo hono tuku hoku fāmilí ʻi Tongá pea mo ʻeku tuʻunga moʻui maʻa ʻi ha feituʻu mamaʻo pehē.”

Lolotonga ʻene ʻi he temipalé, ne lotu pē ʻa Fonua ʻi hono lotó ki he Tamai Hēvaní. “Naʻá ku fai ha tukupā kiate au pea ki he ʻOtuá te u fai ʻa e meʻa ʻokú Ne finangalo ke u fakahokó. Naʻe kehe ʻeni ia mei ha toe tukupā ne u fakahoko kimuʻa. Peá u maʻu ha tali ʻi he temipalé fekauʻaki mo e founga te u lava ai ʻo liliu fakaʻaufuli ʻeku moʻuí.”

Naʻe ʻikai ke ne tali ʻa e ngāue ʻi Nuʻu Silá, kae fakakaukau ʻa Fonua ke nofo pē ʻi Tonga ʻo kumi ai ha ngāue ʻoku lelei angé. Lolotonga ʻení, kuo ui ia ko ha tokotaha ngāue fakatemipale. ʻOkú ne pehē ʻi heʻene ngāue faivelengá, “ne tāpuakiʻi au ʻe he ʻEikí ʻi heʻeku ngaahi fili māʻoniʻoní.” Naʻe ʻikai fuoloa kuo maʻu ʻe Fonua ha aleapau ko ha ngāue lahi ke fufulu ha ngaahi fale. “Ko ha tāpuaki lahi ia. Te u lava pē ʻo nofo ʻi Tonga mo hoku fāmilí, tokangaʻi kinautolu, pea mo ngāue ʻi he temipalé.

“Ko e meʻa kotoa pē kuó u maʻú, ʻa hoku ngaahi tāpuakí kotoa, ʻoku maʻu ia mei heʻeku hoko ko ha tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí. He ʻikai toe ngalo ʻiate au ʻa e momeniti ko ia ʻi he temipalé. Kuo tāpuekina foki mo ʻeku fānaú. Kimuʻá, ne nau fakakina lahi ki he kāingalotu ʻo e Siasí. Ka kuo nau liliu. ʻOku nau kau ʻi he lotú. ʻOku ʻi ai ha fiefia lahi ʻi homau ʻapí he taimí ni—tuʻunga kotoa pē ʻi he ʻEikí.”

ʻOku ʻOmi ʻe he Feilaulaú ʻa e Ngaahi Tāpuakí

Kia Vaea Tangitau Taʻufoʻoú, ʻoku kau e ngaahi feilaulau fakatuʻasinó ʻi heʻete hoko ko ha mēmipa faivelenga ʻo e Siasí. ʻI heʻene kau ki he Siasí ʻi hono taʻu 19, naʻá ne nofo pē ʻi Foa, ko e taha ʻo e motu mamaʻo he ʻOtu motu Haʻapaí. Ko e taha ʻo hono ngaahi fuofua fatongiá ko ʻene hoko ko ha taki ʻo ngāue mo e toʻu tupú. Pea hangē ko e kau taki kehé, naʻe pau ke faʻa kau ki he ngaahi fakataha ʻi Pangaí, ko ha kolo ʻi he motu hoko maí. Ke aʻu ki ai, naʻe pau ke lue lalo ʻi ha maile ʻe fitu (kilomita ʻe 11) ki he ngataʻanga ʻo e motú. Pea naʻe pau ke talitali ai ke mamaha e tahí kae lava ʻo lue ki he motu hono hokó—ʻo kapau ʻoku ʻikai mālohi ʻa e ʻaú he taimi ko iá—pea hoko atu ai kae ʻoua kuo aʻu. Ko e fonongá naʻe mei ʻaho kakato pē, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻe pau ke mohe ai ʻi he po ko iá kae toki foki mai ki ʻapi.

ʻOku pehē ʻe Vaea, “Ko ha meʻa faingataʻa ʻa e ʻalu ki heʻemau ngaahi fakatahá. Ka naʻe ʻikai ke maʻu loto siʻi ai. Naʻá ne fakamālohia ʻe ia ʻemau ngaahi fakamoʻoní.”

ʻI he konga kimuʻa ʻo ʻene moʻuí naʻe fehiʻa ʻa Vaea ʻi he Siasí koeʻuhí ko e ngaahi talanoa loi naʻe fakamafola ʻe ha niʻihi ʻi he koló. Naʻe faifai pea fakafeohi ki hono fāmilí ha kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻe fakamolū ʻe heʻenau sīpinga leleí ʻa e loto ʻo e fāmili ʻo Vaeá, pea papitaiso ai hono tuofefiné. Hili mei ai ha taʻu ʻe taha, naʻá ne kau ki he Siasí pea ʻikai hano taimi, kuo kamata ʻene ngāue faivelengá.

Hili mei ai ha ngaahi taʻu lahi kuo tupu tokolahi ʻaupito honau vahefonuá ʻo aʻu ki ha tuʻunga ne feʻunga ai ke hoko ko ha siteiki. ʻI he ʻosi ʻo e ngaahi fakataha ʻi Pangaí, naʻe pau ke foki ʻa Vaea mo e niʻihi kehé ki honau ʻapí. Ka naʻe fie maʻu ʻe he palesiteni fakavahefonuá ke nau toe foki mai he pongipongi pē hono hokó ki he ngaahi fakatahá peá ne kole ange kiate kinautolu ke ʻoua naʻa nau tōmui mai. Naʻe pau ke lele ʻa Vaea ʻi he konga lahi ʻo ʻenau fonongá kae lava ke nau foki mai kei taimi.

