2010
Ko ʻEtau Tafaʻakí
Sepitema 2010


Ko ʻEtau Tafaʻakí

Tohoakiʻi e Tokangá ʻe he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí

Naʻá ku tokoni ʻi ha ʻaho ʻe taha ke fakamaau homau falé, peá u maʻu ai e tatau ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí ʻa hoku tokouá mei heʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻá ku ʻilo ʻoku fakaʻaongaʻi ia ʻe he kau faifekaú, ka naʻe teʻeki ke u lau ia ki muʻa. Naʻá ku kamata ke lau ia pea ʻikai ke u toe fie tuku ia ki lalo. (Naʻe pau ke u tuku ia ki lalo he naʻe lahi ʻa e fakamaau ke faí, ka naʻe ʻikai ke u loto ki ai!)

Naʻá ku faʻa fifili maʻu pē pe ʻoku anga fēfē hono fakahoko ʻe he kau faifekaú ʻa e meʻa ʻoku nau faí. Naʻá ku ʻilo heni ʻe lava ʻa e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí ʻo tokoni ke mahino lelei ange kiate au ʻa e ngāue fakafaifekaú. Kuó ne tokoniʻi au ke lelei ange ʻeku fakafeʻiloaki ki he kakaí ʻo fepōtalanoaʻaki mo kinautolu mo vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻi ha founga ʻoku lelei angé.

ʻAlisa F. (ʻolungá), taʻu 19, Niu Hemisaea, ʻAmelika

Hili ʻeku ako ke u uku ʻaki ʻa e meʻaukú, naʻá ku kumi ha meʻafaitā ʻe lava ke fakaʻaongaʻi he loto vaí ʻou faitaaʻi ʻa e ika kotoa pē naʻá ku sio ai ʻi he loto tahí. Naʻá ku maʻu ʻi he meʻa ko ʻeni naʻá ku manako aí ha fakamoʻoni ki he fakatupu kāfakafa ʻo e māmaní. Ko e taimi ʻoku ʻeke mai ai ʻe he kakaí ha fakamoʻoni pe ʻoku ʻi ai ha ʻOtuá, ʻoku ou fakakaukau ki he Mōsese 6:63, ʻa ia ʻoku pehē ai ʻe he ʻEikí, “Kuo fakatupu mo ngaohi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ke fakamoʻoniʻi au, ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakamāmani mo e ngaahi meʻa ʻoku fakalaumālie fakatouʻosi; ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi he langí ʻi ʻolunga, mo e ngaahi meʻa ʻi he funga ʻo e māmaní, … mo e ngaahi meʻa ʻoku ʻi he lalo fonuá.”

ʻEletā Peiti, taʻu 20, Misiona Sauani Filipainí

Ko e Potufolofola ʻOku ou Manako Taha Aí

2 Nīfai 2:13

ʻOku pehē ʻe he potufolofola ko ʻení ko e moʻoni ʻoku ʻi ai ha ʻOtua. ʻOkú ne pehē kapau naʻe ʻikai ha angahala, pea ta he ʻikai ke ʻi ai ha māʻoniʻoni. Kuo pau ke ʻi ai ha fehangahangai. Ko ha potufolofola ia ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa e ʻOtuá.

Malia H. (ʻi laló), taʻu 15, Hesi, Siamane

Konifelenisi ʻa e Toʻu Tupú

Naʻá ku ʻalu ki ha konifelenisi ʻa e toʻu tupú ʻi ha taʻu ʻe taha, ʻo ʻikai ke u teitei ʻilo ʻa e ola ʻe hoko kiate aú. Ko e ʻaho ʻe tolu naʻe fonu he ngaahi ʻekitivitī fakafiefiá, pea naʻá ku fiefia ke u toe sio ki haku ngaahi kaungāmeʻa fuoloa, fetaulaki mo ha niʻihi foʻou, pea mau feohi. Ka ko e konga naʻá ku saiʻia taha aí ko e houa fakamoʻoní. Naʻe ongo mālohi ʻa e Laumālié ʻi heʻemau fakamoʻoni ki he ongoongoleleí, pea naʻe ʻi ai hamau tokolahi naʻa nau ongoʻi loto māfana ʻo tangi. Naʻe laulau ʻaho ʻa e ʻiate au ʻa e ongo ko ʻení hili e ʻa e konifelenisí, pea naʻá ku fie maʻu ke u maʻu ai pē ia. Naʻe ʻikai ke u toe sio TV pe fanongo ki he ngaahi fasi ʻoku ʻikai ʻa e Siasí. Naʻe fakamālohia moʻoni ʻe he meʻa ko ʻeni ne hokó ʻa ʻeku fakamoʻoni ki he Siasí.

Ko e Laumālié pē ʻa e founga ke tau ʻilo ai ʻoku moʻoni e Siasí. Kuo pau ke tau fai ʻa e ngaahi meʻa ko ē te ne fakafaingamālieʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke nofoʻia kitautolú, hangē ko hono ako ʻo e folofolá, lotu fakamātoato ʻi he ʻaho kotoa pē, pea mo fakakaukau ki he ngaahi taimi naʻa tau ongoʻi ai ʻa e Laumālié. Ko e taimi ʻoku nofoʻia ai kitautolu ʻe he Laumālié, te tau lava ʻo ongoʻi Hono māfaná mo ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e Siasí. ʻOku ou ʻofa ʻi he ongoongoleleí; ʻoku maʻu ai ʻa e ngaahi talí pea mo e fakahinohinó. Pehē ange mai ʻe au ʻe lava ke ʻilo ʻe he tokotaha kotoa pē ʻi māmani ʻo ʻilo ʻa e meʻa ʻoku tau ʻiló.

Tani H., taʻu 20, ʻAositelēlia Tonga

Tā ʻo e fuká © Getty Images; ngaahi tā kehé naʻe fai ia ʻe Melissa Merrill, J. Tyler Bates, mo David A. Edwards