Konifelenisi Lahi
Ngaahi Fakaʻilonga ʻo e Fiefiá
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2023


Ngaahi Fakaʻilonga ʻo e Fiefiá

ʻOku mahuʻinga ki heʻetau fiefiá ʻetau langa ʻi he makatuʻunga ʻo Sīsū Kalaisí.

Lolotonga haʻaku folau fakapisinisi ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ne u tangutu ʻi he tafaʻaki ʻo ha tangata mei Netaleni. Naʻá ku vēkeveke ke talanoa mo ia koeʻuhí he naʻá ku ngāue ʻi Pelisiume mo Netaleni ko ha faifekau kei talavou.

ʻI he fakaʻau ke ma mahení, naʻá ne ʻomi kiate au ʻene kaati pisinisí ʻoku tuʻu ai ʻa e hingoa ngāue ko e “palōfesa ʻo e fiefia.”  Naʻá ku vikia ia ʻi heʻene ngāue maʻuʻanga moʻuí peá u fehuʻi ange pe ko e hā ʻoku fai ʻe ha palōfesa ʻo e fiefiá. Naʻá ne pehē ʻokú ne akoʻi ʻa e kakaí ʻi he founga ke nau maʻu ha moʻui ʻoku fiefiá ʻaki hono fokotuʻu ha ngaahi vā-fetuʻutaki mo ha ngaahi taumuʻa ʻoku mahuʻingamālié. Ne u tali ange, “ʻOku fakaʻofoʻofa ia, kae fēfē kapau te ke toe lava ke akoʻi ʻa e founga ʻe lava ai ʻa e ngaahi fetuʻutaki ko iá ʻo hokohoko atu ʻi he hili ʻa e maté mo tali ha ngaahi fehuʻi kehe ʻo e moʻuí, ʻo hangē ko e, ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo e moʻuí, te tau lava fēfē ʻo ikunaʻi hotau ngaahi vaivaí, pea te tau ʻalu ki fē hili ʻetau maté?” Naʻá ne pehē ʻe fakaofo kapau ne tau maʻu ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi ko iá, pea naʻá ku fiefia ke vahevahe ange, ʻoku tau maʻu ia.

ʻOku ou fie fakamanatu ʻi he ʻahó ni ha niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ki he fiefia moʻoní ʻa ia ʻoku hangē ʻoku kalo mei ai ha tokolahi ʻi he māmani puputuʻú ni, ʻa ia ʻoku mahuʻinga ai ha ngaahi meʻa lahi ka ʻoku siʻi pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoní.

Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā ʻa e kakai ʻi hono kuongá, “Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa lahi ʻe hoko; pea vakai, ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe taha ʻoku [mahuʻinga ange ʻiate kinautolu] kotoa pē—he vakai, ʻoku ʻikai ke mamaʻo ʻa e taimi ʻe moʻui ai ʻa e Huhuʻí pea hāʻele mai ki hono kakaí.”1

ʻOku kei mahuʻinga tatau pē ʻa e leá ni kiate kitautolu ʻi he ʻahó ni ʻi heʻetau ʻamanaki atu mo teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Kalaisí!

Ko ia ai, ko ʻeku fakakaukau ʻuluakí, ko e langa ʻi he makatuʻunga ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku [fiemaʻu] ia ki heʻetau fiefiá. Ko ha makatuʻunga pau ʻeni, “ko ha makatuʻunga kapau ʻe langa ai ʻa e tangatá ʻe ʻikai lava ke nau hinga.”2 ʻOku teuteuʻi kitautolu ʻe heʻetau fai iá ki he ngaahi pole ʻo e moʻuí, neongo pe ko e hā ʻe hokó.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, naʻá ku ʻalu ai mo homa foha ko Sasitiní ki ha kemi Sikauti ʻo e faʻahitaʻu māfaná. ʻI he kamata ʻa e ngaahi ʻekitivitií, naʻá ne fanongonongo fiefia naʻá ne fiemaʻu mo hono ngaahi kaungāmeʻá ke maʻu ʻa e pine fakalāngilangi ʻo e fana ngahaú. ʻI heʻene peheé naʻe fiemaʻu ke lavaʻi ʻe he tamaiki tangatá ha kiʻi sivi tohi pea ke fanaʻi ha tāketi ʻaki ʻenau ngaahi foʻi ngahaú.

Naʻe tō hifo hoku lotó. ʻI he taimi ko iá, naʻe fuʻu vaivai fakaesino ʻa Sasitini ʻi he fokoutua hono maʻamaʻá (cystic fibrosis), ko ha mahaki naʻe fekuki mo ia talu mei hono fāʻeleʻí. Naʻá ku fifili pe te ne lava nai ʻo fusiʻi ʻa e kaufaná ke mālohi feʻunga ke ne tekeʻi ʻa e foʻi ngahaú ki he tāketí.

