2010
ʻAmanaki Lelei ʻi he Ngaahi Ouau ʻo e Ongoongoleleí
Sepitema 2010


ʻAmanaki Lelei ʻi he Ngaahi Ouau ʻo e Ongoongoleleí

Naʻe fakapapauʻi mai ʻe hoku uaifí ʻi he telefoní ʻokú ne ongoʻi sai ange pea ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē. Ne liliu a e meʻa kotoa pē ʻi ha ʻaho ʻe tolu mei ai.

Naʻe fāʻeleʻi mo ohi hake au ʻi he ʻOtu Filipainí, ʻa ia ne u fetaulaki mo mali ai mo hoku uaifi ko Moniná. Ko e feituʻu ia ne fāʻeleʻi ai ʻema tamasiʻi ko Maʻaké. ʻI he lolotonga ʻo e ngaahi taʻu 1990 tupú, ne hiki ai homau fāmilí ki Saipeni, ko ha kiʻi motu siʻisiʻi ʻi he Pasifikí. Ne mau hoko ai ko ha kāingalotu mālohi ʻo ha siasi ʻe taha. Ne u faʻa fakatokangaʻi ha kau talavou naʻa nau lue tautau toko ua holo ʻi he motú, kuo nau teuteu lelei ʻo tui sote hina mo hēkesi. Naʻá ku ʻilo ko ha kau faifekau kinautolu ʻo e Siasi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ka naʻe ʻikai haʻaku palani ke u toe kau ki ha siasi kehe. Ko e taimi naʻá ku fakatokangaʻi ai ʻoku fakataumuʻa mai kiate au ʻena fonongá, naʻá ku tafoki ʻo lele meiate kinaua.

Naʻe liliu ʻeku fakakaukau ki he kau faifekaú ʻi he taimi ne papitaisō ai ki he Siasí hoku ongo kaungāmeʻa ko Meli mo Soletati ʻEsipinosá. Naʻá na fakalotolahiʻi homa kiʻi fāmilí ke mau talanoa mo e ongo faifekaú, pea ne mau loto ki ai, ko e lahi ʻema fie ʻiló. Ko ʻemau fuofua fakatahá ne fakahoko ia ʻi ʻAokosi 2007, pea ʻi he taimi naʻe vahevahe mai ai ʻe he ongo faifekaú ʻena pōpoakí, naʻá ku maʻu ha ongo mālohi moʻoni. Ne vave ange ʻa e tā hoku mafú, pea naʻe ongoʻi tuʻutuʻukina hoku sinó kotoa. Naʻá ku toki ʻilo ki mui ange naʻe ongoʻi ʻe hoku fāmilí e ueʻi fakalaumālié pea mo hono langaki ʻenau moʻuí. Naʻe toe fakautuutu ange ʻa e ongo ne mau maʻú he ngaahi māhina hono hokó ʻi heʻemau ako ʻo toe lahi ange fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻI he meimei taimi tatau pē ne mau kamata talanoa ai mo e ongo faifekaú, ne kamata ke hōloa ʻa e ivi ʻo Moniná, pea kamata ke ʻasi ʻi hono sinó kotoa ha ngaahi fepulopulasi faikehe. Ne fakautuutu ange ʻene langahuí ʻo kovi ange ia ʻi ha toe taimi kimuʻa. Ne mau fekumi ki ha tokoni fakafaitoʻo, ka naʻe ʻikai ke maʻu ha ola mei he ngaahi sivi ne fakahokó. ʻI he fakalau atu ʻa e ngaahi māhiná, ne hōloa ai pē siʻene moʻuí ʻo aʻu ki ha tuʻunga naʻá ne toe fie maʻu ai ha tokoni fakafaitoʻo makehe. ʻI Tīsemá, ne puna ai ʻa Monina ki he ʻOtu Filipainí ke talanoa mo e kau toketaá. Naʻá ku nofo pē ʻi Saipeni koeʻuhí ke u kei ngāue mo tokangaʻi ʻema tamasiʻi kei taʻu hongofulu tupú.

Kimuʻa peá ne mavahé, ne talamai ʻe Monina kiate au ʻoku loto ke papitaiso ia ʻi haʻane foki mai ki Saipeni. Naʻe toe kole mai foki ke hoko atu ʻeku talanoa mo e ongo faifekaú neongo he ʻikai ke ʻi ai ʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi lēsoní. Naʻá ku palōmesi ange ki ai te ma fakahoko ia mo Maʻake.

Lolotonga ʻene ʻi he ʻOtu Filipainí, naʻá ma faʻa telefoni maʻu pē koeʻuhí ke u fanongo ki he ola ʻo ʻene ʻaʻahi ki he toketaá pea ke fanongo mo ia ki he meʻa naʻá ma ako fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Naʻe talamai ʻe hoku uaifí ne ʻalu pe ʻa e ʻahó mo e fakaʻau ke mole atu e langá, pea naʻá ku fiefia ʻi he ola lelei ʻo e tokoni fakafaitoʻó. ʻI he konga kimuʻa ʻo Sānuali 2008, naʻá ku fakatau ai ha tikite vakapuna koeʻuhí ke u lava ʻo ʻalu ʻo sio ki ai, ka naʻá ne fakapapauʻi ʻe vavé ni pē haʻane foki mai ki Saipeni pea ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke fakamole noa ha paʻanga ki he folau ko ʻení. Naʻá ne talamai ʻoku ʻofa mai pea ongoʻi taʻe-lata koeʻuhí ko ʻema tamasiʻí pea mo au peá ne fakapapauʻi mai ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē.

