Konifelenisi Lahi
ʻAʻeva ʻi he Hala ʻo Honau Fatongiá
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2023


ʻAʻeva ʻi he Hala ʻo Honau Fatongiá

ʻA kimoutolu ʻoku mou vivili atu ki muʻa ʻi he ʻaho ní ʻi he ʻaʻeva ʻi he hala ʻo homou fatongiá, ʻoku mou hoko ko e mālohinga ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí kuo fakafoki maí.

ʻOku ou lotua fakamātoato ʻa e tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻeku fakahaaʻi ʻeku ʻofa, tanganeʻia mo e houngaʻia ʻi he kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he tapa kotoa ʻo e māmaní.

ʻA Kinautolu ʻi he Saliote Fakaʻosí

Naʻe fakaʻilongaʻi ʻi he taʻu 1947 ʻa e taʻu 100 ʻo e tūʻuta ʻa e fuofua kau paionia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he Teleʻa Sōlekí. Naʻe fakahoko ha ngaahi kātoanga fakangalongataʻa lolotonga ʻa e taʻu ko iá, pea naʻe tā tuʻo lahi hono fakahaaʻi ʻa e loto-houngaʻia koeʻuhí ko e kau ākonga mateaki ʻo Sīsū Kalaisí ʻa ia naʻa nau tofa mai ʻa e halá, langa ha ngaahi ʻapi, tō ha ngaahi ngoue ʻi he toafa kakaá mo fokotuʻu ʻa e tukui koló.

Naʻe fakahoko ʻe Palesiteni J. Lūpeni Kalake, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ha lea fakaʻapaʻapa fakangalongataʻa mo ongo moʻoni ki he kau paionia faivelenga ko ʻení ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1947.

ʻI he pōpoaki ʻa Palesiteni Kalaké, naʻá ne fakahoungaʻi nounou ʻa e kau takimuʻa ʻiloa ʻa ia naʻa nau tataki ʻa e hikifonua ki he hihifó, hangē ko Pilikihami ʻIongi, Hiipa C. Kimipolo, Uilifooti Utalafi, Paʻale P. Pālati, mo ha niʻihi kehe tokolahi. Ka neongo iá, naʻe ʻikai ko ʻene tefitoʻi taumuʻá ke fakalau ʻa e ngaahi lavameʻa ʻa e kakai mahuʻinga ko ʻení. Ka naʻá ne fakatefito ʻene leá ʻi he kakai ngāue mālohi ʻa ia ʻoku ʻikai ʻiloa pe lekooti fakaʻofisiale honau hingoá ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí. Ko e tefito mohu fakahinohino ʻo ʻene leá ko e “ʻA Kinautolu ʻi he Saliote Fakaʻosí.”1

Naʻe fakamatalaʻi fakaikiiki ʻe Palesiteni Kalake ʻa e ngaahi ʻulungaanga pea mo e ngaahi faingataʻa naʻe fehangahangai mo e kau hikifonua naʻa nau fononga ʻi he saliote fakaʻosi ʻo e kau fononga saliote takitaha naʻe kolosi ʻi he fonua tokaleleí. Naʻá ne fakahīkihikiʻi ʻa e kau helo ko ʻeni naʻe taʻeʻiloa mo ʻikai fakamanatuá, ʻa ia naʻa nau kātekina ʻi he ʻaho ki he ʻaho, uike ki he uike mo e māhina ki he māhina ʻa e efua naʻe fakatupunga ʻe he kau fononga kotoa ʻi muʻa ʻiate kinautolú—pea naʻa nau ikunaʻi ʻa e ngaahi fakafeʻātungia fakamamahi naʻa nau fehangahangai mo ia ʻi he halá.

Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Kalake, “Naʻe vilitaki atu ki muʻa ʻa kinautolu naʻe ʻi he saliote fakaʻosí, ongosia mo vaivaia, fā e vaʻé pea meimei loto-foʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi, ka naʻe tokoniʻi kinautolu ʻe heʻenau tui ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kinautolú, ʻa e moʻoni ʻo e ongooongolelei kuo fakafoki maí, pea naʻe tataki mo fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Kau Taki ʻi muʻá.”2

Naʻá ne fakaʻosi ʻaki ʻene pōpoakí ʻa e fakalāngilangi mālie ko ʻení: “Ki he ngaahi laumālie anga fakatōkilalo ko ʻení, ʻoku maʻongoʻonga ʻi he tuí, maʻongoʻonga ʻi he ngāué, maʻongoʻonga ʻi hono faʻu hotau tukufakaholo mahuʻingá, ʻoku ou foaki atu ʻi he loto fakatōkilalo ʻeku ʻofá, ʻeku fakaʻapaʻapá, mo ʻeku fakalāngilangí.”3

ʻIkai Siʻi Ange Honau ʻAongá

ʻI he 1990, naʻe fai ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he taimi ko iá, ha lea fekauʻaki mo e ngaahi tokoni mahuʻinga ʻa e kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí ʻa ia ʻoku nau ngāue mateaki mo faivelenga pea ʻoku nau maʻu siʻisiʻi pe ʻikai pē ke nau maʻu ha fakamālō pe fakavīkiviki mei he kakaí.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Hanitā ʻo pehē:

“Naʻe pehē [fekauʻaki mo e ʻEikitau kei siʻi mo loto-toʻa ko Molonaí]:

“‘Kapau kuo tatau, pe ʻoku tatau, pe ʻe tatau ʻa e kakai kotoa pē mo Molonai, vakai, kuo luluʻi ai ʻo taʻengata ʻa e ngaahi mālohi ʻo helí; ʻio, kuo ʻikai maʻu ʻe he tēvoló ha mālohi ki he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá’ (ʻAlamā 48:17).

“He toki fakahīkihiki moʻoni ia ki ha tangata ʻiloa mo mālohi. … Hili pē ha veesi ʻe ua mei ai, ʻoku fakamatala ai fekauʻaki mo Hilamani mo hono kāingá, ʻa ia naʻa nau fai ha fatongia naʻe ʻikai ke ʻiloa tatau mo Molonaí, ʻa ia ʻoku pehē:

“‘Ko ʻeni vakai, naʻe ʻikai ke siʻi hifo ʻa e ʻaonga ʻo Hilamani mo hono kāingá ki he kakaí ʻia Molonai (ʻAlamā 48:19).”

Naʻe hoko atu ʻa Palesiteni Hanitā ʻo pehē, “Ko hono fakalea ʻe tahá, neongo naʻe ʻikai ke fuʻu fakatokangaʻi pe ʻiloa fēfē ʻa Hilamani ʻo hangē ko Molonaí, ka naʻá ne kei ʻaonga tatau; ʻa ia, naʻá ne tokoni lahi mo ʻaonga lahi ʻo tatau mo Molonaí.”4

Naʻe faleʻi mai leva ʻe Palesiteni Hanitā kiate kitautolu kotoa ke ʻoua naʻa siʻi ange hotau ʻaongá. Naʻá ne pehē: “Kapau ʻokú ke ongoʻi ko e konga lahi ʻo e meʻa ʻokú ke fai ʻi he taʻu ní pe ʻi he ngaahi taʻu ka hoko maí ʻoku ʻikai ke ke loko ʻiloa ai, loto-toʻa. Ko e tokolahi taha ʻo e kakai lelei taha kuo nau moʻuí naʻe ʻikai foki ke nau fuʻu ʻiloa mo kinautolu. Ngāue pea tupulaki, ʻi he faivelenga mo e fakalongolongo.”5

ʻAʻeva ʻi he Hala ʻo Honau Fatongiá

ʻOku ou houngaʻia ʻi he kāingalotu ʻo e Siasí ʻe lauimiliona ʻoku nau omi ʻi he ʻahó ni ki he Fakamoʻuí6 pea vivili atu ki muʻa ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻi he ʻū saliote fakaʻosi ʻo ʻetau kau fononga saliote fakaonopōní—ʻa ia ʻoku nau hoko moʻoni ʻo ʻikai siʻi ange honau ʻaongá. ʻOku hoko hoʻomou tui mālohi ki he Tamai Hēvaní pea mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea mo hoʻomou moʻui totonu mo fakatāpuí ke ne fakalotoa au ke u hoko ko ha tangata mo ha ākonga lelei ange.