“Naʻá ku mātuʻaki ongosia peá u ongoʻi ʻo hangē kaú ka maté he naʻe kole mai ʻa e palesiteni fakavahefonuá ke mau ʻaukai koeʻuhí ke mau lava ʻo fokotuʻu ʻa e siteikí. Ka naʻá ku lavaʻi ia. Naʻá ku ako hono mahuʻinga ke maʻu atu ʻemau ngaahi fakatahá pea ʻoua naʻa tōmui neongo ʻa e ngaahi faingataʻá. ʻOku ou tui ko hoku ui ko ia ke u hoko ko e pīsope he taimi nounou mei aí naʻe tuʻunga ia ʻi heʻeku fie feilaulau ke ngāue pea mo talangofuá. ʻOku ou tui foki ne tokoni ʻemau ʻaukaí. Naʻe ʻikai fuoloa mei ai, kuo meʻa mai ʻa Palesiteni Hauati W. Hanitā [1907–95] ʻo fokotuʻu ʻa e siteikí.”

Neongo iá, mahalo ko e faingataʻa lahi taha kia Vaeá, ko e ʻalu ko ia ki he temipalé ke silá. Ne na felotoi mo hono kaumeʻá ke na mali, pea naʻá na fakatou loto ke mali ʻi he temipalé. Ka ko e temipale ofi taha he taimi ko iá naʻe ʻi Nuʻu Sila pea ko e totongi ki aí naʻe fuʻu mamafa ʻaupito.

“Naʻá ma ʻaukai fakataha ʻi he taʻu kakato ʻe taha ʻi he Tūsite kotoa pē ke maʻu ha founga ke ma ō ai ki he temipalé. Naʻe kei nofo ia ʻi ha motu he fakatokelaú; ka u ʻi Haʻapai au. Naʻe faingataʻa. Ka naʻe fanongo ha ongo tangata pisinisi ʻi he meʻa ne hoko kiate kimauá, pea ne ueʻi kinaua ke na tokoni. Naʻá na totongi kakato ʻema folaú. Naʻá na pehē kapau ʻokú ma loto moʻoni ke ma mali ʻi he temipalé, te na totongi ia. Naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻaku koloa pe ha ngāue ke u lava ʻo totongi fakafoki ʻena paʻangá, ka naʻe ʻikai ke na fie maʻu ʻe kinaua ha meʻa. Ko ha tāpuaki kāfakafa moʻoni ia.”

Ko e Ngaahi Tāpuaki Hono Moʻui ʻaki ʻo e Ongoongoleleí

Kuo ʻilo ʻe he Kāingalotu Tongá ʻoku tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí kinautolu ʻoku tauhi kiate Ia, ʻo hangē ko hono fafanga ʻe he taló mo e ʻuluniú ʻa kinautolu ʻoku nau tauhi kinautolú. Pea hangē ko e fasi taʻe-tuku ʻa e peaú ʻi he ngaahi matātahi ʻo Tongá, ʻoku pehē pē ʻa e hoko ʻa e ʻEikí ko ha moʻoni tuʻuloa ʻi he moʻui ʻa e kāingalotu ko ʻení. Tatau ai pē pe ʻoku fakafou ʻi he fakatomalá pe vahehongofulú pe ʻi ha fanga kiʻi tukupā fakaʻaho, ka ʻoku nau maʻu ʻa e nongá, fiemālié, pea mo e fiefiá ʻi heʻenau fakatapui kinautolu ki he ngāue ʻa e ʻEikí. Pea ʻoku nau fakamoʻoniʻi ko e ngaahi tāpuaki peheé ʻoku maʻu ia ʻe kinautolu kotoa pē ʻoku nau fakahoko ʻa e tukupā ko iá (vakai, Mōsaia 2:24, 41; T&F 130:20–21).

Ngaahi taá naʻe fai ʻe Joshua J. Perkey, tukukehe ʻa ia ʻoku fakamahinoʻi atú

Tā ʻo e Temipale Nukuʻalofa Tongá naʻe fai ʻe William Floyd Holdman

ʻOlungá: Makehe mei hono akoʻi ʻo e kalasi ʻinisititiutí, ʻoku toe akoʻi ʻe Liola Hingano (tā siʻisiʻí) ha kalasi ʻo e kau talavoú mo e finemuí he Lautohi Faka-Sāpaté. Taupotu taha ki toʻohemá: Ko Filimone Pasi mo hono uaifi ko ʻAna Maliná; tā siʻisiʻí: Ko hono fakaʻaliʻali ʻe he fāmili ʻo Filimoné ʻa e ngatu naʻe ngaohi ʻe hono uaifí mo ʻena ongo tamaiki fefiné mei he hiapó.

ʻOlungá: Ko ʻĀnau Vuna Hala mo hono uaifi ko Kiná, mo ʻena pēpeé. Laló: Ko Kumifonua Taumoepenu (ʻi loto mālié), mo hono uaifí pea mo ʻena fānaú, ʻoku nau fakamoʻoniʻi ko e ngaahi tāpuaki kotoa pē ko e maʻu ia mei he ʻEikí.

ʻOlungá: Hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe Vaea Taʻufoʻou ʻene moʻuí, ʻokú ne pehē kuo hanga ʻe he ngaahi feilaulau naʻá ne faí ʻo ʻomi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e langí. Hili ʻena fakaʻaongaʻi ʻa e mālohi ʻo e lotú mo e ʻaukaí, naʻá ne lava mo e fefine ne na teu malí ke na folau ki Nuʻu Sila ke mali ʻi he temipalé, ko ha meʻa ʻoku taʻemalava ʻe he meʻa ʻokú na maʻú.

Ko Sione Fīnau mo hono uaifí, ko ʻOa.