Hili mei ai ha ʻaho ʻe tolu ne mālōlō fakafokifā ia. Ko hono tupuʻangá: ko e kanisā toto (leukemia) naʻe ʻikai ʻiloʻi. Naʻá ku ʻohovale lahi mo Maʻake— peá ma loto mamahi. Naʻá ma folau fakavavevave leva ki he ʻOtu Filipainí ki he meʻa-fakaʻeikí peá ma toe foki pē ki Saipeni. Ko e taimi faingataʻa taha ʻeni ʻi heʻema moʻuí.

Naʻe tōtuʻa ʻeku mamahí peá ne aʻu ki ha tuʻunga naʻe faingataʻa ai ke u tuʻu mei hoku mohengá he pongipongí. ʻI ha ʻaho faingataʻa ʻe taha, ne fakamanatuʻi mai ai ʻe Maʻake ha meʻa naʻe akoʻi ʻe he ongo faifekaú ki homau fāmilí. Naʻá ne pehē, “Tangataʻeiki, ʻoua te ke tangi ʻo fuʻu tōtuʻá. Ko e Fineʻeikí ʻoku ʻi he feituʻu ia ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻi he maama tataliʻanga ia ʻo e ngaahi laumālié.” Naʻá ku ongoʻi houngaʻia moʻoni ʻi ha ʻOtua angatonu kuó Ne foaki ha founga ke hoko atu ai e ako ʻa Monina ki he ongoongoleleí, pea maʻu ai ʻe he taha kotoa pē kuo moʻui ha faingamālie ke ne tali pe fakasītuʻaʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí—ʻi he moʻuí ni pe ʻi he moʻui ka hokó.

ʻI he hoko atu ʻeku ako e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí, naʻá ku fakatokangaʻi kuo mahulu ange ʻa e meʻa kuo foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní: Naʻá Ne toe fakafaingamālieʻi foki ke ne maʻu ʻa e ngaahi ouau mahuʻingá hangē ko e papitaisó. Ki muʻa pea mavahe hoku uaifí ki he ʻOtu Filipainí, naʻe kamata ke ma talanoa fekau ʻaki mo e papitaiso ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Pea neongo ne ʻikai lava ʻo papitaiso ʻi he moʻuí ni, ka kuo ʻikai ke tuku kimautolu ʻe he Tamai Hēvaní ke siva ʻemau ʻamanakí.

ʻI he ngaahi māhina hono hokó ne ma fehangahangai mo Maʻake mo ha ngaahi faingataʻa. Hili ʻema foki ki he ʻOtu Filipainí ki he meʻa-fakaʻeiki hoku uaifí, ne mole ʻeku ngāué. Naʻá ku fakatau atu leva ʻemau kaá ke totongi ʻaki ʻa e moʻua fakafalemahaki ʻo Moniná. ʻIkai ngata aí, naʻe pau ke u feinga mo Maʻake ke ma anga ki he moʻui taʻe kau ai ʻa Moniná. Neongo ʻa e faingataʻá, naʻá ma maʻu mo Maʻake ha ʻamanaki lelei ʻi he tui fakalotu foʻou ne ma toki maʻú, pea naʻe papitaiso ai kimaua ʻi ʻEpeleli 2008. ʻI he ngaahi māhina hokó, ne maʻu haʻaku ngāue foʻou pea lava ʻo totongi ʻa e ngaahi moʻua fakafalemahakí. Ne ma fokotuʻu ai mo Maʻake ha taumuʻa ke ma kau ʻi he folau homau koló ki he Temipale Manila Filipainí koeʻuhí ke silaʻi kimautolu ko ha fāmili.

Hili hono fakahū e kiʻi paʻanga hū mai kotoa pē ne ma lavá mo ʻema teuteu fakalaumālié, naʻá ku folau leva mo Maʻake mo homau koló ki he temipalé ʻi Mē ʻo e 2009. ʻI heʻema teuteu ki he folaú, naʻá ma siotonu ki he nima fakaʻauha ʻo e filí pea pehē foki ki he ʻofa fakamālohia mo langaki moʻui ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. Naʻá ku puke lahi ʻaupito ʻi he ʻaho ki muʻa he ʻaho folau ki he temipalé. Naʻe ʻi ai ha niʻihi ʻo e kāingalotú ne ʻi ai haʻanau ngaahi palopalema taʻe-ʻamanekina fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fefolauʻakí, pea ʻi ai mo ha niʻihi ne faingataʻa ke maʻu ʻenau paasipōtí. Ko homau kaungāmeʻa ko ia naʻa nau fakafeʻiloaki hoku fāmilí ki he ongoongoleleí, ʻa e fāmili ʻEsipinosá, naʻe mole ʻenau ngāué ʻi he uike naʻe palani ai ke mau folau ki he temipalé. Ka ko e meʻa fakamamahi angé, naʻe ʻi ai ha taha ʻo e kau palesitenisī fakakoló naʻe palani ke fuofua hū ki he temipalé, ne siʻi mālōlō ʻene tangataʻeikí ʻi ha puke fakafokifāʻi he ʻaho ʻe tolu ki muʻa heʻemau folaú. Ka ko hono ikuʻangá, naʻe fakamālohia ʻe he ʻEikí ʻa kimautolu taki taha mo fakafaingamālieʻi ha kāingalotu ʻe toko 42 ʻo e koló ke mau ō ki he temipalé. Ko e fuofua taimi ʻeni ki ha toko hongofulu mā ono ʻo kimautolu ke hū ai ki he temipalé.