Ko e taimi naʻe ʻalu ai mo hono ngaahi kaungāmeʻá ki he kalasi fana ngahaú, naʻá ku lotua fakalongolongo ia ke ʻoua naʻa fakamaaʻi ʻi he aʻusia ko ʻení. Hili ha houa ʻe ua ʻo ʻeku hohaʻá, naʻá ku fakatokangaʻi atu ʻoku lue hangatonu mai ʻi he halá kiate au mo ha fofonga malimali. Naʻá ne kaila fiefia mai, “Teti! Naʻá ku maʻu ʻa e pine fakalāngilangí! Naʻá ku fanaʻi ʻo tuʻu ʻi loto mālie; naʻe ʻi he tāketi ofi maí, ka naʻá ku fanaʻi ʻa loto mālie!” Naʻá ne fusiʻi ʻa e kaufaná ʻaki hono iví kotoa peá ne tuku atu ʻa e foʻi ngahaú, taʻe te ne lava ʻo mapuleʻi hono hala fonongá. ʻOku ou houngaʻia ʻi he mahino naʻe maʻu ʻe he faiako fana ngahau ko iá, ʻa ia naʻe ʻikai ke ne teitei talaange, “Kātaki, ko e tāketi hala ia!” Ka, ʻi heʻene vakai ki he ngaahi fakangatangata mo e ngāue fakamātoato ʻa Sasitiní, naʻá ne pehē ange ʻi he angaʻofa, “Tōtō atu!”

Ko e meʻa tatau pē ʻe hoko kiate kitautolu kapau ʻe fai hotau lelei tahá ke muimui ʻia Kalaisi mo ʻEne kau palōfitá neongo hotau ngaahi fakangatangatá. Kapau te tau haʻu kiate Ia ʻaki hono tauhi ʻetau ngaahi fuakavá pea fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, te tau ongona fiefia hono fakamālōʻia kitautolu ʻe hotau Fakamoʻuí: “Mālō, ko e tamaioʻeiki lelei mo angatonu [koe].”3

ʻOku ou fakamoʻoni atu ki he faka-ʻOtua ʻo e Fakamoʻui ʻo e māmaní pea mo ʻEne ʻofa mo e mālohi huhuʻi ke fakamoʻui, fakamālohia, mo langaki hake kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau feinga fakamātoato ai ke haʻu kiate Iá. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ʻikai ha founga ia te tau lava ai ʻo ngaʻunu fakataha mo e māmaní pea kia Sīsū he taimi tatau. Kuo ikunaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e maté, mahakí, mo e angahalá pea kuó Ne ʻomi ha founga ki hotau fakahaohaoaʻí kapau te tau muimui kiate Ia ʻaki hotau lotó kotoa.4

Ko ʻeku fakakaukau hono uá, ʻoku mahuʻinga ki heʻetau fiefiá ʻetau manatuʻi ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo ha Tamai Hēvani ʻofa. ʻOku liliu ʻa e meʻa kotoa pē ʻi heʻetau ʻiloʻi mo falala ki he foʻi moʻoni ko ʻení.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ʻi haʻaku puna foki ki ʻapi mo Sisitā Sēpini mei ha fatongia faka-Siasi, naʻá ma tangutu ʻi mui ʻi ha tangata sino kaukaua ʻaupito naʻe tā-tatau ʻi hono muiʻulú ha fofonga ʻita pea pehē ki he mataʻifika 439.

ʻI heʻemau tūʻutá, ne u pehē ange, “Kātaki, tangata. ʻE sai pē kapau te u ʻeke atu pe ko e hā hono mahuʻinga ʻo e mataʻifika ʻoku tā-tatauʻi ʻi ho muiʻulú?” Naʻe ʻikai ke u fie ʻeke ange fekauʻaki mo e fofonga ʻitá.

Naʻá ne pehē mai, “Ko au ia. ʻOku ʻiloʻi ʻaki au ia. ʻOku ou puleʻi ʻa e feituʻu [fakakaukengi] ko iá: 219!”

Ko e mataʻifika totonu naʻe ʻi hono ʻulú ko e Fāngeau tolungofulu mā hiva, ko ia naʻá ku ʻohovale ʻi he hala ʻene fakamatalá he naʻe fuʻu mahuʻinga kiate ia.

