2010
Ko Hotau Fatongia ke Lehilehiʻi ʻa e Toʻu Tangata Kei Tupu Haké
Sepitema 2010


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Ko Hotau Fatongia ke Lehilehiʻi ʻa e Toʻu Tangata Kei Tupu Haké

Ako ʻa e fakamatala ko ʻení, peá ke feʻunga, aleaʻi ia mo e houʻeiki fafine ʻokú ke ʻaʻahi ki aí. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻí ke tokoni ʻi hoʻo fakamālohia ʻa e kau fafiné pea ʻai ke hoko ʻa e Fineʻofá ko e konga maʻu pē ia hoʻo moʻui fakafoʻituituí.

ʻĪmisi
Relief Society seal

Tuí • Fāmilí • Fakafiemālié

Mei he Folofolá

Lea Fakatātā 22:6; ʻĒfesō 6:4; ʻĪnosi 1:1; ʻAlamā 53:20–21; 56:47; 57:27

Ka ʻikai lehilehiʻi hotau toʻu tangata kei tupu haké, ʻe lava ke hoko kiate kinautolu ha fakatuʻutāmaki ʻo hangē ko e toʻu tangata ko ia ʻoku fakamatala ki ai ʻa e Mōsaia 26. Naʻe ʻikai ke tui ha tokolahi ʻo e toʻutupú ki he ngaahi tala-tukufakaholo ʻa ʻenau ngaahi tamaí pea nau hoko ai ko ha kakai ne mavahe mei heʻenau tuí, ʻo nau nofo pehē ai pē. ʻE lava ke hē pehē atu hotau toʻu tangata kei tupu haké kapau he ʻikai mahino kiate kinautolu honau fatongia ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní.

Ko e hā leva e meʻa te ne hanga ʻo maluʻi ʻa e toʻu tangata kei tupu haké? ʻI he Siasí, ʻoku tau akoʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakahaofí, pea ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá ko ha ngaahi tefitoʻi moʻoni fakafāmili, ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni te ne tokoniʻi ʻa e toʻu tangata kei tupu haké ke nau faʻu ha fāmili, akoʻi ʻa e fāmili ko iá, pea mo teuteuʻi ʻa e fāmili ko iá ki he ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá—pea ʻe toki hanga leva ʻe he toʻu tangata hono hokó ʻo akoʻi ʻa e toʻu tangata hokó pea pehē atu ai pē.

ʻI hotau tuʻunga ko e ngaahi mātuʻa, kau taki, pea mo e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku tau teuteuʻi ʻa e toʻu tangata ko ʻení ki he ngaahi tāpuaki ʻo ʻĒpalahamé, pea ki he temipalé. ʻOku ʻatautolu ʻa e fatongia ke fakamahino ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e tokāteline ʻoku maʻu ʻi he fanongonongo ki he fāmilí. Ko e tuʻunga fakaefaʻeé mo e fakaetamaí ko ha ongo tufakanga mo ha fatongia taʻengata. ʻOku tau takitaha fuesia ha vaheua ʻe taha ʻo e fatongia fakaefefine pe fakaetangata ʻo e palaní.

Te tau lava ʻo akoʻi ʻa e tokāteline ko ʻení ʻi ha faʻahinga ʻātakai pē. Kuo pau ke tau lea fakaʻapaʻapa fekauʻaki mo e nofomalí pea mo e fāmilí. Pea mei heʻetau sīpingá, ʻe lava leva ʻa hotau toʻu tangata kei tupu haké ʻo maʻu ha ʻamanaki lelei mo ha mahino—ʻo ʻikai mei he lea pē ʻoku tau lea ʻakí ka mei he ongo hotau lotó mo ʻetau fakafōtunga atu e laumālie ʻo e fāmilí.

Julie B. Beck, palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá.

Mei Hotau Hisitōliá

ʻI ha lea ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ki he houʻeiki fafiné ʻi he fakataha lahi ʻa e Fineʻofá ʻi he ʻaho 23 ʻo Sepitema 1995, naʻá ne pehē ai: “ ʻOku tau ʻi ha māmani moveuveu, mo mafulifuli ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakamahuʻingaʻí . ʻOku mālohi ʻa e ngaahi leʻo fakahalá ke ke sītuʻa ai mei he tuʻunga ʻulungāanga mahuʻinga kuo ʻosi fakamoʻoniʻi ʻi taimí.”1 Hili iá ne fanongonongo ʻe Palesiteni Hingikelī ki he kau fineʻofá, Siasí, pea ki he kakai ʻi he potu kotoa pē ʻa e “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani.”

Talu mei he taʻu ko iá mo hono liliu ki he ngaahi lea fakafonua kehekehe ʻa e tohi fakapālofita ko ʻení mo tufaki ki he kau taki ʻo māmaní. ʻOku kolea ai ki he tangataʻifonua mo e kau taki fakapuleʻangá ke nau “poupouʻi ʻa e ngaahi lao kuo fokotuʻu ke ne pukepuke mo fakamālohia ʻa e fāmilí ʻi heʻene hoko ko e tefitoʻi ʻiuniti mahuʻinga ʻo e sōsaietí.”2

Kuo hoko ʻa e fanongonongó ko ha fakavaʻe ia ʻo e tui ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻo fekauʻaki mo e fāmilí, ko ha fakamatala te tau lava ʻo pikitai ki ai mo ʻilo ko e taimi ʻoku tau moʻui ʻaki ai hono ngaahi akonakí, ʻoku fakamālohia ai hotau ngaahi fāmilí mo hotau ngaahi ʻapí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Gordon B. Hinckley, “Tuʻu Mālohi ʻi he Fehangahangai mo e Haʻahaʻa ʻo e Māmaní,” Tūhulu, Sānuali 1996, 119.

  2. Vakai, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, ʻOkatopa 2004, 49.

Toʻomataʻú: taá naʻe fai ʻe Christina Smith