ʻOku ou ʻofa ʻiate kimoutolu. ʻOku ou tanganeʻia ʻiate kimoutolu. ʻOku ou fakamālō atu. Pea ʻoku ou fakahīkihikiʻi kimoutolu.

ʻOku fakamatalaʻi lelei taha ʻe ha konga lea naʻe fai ʻe Samuela ko e tangata Leimaná ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻa ʻeku ngaahi ongo kiate kimoutolú.

“Vakai ko e tokolahi ange ʻo kinautolu ʻoku nau ʻaʻeva ʻi he hala ʻo honau fatongiá, pea ʻoku nau ʻaʻeva fakaʻehiʻehi ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku nau tokanga ke tauhi ʻene ngaahi fekaú mo ʻene ngaahi tuʻutuʻuní. …

“ʻIo, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko e tokolahi ange ʻo kinautolu ʻoku nau fai ʻeni, pea ʻoku nau ngāue tūkuingata taʻetuku ke nau fakatafoki hono toe ʻo honau kāingá ki he ʻiloʻi ʻo e moʻoní.”7

ʻOku ou tui ʻoku fakamatalaʻi ʻe he kupuʻi lea “ʻaʻeva ʻi he hala ʻo honau fatongiá” ʻa e kau tangata mo e kau fafine ʻiloʻilo ʻa ia ʻoku nau fekumi pea tangutu fakataha mo e kakai ʻoku nau tuenoa ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí pea ʻi ha ngaahi feituʻu kehe. ʻOku nau fāifeinga maʻu pē ke “fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié,”8 ʻo ʻikai ke nau toe ʻamanaki ki ha fakamālō pe fakahīkihiki.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he kupuʻi lea “ʻaʻeva ʻi he hala ʻo honau fatongiá” ʻa e hoa mali mo e fānau ʻoku nau poupouʻi ha hoa, mātuʻa pe fānau ʻoku ngāue ʻi ha tuʻunga fakatakimuʻa ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí kuo fakafoki maí. ʻOku hoko honau ivi tākiekina taʻeueʻia, fakalongolongo pea ʻikai ke faʻa fakatokangaʻí ke mohu tāpuekina ai ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmili tokolahi ʻi ha ngaahi founga ʻe toki ʻilo kakato pē ʻi ʻitāniti.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he kupuʻi lea “ʻaʻeva ʻi he hala ʻo honau fatongiá” ʻa e kakai naʻa nau tafoki mei he ʻOtuá, pea kuo nau toe tafoki mai ʻeni kiate Ia ʻi he loto-fakatōkilalo,9 ʻo nau fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá, pea fekumi ki he mālohi fakamaʻa mo faifakamoʻui ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Ko e haʻu kia Kalaisi10 ʻaki ʻa e toe foki mai ki he hala ʻo e fuakavá mei he ngaahi fakahehema faiangahala ki he “ngaahi hala tapú”11 ʻoku mahuʻinga fakalaumālie ia pea mātuʻaki māʻoniʻoni. ‘I heʻenau vivili atu ki muʻa ʻi he tuí pea ʻikai fiu ʻi he faileleí, ʻoku nau fakatoka ha tuʻunga ʻo ha ngāue lahi ʻi heʻenau moʻui fakafoʻituituí,12 “ki he ngaahi toʻu tangata kotoa pē pea ki he taʻengatá.”13

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he kupuʻi lea “ʻaʻeva ʻi he hala ʻo honau fatongiá” ʻa e niʻihi fakafoʻituitui moʻui angatonu ʻoku nau fakaʻānaua ke haʻi ki he Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau ʻo ʻEne ongoongoleleí kuo fakamafaiʻí—ka ʻoku taʻofi kinautolu mei heʻenau fai iá koeʻuhí ko ha ngaahi ʻuhinga ʻoku ʻikai ke nau pule ki ai. ʻOku ou palōmesi atu ʻe fakafiemālieʻi hoʻo mamahi fakafoʻituituí pea ko hoʻo talangofua mo e tui faivelenga ke ke faʻa kātaki ʻo fakavaivai ho lotó ki he ʻOtuá ʻe fakapaleʻi ia “ʻi he taimi ʻoku finangalo ki ai ʻa e ʻEikí.”14 “Kapau ʻe [ʻi] ai ha tangi ʻi he poó, ʻe hoko ʻa e fiefia ʻi he pongipongí.”15

