2010
ʻE Tāpuekina Au ʻe he ʻOtuá
Sepitema 2010


ʻE Tāpuekina Au ʻe he ʻOtuá

Huliō Sisa Mēlosi, Tekisisi, ʻAmelika

Naʻá ku lolotonga ngāue ʻi he ʻōfisi ʻo e Misiona ʻEla Salavatoa Seni Salavatoá ʻi he taimi ne fehikitaki ai au ʻe he palesiteni fakamisioná ki ha feituʻu ne fuoloa hono tāpuni ki he ngāue fakafaifekaú. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he lotu mo e ʻaukai ʻa e kau taki ʻo e koló ke fakafoki ange ʻa e kau faifekaú, ka naʻa nau toe mateuteu foki ki he ʻaho ko iá.

ʻI heʻeku aʻu atú, ko e fāmili kotoa pē ʻi he koló naʻe ʻi ai hanau ngaahi kaungāmeʻa ne ʻosi mateuteu ke tali ʻa e kau faifekaú. Naʻe fakafeʻiloaki kimaua ʻe ha mēmipa ʻe taha ki ha fefine ko hono hingoá ko ʻAna ʻOvieto, naʻá ne fakatau ʻa e fuaʻiʻakaú mo ha meʻatokoni naʻe ngaohi mei ʻapi ʻi he taha ʻo e ngaahi hala femoʻuekina taha ʻo e koló. Lolotonga haʻane ʻi ai ʻo fakatau meʻakai ʻi ha pongipongi Tokonaki ʻe taha, ne ma kole ange pe ʻe lava ke ma ʻaʻahi atu ki ai ʻi hono ʻapí ʻo vahevahe ha pōpoaki fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi. Naʻá ne tali lelei ia.

Ko e taimi ne ma aʻu atu ai ʻi he pō ko iá, kuo ʻosi talitali mai ʻa ʻAna mo ʻene kiʻi fānaú ʻe toko fā kiate kimaua. Ne ma fakafeʻiloaki leva kimaua peá ma kamata akoʻi kinautolu. Naʻá ma ongoʻi ne ueʻi kimaua ke ma akoʻi fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻo hono tauhi ʻo e Sāpaté ke māʻoniʻoní. Naʻá ma toe akoʻi foki ki he fāmilí ʻa e vahehongofulú pea mo e ngaahi talaʻofa ʻa e palōfita ko Malakaí (vakai, Malakai 3:10–12).

Naʻe talamai ʻe ʻAna, naʻe ʻosi teuteu ia ke fakatau meʻakai ʻi he ʻaho hono hokó—ʻa e Sāpaté—ʻo hangē pē ko ia naʻá ne angamaheniʻakí. Naʻá ma fai leva ha lotu, ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke ne tāpuekina ʻa e fāmili masivá ni, ʻa ia ʻoku nau fie maʻu ʻa e paʻanga mei he maʻuʻanga moʻui ʻa e faʻeé.

ʻI he ʻaho hono hokó, ne ma ʻohovale ke sio ki ai ʻoku haʻu ki he lotú mo ʻene fānaú. Naʻa mau talitali lelei kinautolu mo ʻeke ange ki ai pe ko e hā e meʻa ʻoku hoko ki he meʻakai naʻá ne ʻosi teuteu ke fakataú.

Naʻá ne tali ʻo pehē, “Ongo ʻeletā, naʻá ku fakakaukau ʻanepō ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá. Te ne tāpuekina au.” Peá ne toe pehē mai, “Ongo ʻeletā, ko e fē ʻa e feituʻu ke totongi ai ʻeku vahehongofulú?”

Naʻe ongo kiate kimaua ʻa ʻene fakahā ʻene tuí, peá ma lotu ke tali ʻe he ʻEikí ʻema ngaahi lotu maʻá e kiʻi fāmilí ni.

ʻI he efiafi hono hokó ne ma toe afe atu ʻi hono ʻapí. Naʻe tō hano loʻimata ʻo e fakamālō koeʻuhí he naʻe tāpuekina lahi ia ʻe he ʻOtuá ʻi he ʻaho ko iá. Naʻá ne pehē kuó ne fakatau meʻakai ʻi he tuliki ko ʻení he kotoa ʻo ʻene moʻuí—mei he Mōnité ki he Sāpaté, pea mei he 8:00 pongipongí ki he 6:00 efiafí—pea naʻe ʻi ai maʻu pē ha ngaahi meʻa naʻe toe ʻo ʻikai fakatau. Ka ʻi he Mōnite ko ʻení naʻe hoko ʻa e 1 hoʻatā kuo ʻosi ʻene meʻakaí hono fakatau.

Ne tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻema ngaahi lotú. Naʻe hokohoko atu hono tapuekina ʻe he ʻEikí ʻa ʻAná, pea naʻe ʻikai ha toe fie maʻu ke fakatau meʻakai ʻi he Sāpaté. Naʻe ʻikai fuoloa kuo papitaiso ʻene fānaú, ka naʻe ʻikai loto ʻa e husepāniti ʻo ʻAná ke papitaiso ʻa ʻAna. Neongo ia, naʻá ne faivelenga ʻi he ongoongoleleí mo maʻu lotu ʻo aʻu ki he ʻaho naʻe siʻi mālōlō aí.

ʻOku ou ʻilo ʻoku tauhi ʻe he Tamai Hēvaní ʻEne ngaahi talaʻofá ʻi he taimi ʻoku tau talangofua ai ki Heʻene ngaahi fekaú ʻaki ʻa e kotoa hotau lotó.