2010
ʻE Malanga ʻaki ʻa e Ongoongoleleí ki he Māmaní Kotoa
Sepitema 2010


Ko e Meʻa ʻOku Tau Tui Ki Aí

ʻE Malanga ʻaki ʻa e Ongoongoleleí ki he Māmaní Kotoa

ʻI he taimi naʻe kei moʻui ai ʻa Sīsū Kalaisi he māmaní, naʻá Ne akoʻi e niʻihi kehé ʻi ha founga moʻui te ne taki kinautolu ki he fiefia ʻi he moʻui ko ʻení pea mo e moʻui ka hokó. Ko ʻEne pōpoakí ko ha pōpoaki ʻo e melino, ʻofa, pea mo e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. “Naʻá ne ʻalu ʻi he kolo mo e potu kakai kotoa pē, ʻo malanga mo fakahā ʻa e ongoongolelei [ʻo e puleʻanga] ʻo e ʻOtuá” (Luke 8:1). Naʻá Ne toe akoʻi foki ko e ngaahi ouaú, hangē ko e papitaisó, ʻoku fie maʻu ia kae lava ke tau foki ki heʻetau Tamai Hēvaní (vakai, Sione 3:5).

Naʻá Ne tala ki Heʻene kau ākongá ko e “ongoongoleleí ni ʻo e puleʻangá ʻe malangaʻaki ʻi māmani kotoa pē” (Mātiu 24:14). Ko ia, naʻá Ne fekau atu kinautolu “ke malanga” (Maʻake 3:14). Ko e tufakanga tatau pē ʻeni kuó Ne tuku kiate kitautolu he ʻaho ní—vahevahe ʻa ʻEne ongoongoleleí mo e niʻihi kehé. ʻI he 1831 naʻá Ne fakahā ai ʻo fakafou he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “ ʻE malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ni ki he puleʻanga kotoa pē, mo e faʻahinga, mo e lea, mo e kakai” (T&F 133:37).

Te tau lava ʻo vakai ki hotau Fakamoʻuí ko ha sīpinga ʻo e founga hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí. Naʻá Ne akoʻi mahino ʻa e ongoongoleleí (vakai, Mātiu 5–7). Naʻá Ne fakaʻaongaʻi lelei ʻa e fanga kiʻi momeniti nounou mo taʻe-ʻamanekiná ke vahevahe ai ʻa e ongoongoleleí (vakai, Sione 4:4–42). Pea naʻá Ne fakahaaʻi ha ʻofa pea mo ha tokanga moʻoni ki he niʻihi kehé (vakai, 3 Nīfai 17). Te tau lava pē ʻo fai ʻa e meʻa tatau.

ʻOku fakaafeʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e kakai kotoa pē ke nau omi kiate Ia. Te tau lava ʻo tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau omi kiate Ia ʻaki haʻatau vahevahe ʻa ʻEne ongoongoleleí kiate kinautolu. Ko e niʻihi ʻeni ʻo ha ngaahi founga ke fakahoko ai iá:

  1. Fakahaaʻi ʻa e fiefia ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau moʻui ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

  2. Anga fakakaumeʻa ki he kakai kotoa pē.

  3. Fakaafeʻi ho ngaahi kaungāmeʻá ki he ngaahi houalotu, ngaahi ʻekitivitī pea mo e ngaahi ngāue tokoni ʻa e Siasí.

  4. Tufa ha ngaahi tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná pe Liahoná kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke tau Siasí.

  5. Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻInitanetí ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí. Hangē ko ʻení, te tau lava ʻo vahevahe ʻetau fakamoʻoní ʻi he fetohiʻaki he ʻInitanetí pe tala ki he kakaí ʻa e ngaahi Uepi saiti ʻa e Siasí ʻo hangē ko e Mormon.org.

  6. Teuteu ʻi hoʻo kei talavou pe kei finemuí, pea ʻi hoʻo toulekeleká ke ngāue fakafaifekau.

  7. Fakaafeʻi ho ngaahi kaungāmeʻá mo homou kaungāʻapí ke akoʻi ʻe he kau faifekaú.

Faitaaʻi ʻe Steve Bunderson; Sīsū Kalaisi, tā ʻe Harry Anderson © IRI