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he kupuʻi lea “ʻaʻeva ʻi he hala ʻo honau fatongiá” ʻa e kau liliu lea mo e kau fakatonulea kuo ueʻi fakalaumālie ʻi he funga ʻo e māmaní ʻa ia ʻoku nau ngāue maʻá e ʻEikí ʻaki ʻenau tokoniʻi ʻa e ngaahi kaungāmeʻá mo e kāingalotú ke nau fanongo “ki hono kakato ʻo e ongoongoleleí ʻi [honau] ʻelelo [ʻonautolú], pea ʻi [heʻenau] lea [ʻanautolú].”16 ʻOku fakahaaʻi ʻe honau leʻó, talanoa fakaʻilonga ʻaki ʻa e nimá, mo e ngaahi fakamatala kuo liliu leá ʻa e ngaahi moʻoni taʻengatá, ka ko hatau niʻihi tokosiʻi pē ʻoku ʻiloʻi honau hingoá pe teitei fakahaaʻi ʻa e houngaʻiá. ʻOku fakafou ʻi he meʻafoaki ʻo e lea ʻi he ngaahi lea kehekehé ʻa ia kuo tāpuekina ʻaki ʻa e kau liliu leá mo e kau fakatonuleá, ʻa ʻenau ngāue faivelenga, taʻe-siokita, pea ko e lahi tahá ʻoku ʻikai ʻilo honau hingoá, ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau maʻu ʻa e meʻafoaki fakalaumālie ʻo e tuí ʻo fakafou ʻi he laukonga mo e fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá.17

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he kupuʻi lea “ʻaʻeva ʻi he hala ʻo honau fatongiá” ʻa e kakai tangata mo e kakai fefine ʻosi mali ʻoku nau tauhi honau fatongia ʻi he fuakavá ke fanafanau mo fakatokolahi ʻa e māmaní pea ʻoku tāpuekina ʻaki kinautolu ʻa e mālohi mo e ivi ke fāinga mo ʻenau fānaú ʻi he houalotu sākalamēnití. ʻI ha māmani ʻoku fakautuutu ai ʻa e puputuʻú pea ʻākilotoa ʻe he faingataʻá mo e ngaahi taumuʻa taʻe-mahuʻingá, ʻoku ʻikai tokanga ʻa e kakai loto-toʻa ko ʻení ki he ngaahi leʻo fakamāmani ʻoku nau vikia ʻa e moʻui siokitá; ka ʻoku nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e toputapu mo e mahuʻinga ʻo e moʻuí ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní ki he fiefia ʻa ʻEne fānaú.

ʻOku tokolahi foki ha ngaahi hoa mali ʻoku nau falala ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku ʻikai fakahoko ai ʻa e ngaahi holi māʻoniʻoni honau lotó, ʻi he founga pe taimi naʻa nau ʻamanaki mo fakaʻānaua ki aí. ʻOku nau “tatali ki [he ʻEikí]”18 pea ʻoku ʻikai ke nau kounaʻi ke Ne feau ʻenau ngaahi holi fakamatelié. “He ko e talu mei he kamataʻanga ʻo e māmaní mo e ʻikai ke fanongo ʻe he tangatá pe ongoʻi ʻe ha telinga, pe mamata ki ai ha mata, ka ko koe pē, ʻe ʻOtua, ki he ngaahi fuʻu meʻa lalahi kuó ke teuteu [maʻanautolu] ʻa ia ʻoku tatali kiate koé.”19

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he kupuʻi lea “ʻaʻeva ʻi he hala ʻo honau fatongiá” ʻa e kau taki nesilī mo e kau faiako Palaimeli ʻe toko lauiafe ʻoku nau ʻofa mo fakahinohinoʻi ʻa e fānau ʻo e Siasí ʻi he ʻaho Sāpate takitaha.

Fakakaukau ki he liliu taʻengata ʻoku fakahoko ʻe he ngāue ʻa e kau ākonga mateaki ko ʻení—pea mo e ngaahi tāpuaki fakaofo kuo talaʻofa maʻanautolu ʻoku tauhi ʻa e fānaú.