Naʻá ku fakakaukau ki he tuʻunga fakaʻofa ko iá, ʻa hono fakatefito ʻa e tuʻunga mo e ngeia ʻo e tangata ko ʻení ʻi ha mataʻifika naʻe fekauʻaki mo ha feituʻu fakakaukengi. Naʻá ku pehē loto pē: Ko e tangata fotu fielahi ko ʻení, naʻe hoko ia ʻi ha taimi ko ha kiʻi tamasiʻi naʻá ne kei fiemaʻu pē ke fakamahuʻingaʻi ia pea mo kau. Kapau pē naʻá ne ʻiloʻi ko hai moʻoni ia pea ko hai moʻoni ʻoku haʻana iá, he kuo “fakatau ʻa [kitautolu] ʻaki [ha] totongi.”5

ʻOku ʻi ai ha konga lea mahuʻinga ʻi ha foʻi hiva mei he foʻi heleʻuhila The Prince of Egypt (Ko e Pilinisi ʻo ʻIsipité) ʻoku pehē, “Vakai ki hoʻo moʻuí ʻo fakatatau mo e ʻafio hifo ʻa e langí.”6 Ko e taimi ʻoku tō-kakano ai hotau hako fakalangí mo e tuʻunga malava taʻengatá ki heʻetau moʻuí, te tau lava ʻo vakai ki he moʻuí ko ha fononga mahuʻinga ke ako mo tupulaki mei ai, hangē haʻatau “fakaʻasiʻasi ʻi ha sioʻata fakapoʻupoʻuli,”7 ʻi ha kihiʻi taimi nounoú.

Ko e fakaʻilonga hono tolu ki he fiefiá ke manatuʻi maʻu pē ʻa e mahuʻinga ʻo e laumālié. ʻOku tau fakahoko lelei taha ʻeni ʻi heʻetau muimui ki he naʻinaʻi ʻa e Fakamoʻuí ke “feʻofaʻaki kiate kimoutolu; [ʻo] hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolú.”8

Naʻá Ne akoʻi foki, “Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāingá ni, ko hoʻomou fai ia kiate aú.”9

ʻOku faleʻi fakapotopoto ʻe he tohi Lea Fakatātaá, “ʻOua naʻa taʻofi ʻa e leleí meiate kinautolu ʻoku totonu ke ʻatu ia ki aí, ʻo kapau ʻoku ʻi ho nimá [ke fai ia].”10

He ʻikai ke tau teitei fakameʻapangoʻia ʻi haʻatau fuʻu angaʻofa. ʻI he fofonga ʻo e ʻOtuá, ʻoku ʻuhinga tatau ʻa e angaʻofá mo e maʻongoʻongá. ʻOku kau ʻi he angaʻofá ʻa e faʻa fakamolemolé mo ʻikai loto-fakamāú.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, naʻe teuteu homau kiʻi fāmilí ke mau ʻō ʻo sio ʻi ha foʻi faiva he efiafi fakafāmilí. Naʻa mau ʻi he vēní kātoa tuku kehe pē ha taha homa ngaahi fohá mo hoku uaifi ko Valelií. Naʻe ʻosi fakapoʻuli, pea ʻi he fakaava ʻe homa fohá ʻa e matapaá ʻo lele mai ki he kaá, naʻe tau hono vaʻé ʻi ha meʻa, ʻi he fakafaletoló, naʻá ne pehē ko ʻemau pusí. Meʻapango ki homa fohá mo hoku uaifí, ʻa ia naʻe muimui mai ʻi hono tuʻá, he naʻe ʻikai ko ʻemau pusí ka ko ha kiʻi monumanu (skunk) naʻá ne tafihu! Naʻa mau foki kotoa ki he falé, ʻo na fakatou kaukau mo uku hona ʻulú ʻaki ʻa e huʻa temata, naʻe taku ko e meʻa pau ia ke toʻo ʻaki ʻa e nanamu ʻo e skunk. ʻI he taimi ne ʻosi ai ʻena kaukau mo fetongi hona valá, naʻe siʻi ke mau toe nāmuʻi ha meʻa, pea mau pehē kuo SAI ke mau ō ā ki he heleʻuhilá. 

ʻI he maau pē ʻemau tangutu ʻi mui ʻi he fale heleʻuhilá, naʻe fakafokifā e tuʻu taha taha ʻa e kakai ʻi homau tafaʻakí ʻo hū ki tuʻa ke fakatau popi koané. Ka ʻi heʻenau foki maí, naʻe ʻikai toe foki mai ha taha ia ki honau nofoʻanga totonú.