Ko e ʻaho 13 ʻo Mē 2009, ko ha ʻaho ia he ʻikai toe ngalo ʻiate au. ʻI heʻeku aʻu atu ki he temipalé, naʻe puli kotoa he taimi pē ko iá ʻa e mafasia mo e mamahi ʻo e mālōlō siʻoku uaifí. Neongo naʻá ku ʻuluaki tailiili fekauʻaki mo e temipalé ʻi he kamataʻangá koeʻuhí he naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā e meʻa te u faí pe ko e feituʻu ke u ʻalu ki aí, ka naʻá ku moʻutāfuʻua ʻi he nonga mo e fakafiemālie naʻá ku ongoʻi ʻi he taimi naʻá ku hū ai ki lotó. Naʻe mātuʻaki kehe ʻaupito ia mei he ngaahi hala femoʻuekina ʻi tuʻa ʻi he ngaahi matapā ʻo e temipalé.

ʻI he toenga ʻo e ʻahó, naʻe toe mahuʻinga mālie ange ʻa e ngaahi meʻa ne u foua ʻi he temipalé pea toe ongo mālohi ange. ʻI he pongipongí, ne kau ai homau koló ʻi he papitaiso maʻá e kau pekiá. Pea ʻi heʻeku ʻi aí, naʻá ku fakakaukau ai ki hoku uaifí, ʻa ia naʻá ne fakamatala mai ʻa ʻene fie papitaisó ʻi ha taʻu ʻe taha mo e konga ki muʻa. Naʻá ku toki siotonu ʻi hono fakahoko ʻo e fakaʻānaua ko iá ʻi he taimi ne papitaiso ai haku kaungāmeʻa ʻo fakafofongaʻi ʻa Moniná.

Neongo iá, ko e konga mahuʻinga taha ʻo ʻeku folaú, naʻe toki hoko ia he hoʻatā efiafi ko iáʻ i he taimi naʻá ku hū atu ai ki he loki silá. Naʻá ku mali mo hoku uaifí ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ka naʻe ʻikai ke ma mali ʻi he temipalé ʻi he mafai lakanga fakataulaʻeiki ʻo e Tamai Hēvaní. Ko e taimi ne siʻi mālōlō ai hoku uaifí, naʻá ku fakakaukau ko ʻene mole ia meiate au ʻo taʻengata. Ka ʻi heʻeku talanoa mo e ongo faifekaú, naʻá ku ʻilo ai ʻe lava ʻa e ngaahi fāmilí ʻo sila ʻi he temipalé ke nau fakataha ʻo aʻu ki ʻitāniti.

Ko e taimi naʻá ku hū atu ai ki he loki sila ʻo e Temipale Manilá, naʻá ku ongoʻi loto māfana. Talu mei hoku papitaisó, mo ʻeku ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí, ka ʻi he momeniti ko ʻení, naʻá ku fakamoʻoniʻi ai ʻa hono mahuʻingá. Ko e taimi naʻá ku tūʻulutui ai mo Maʻake ʻi he ʻōlitá ke silaʻi kimautolu ko e fāmilí, naʻá ku ʻongoʻi ʻa e ʻi ai ʻa e laumālie hoku hoá. Naʻá ku ongoʻi hono leʻó, pea naʻe hangē pē ʻoku ou puke hono nimá. Naʻá ku ongoʻi ʻi hoku lotó naʻe ʻi ai ʻa Monina. Naʻá ku ʻilo he taimi ko iá kuo mau hoko ko ha fāmili taʻengata.

Tā fakatātaaʻi ʻe Bjorn Thorkelson

Naʻe tokoniʻi homau fāmilí ʻe he ngaahi lēsoni ʻa e ongo faifekaú ke mau ongoʻi ʻoku ueʻi fakalaumālie mo langaki moʻui kimautolu. Naʻe ʻikai ke mau teitei lavelaveʻiloa te mau fie maʻu lahi ʻa e fakafiemālie ko iá ʻi he ngaahi māhina ka hokó.

Naʻá ku maʻu mo hoku fohá ʻi he temipalé ʻa e meʻa ko ia ne u pehē kuo mole ʻaupito meiate kimauá.