“Pea toʻo ʻe [Sīsū] ha tamasiʻi siʻi ʻo ne tuku ia ki honau haʻohaʻongá: pea kuo fua hake ia ʻi hono nimá, pea pehē ʻe ia kiate kinautolu,

“Ko ia te ne maʻu ha tamasiʻi pehē ʻi hoku hingoá, ʻokú ne maʻu au: pea ko ia te ne maʻu aú, ʻoku ʻikai ko au pē ʻokú ne maʻú, ka ko ia [naʻá] ne fekau aú.”20

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he kupuʻi lea “ʻaʻeva ʻi he hala ʻo honau fatongiá” ʻa e fānau moʻui līʻoa ʻoku nau tokangaekina lelei ʻa e mātuʻa toulekeleká, ʻa e faʻē ʻoku ʻikai ke ne maʻu ha mohe feʻunga kae fakafiemālieʻi ʻa e fānau ʻoku ilifiá lolotonga iá ʻokú ne leʻo ko ha “laione fefine ʻi he matapā” ʻo hono ʻapí,21 ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku nau aʻu vave mai pea nofo fuoloa ke fokotuʻutuʻu mo fakamaau ʻa e ʻū seá, pea mo e niʻihi fakafoʻituitui kuo ueʻi fakalaumālie ke fakaafeʻi mai ʻa e fāmilí, ngaahi kaungāmeʻá, mo e kaungāngāué ke nau haʻu ʻo mamata, haʻu ʻo tokoni, pea haʻu ʻo nofó.22

Kuó u fakamatalaʻi atu ha niʻihi tokosiʻi pē ʻo e kau ākonga tauhi-fuakava mo moʻui mateaki ʻo Sīsū Kalaisi ʻoku nau hangē ko kimoutolú ʻo vivili atu ki muʻa ʻi he “ʻaʻeva ʻi he hala ʻo [homou] fatongiá.” ʻOku ʻi ai mo ha ngaahi sīpinga kehe ʻe lauimiliona ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku nau “ʻoatu [honau] laumālié kotoa”23 ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he ngaahi ʻapi ʻoku fakatefito ʻia Kalaisí pea ʻi he ngaahi ʻiuniti ʻo e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní.

ʻOku mou ʻofa mo tokoni, fakafanongo mo ako, tauhi mo fakafiemālie, pea akoʻi mo fakamoʻoni ʻaki ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku mou faʻa ʻaukai mo lotu, pea fakaʻau ʻo mālohi ange ai pē ʻi hoʻomou loto-fakatōkilaló, pea tuʻu mālohi ai pē ʻi he tui kia Kalaisí, ʻo aʻu ki hono “fakafonu [homou] laumālié ʻaki ʻa e fiefia mo e fiemālie, ʻio, ʻo aʻu ki hono fakahaohaoaʻi mo fakamāʻoniʻoniʻi [homou] lotó, ʻa ia ko ha fakamāʻoniʻoniʻi ʻoku hoko tupu mei [hoʻomou] fakavaivaiʻi ʻa [homou] lotó ki he ʻOtuá.”24

Palōmesí mo e Fakamoʻoní

Ko e niʻihi ʻi he saliote fakaʻosí, ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku ʻikai siʻi ange honau ʻaongá, pea mo kimoutolu ʻoku mou vivili atu ki muʻa ʻi he ʻahó ni ʻi he ʻaʻeva ʻi he hala ʻo homou fatongiá, ʻoku mou hoko ko e mālohinga ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí kuo fakafoki maí. Pea hangē ko ia kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí, “ʻe fakahā ʻa e ngaahi taloni mo e ngaahi puleʻanga, mo e ngaahi pule fakapilinisi mo e ngaahi mālohi kotoa pē, pea fokotuʻu atu ia kiate kinautolu kotoa pē kuo nau kātaki ʻi he loto-toʻa koeʻuhí ko e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí.”25

ʻOku ou fiefia ke fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá pea ʻoku pau ʻa ʻEna ngaahi talaʻofá, ʻi he huafa toputapu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.