Kuo mau kata ʻi heʻemau manatu ki he aʻusia ko iá, kae fēfē kapau naʻe namu haʻahaʻa ʻetau ngaahi angahalá kotoa? Fēfē kapau naʻa tau lava ʻo nāmuʻi ʻa e taʻefaitotonú, holi koví, meheká, pe hīkisiá? ʻI he mahino hotau ngaahi vaivaí, ʻofa pē te tau kiʻi fakaʻatuʻi mo tokanga ange ki he niʻihi kehé, pea mo kinautolu kiate kitautolu ʻi heʻetau fakahoko ʻa e ngaahi liliu ʻoku fiemaʻu ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku ou saiʻia ʻi he nanamu ʻo e tapaká ʻi he lotú, he ʻokú ne fakahaaʻi ha taha ʻoku feinga ke liliu. ʻOku nau fiemaʻu ke tau talitali lelei kinautolu.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Ko e taha ʻo e founga faingofua taha ke ʻilo ai ha tokotaha muimui moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí ko e manavaʻofa ʻa e tokotaha ko iá ki he kakai kehé.”11

Naʻe tohi ʻa Paula ki he kakai ʻEfesoó, “Kae feangaleleiʻaki ʻa kimoutolu kiate kimoutolu, ʻo manavaʻofa, ʻo fefakamolemoleʻaki ʻa kimoutolu, ʻo hangē ko e fakamolemolea ʻa kimoutolu ʻe he ʻOtuá koeʻuhí ko Kalaisí.”12

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku kole mai ke tau falala ki he Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻuí pea ʻoua ʻe feinga ke fetongi Kinaua. ʻOku ʻafioʻi lelei ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi tōnounou ʻa e tokotaha kotoa pē pea te Ne fakamaauʻi totonu kinautolu.

Ko ʻeku fakaʻilonga hono fā ʻo e fiefiá ke pukepuke ha fakakaukau ʻoku taʻengatá. ʻOku hoko atu e palani ʻa ʻetau Tamaí ki ʻitāniti; ʻoku faingofua ke tukutaha ʻa e tokangá ki he taimí ni mo e lolotongá kae ngalo ʻa e moʻui hili ʻení.

Naʻe akoʻi mālohi kiate au ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí ʻe homa ʻofefine ko Senifaá ʻa ia naʻe taʻu 16 ʻi he taimi ko iá. Naʻe teu ke fakahoko hono tafa ke fetongi lōua hono ongo maʻamaʻá, ʻa ia ʻe toʻo fakaʻaufuli ai ʻa e konga ʻe nima ʻo hono maʻamaʻá naʻe palopalemá kae fetongi ʻaki ha foʻi konga iiki ange ʻe ua naʻe foaki ʻe ha ongo kaungāmeʻa anga faka-Kalaisi fakaofo. Ko ha faitoʻo naʻe mātuʻaki fakatuʻutāmaki ʻaupito, ka ʻi he pō kimuʻa ʻo e tafa ʻo Senifaá, naʻá ne meimei malanga mai kiate au ʻaki ʻene moʻuí kotoa, ʻo ne pehē, “Teti, ʻoua te ke tokanga ki ha meʻa! Ko ʻapongipongí, te u ʻā hake mo ha foʻi maʻamaʻa foʻou ʻe ua pe ko ʻeku ʻā hake ʻi ha feituʻu lelei ange. Ko e hā pē ʻe hokó ʻe lelei pē ia.” Ko e tuí ia; ko e fakakaukau ia ʻoku taʻengatá! ʻOku ʻomai ʻe he vakai ki he moʻuí mei ha tuʻunga māʻolunga taʻengatá, ha mahino, fakafiemālie, loto-toʻa, mo ha ʻamanaki lelei.

ʻI he hokosia ʻa e ʻaho naʻa mau tatali fuoloa ki ai ke toʻo ʻa e foʻi tiupi ki heʻene mānavá pea tāmateʻi mo e mīsini naʻe tokoni kia Senifā ke mānavá, naʻa mau tatali loto-hohaʻa ke sio pe ʻe ngāue hono ongo foʻi maʻamaʻa siʻisiʻí. Ko e taimi naʻe ʻuluaki heʻaki ai ʻene mānavá, naʻá ne kamata tangi ʻi he taimi pē ko iá. ʻI heʻene vakai ki heʻema loto-hohaʻá, naʻá ne pehē vave mai, “Meʻa fakafiefia moʻoni ke te mānava.” 

Talu mei he ʻaho ko iá, mo ʻeku fakamālō ki he Tamai Hēvaní ʻi he ʻaho mo e pō ʻi heʻeku lava ke mānavá. ʻOku ʻākilotoa kitautolu ʻe ha ngaahi tāpuaki taʻefaʻalaua, ʻe faingofua ke tau taʻefakahoungaʻi kapau ʻoku tau taʻe-tokanga. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e taimi ʻoku ʻikai ai ha ʻamanaki kae fakahoungaʻi ʻa e meʻa kotoa peé, ʻoku fakaofo leva ʻa e moʻuí.

Kuo pehē ʻe Palesiteni Nalesoni: “Ko e pongipongi foʻou kotoa pē ko ha meʻaʻofa ia mei he ʻOtuá. Naʻa mo e ʻea ʻoku tau mānava aí ko ha tāpuaki ʻofa ia meiate Ia. ʻOkú Ne fakahaofi fakaʻaho kitautolu mo poupouʻi kitautolu ʻi he momeniti kotoa pē. Ko ia ai, ko e ʻuluaki ngāue lelei ʻoku totonu ke tau fakahoko ʻi he pongipongí ko ha lotu loto-fakatōkilalo ʻo e loto-houngaʻia.”13

ʻOku ʻomi ai au ki heʻeku fakakaukau hono nima mo fakaʻosí, ʻa ia ʻoku pehē, he ʻikai ke ke teitei fiefia ʻo lahi ange ʻi he loto-houngaʻia ʻokú ke maʻú.

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí, “Pea ko ia ia ʻokú ne tali ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he loto-fakafetaʻí ʻe ngaohi ia ke nāunauʻia.”14 Mahalo ko hono ʻuhingá he ʻoku tupu mei he loto-houngaʻiá ha ngaahi ʻulungaanga lelei lahi kehe.

Naʻe mei kehe fēfē nai ʻetau ʻiló kapau naʻa tau ʻā hake ʻi he pongipongi kotoa mo e ngaahi tāpuaki pē naʻa tau houngaʻia ai ʻi he pō kimuʻá. ʻE lava ke iku ʻa e ʻikai ke tau fakahoungaʻi hotau ngaahi tāpuakí, ki ha ongoʻi taʻefiemālie, ʻa ia te ne lava ʻo kaihaʻasi meiate kitautolu ʻa e fiefia mo e nēkeneka ʻoku maʻu mei he loto-houngaʻiá. ʻOku fakataueleʻi kitautolu ʻe he niʻihi ʻi he fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá ke tau sio fakalaka ʻi he fakaʻilongá, pea puli fakaʻaufuli ai ʻa e fakaʻilongá.

Ko hono moʻoní, ʻe maʻu ʻa e fiefia mo e tāpuaki maʻongoʻonga taha ʻo e moʻui fakamatelié kuo tau aʻusia ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapu mo Iá. ʻE fakangingila mo fakaleleiʻi kitautolu ʻe hotau Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he ngaahi lelei ʻo ʻEne feilaulau fakaleleí pea kuó Ne folofola fekauʻaki mo kinautolu ʻoku loto fie-muimui ʻiate Iá, “ʻE ʻaʻaku ʻa kinautolu ʻi he ʻaho ko ia te u haʻu ai ke ngaohi ʻeku ngaahi siuelí.”15

ʻOku ou palōmesi atu kapau te tau langa ʻetau moʻuí ʻi he makatuʻunga ʻo Sīsū Kalaisí; fakamahuʻingaʻi hotau tuʻunga totonu ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá; manatuʻi ʻa e mahuʻinga ʻo ha laumālié; pukepuke ha fakakaukau ʻoku taʻengatá; pea fakahoungaʻi ʻi he loto-fakafetaʻi hotau ngaahi tāpuaki lahí, tautautefito ki he fakaafe ʻa Kalaisi ke haʻu kiate Iá, ʻe lava ke tau maʻu ʻa e fiefia moʻoni ʻoku tau fekumi ki ai lolotonga ʻa e fononga fakamatelie ko ʻení. ʻE kei ʻi ai pē ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí, ka te tau lava ʻo fehangahangai lelei ange mo e meʻa takitaha pea maʻu ha taumuʻa mo ha nonga koeʻuhí ko e ngaahi moʻoni taʻengata ʻoku mahino kiate kitautolu mo tau moʻui ʻakí.

ʻOku ou fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ʻOtua, ko ʻetau Tamai Taʻengatá mo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakamoʻoni foki ki he kau palōfita moʻuí, kau tangata kikité, mo e kau tangata maʻu fakahaá. Ko ha tāpuaki moʻoni ke maʻu ha faleʻi mei he langí ʻo fakafou mai ʻiate kinautolu. Hangē ko ia kuo fakahā mahino ʻe he Fakamoʻuí, “Neongo pe ko e fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē.”16 ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.