Konifelenisi Lahi
Ko Hono Paotoloaki ʻa e Leʻo ʻo e Kakai ʻo e Fuakavá ʻi he Toʻu Tangata Kei Tupu Haké
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2023


Ko Hono Paotoloaki ʻa e Leʻo ʻo e Kakai ʻo e Fuakavá ʻi he Toʻu Tangata Kei Tupu Haké

Ko e taha ʻo hotau ngaahi fatongia toputapu tahá ke tokoniʻi ʻetau fānaú ke ʻilo lahi mo fakapatonu ko Sīsū ʻa e Kalaisí.

Ko e taha ʻo e ngaahi momeniti ongo moʻoni ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko e ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí ki he kakai ʻi he temipalé ʻi he fonua ko Mahú. Hili ha ʻaho ʻo e akonaki, faifakamoʻui mo e langaki ʻo e tuí, naʻe tataki ʻe Sīsū ʻa e tokanga ʻa e kakaí ki he toʻu tangata kei tupu haké: “Naʻá Ne fekau ke ʻomi ʻenau fānau īkí.”1 Naʻá Ne lotua kinautolu pea tāpuakiʻi taha taha. Naʻe ongo moʻoni ʻa e aʻusia ko ʻení he naʻe tuʻo lahi ʻa e tutulu ʻa e Fakamoʻuí.

Pea folofola ʻa Sīsū ki he kakaí, ʻo pehē:

“Vakai ki hoʻomou fānau īkí.

“Pea ʻi heʻenau hanga atu … ʻo nau mamata ki he matangaki ʻa e langí, pea naʻa nau vakai ki he kau ʻāngelo ʻoku ʻalu hifo mei he langí,” ʻo tauhi ʻenau fānaú.2

Kuó u toutou fakakaukau ki he aʻusia ko ʻení. Pau pē naʻe fonu ʻa e loto ʻo e taha kotoa ʻi he manavaʻofa! Naʻa nau mamata ki he Fakamoʻuí. Naʻa nau ala kiate Ia. Naʻa nau ʻiloʻi Ia. Naʻá Ne akoʻi kinautolu. Naʻá Ne tāpuakiʻi kinautolu. Pea naʻá Ne ʻofaʻi kinautolu. ʻOku ʻikai ha ofo he naʻe ʻosi ʻa e meʻa toputapu ko ʻení, naʻe tupu hake ʻa e fānau ko ʻení ke tokoni ki hono fokotuʻu ha sosaieti ʻo e melino, tuʻumālie mo e ʻofa faka-Kalaisi naʻe tolonga ʻo laui toʻu tangata.3

ʻIkai ko ha meʻa fakaʻofoʻofa ia kapau naʻe maʻu ʻe heʻetau fānaú ʻa e ngaahi aʻusia pehē mo Sīsū Kalaisi—ko ha meʻa te ne haʻi honau lotó kiate Ia! ʻOkú Ne fakaafeʻi kitautolu, hangē ko ʻEne fakaafeʻi ʻa e mātuʻa ko ia ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ke ʻomi ʻetau fānau īkí kiate Ia. Te tau lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke ʻilo honau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí ʻo hangē ko e fānau ko ʻení. Te tau lava ʻo fakaʻaliʻali kiate kinautolu ʻa e founga ke ʻiloʻi ai ʻa e Fakamoʻuí ʻi he folofolá pea langa honau fakavaʻé ʻiate Iá.4

Naʻe toki akoʻi mai kimuí ni ʻe haku kaungāmeʻa lelei ha meʻa naʻe teʻeki ke u fakatokangaʻi kimuʻa kau ki he talanoa fakatātā ʻo e tangata poto naʻá ne langa hono falé ʻi he funga maká. Fakatatau ki he fakamatala ʻa Luké, ʻi hono fakatoka ʻe he tangata potó ʻa e fakavaʻe ki hono falé, naʻá ne “keli [loloto].”5 Naʻe ʻikai ko ha ngāue fakavaʻivaʻinga pe faingofua—ko e ngāue lahi!

ʻOku fiemaʻu ke tau keli ke loloto ke langa ʻetau moʻuí ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻi ko Sīsū Kalaisí. ʻOku tau toʻo ha faʻahinga meʻa pē ʻoku taʻepau pe ʻikai ʻaonga mei heʻetau moʻuí. ʻOku tau keli pē kae ʻoua kuo tau ʻiloʻi Ia. Pea ʻi heʻetau akoʻi ʻetau fānaú ke nau haʻi kinautolu kiate Ia ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau mo e fuakava toputapú, koeʻuhí, ʻi he tō mai ʻa e ngaahi matangi mo e tāfea ʻo e fakafepakí, ʻa ia kuo pau ke hokó, ʻe siʻisiʻi hono uesia kinautolú “koeʻuhi ko e maka kuo langa ai ʻa [kinautolú].”6

ʻOku ʻikai hoko noa pē ʻa e faʻahinga mālohi ko ʻení. ʻOku ʻikai ke ʻave ia ki he toʻu tangata hokó ʻo hangē ha tofiʻa fakalaumālié. Kuo pau ke keli ke loloto ʻa e tokotaha takitaha ke maʻu ʻa e maká.

ʻOku tau ako ʻa e lēsoni ko ʻení mei he fakamatala ʻe taha ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻI he lea fakaʻosi ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ki hono kakaí, naʻa nau fakataha mai ko e ngaahi fāmili ke fanongo ki heʻene leá.7 Naʻe fakamoʻoni mālohi ʻa e Tuʻi ko Penisimaní kia Sīsū Kalaisi, pea naʻe ongo moʻoni ki he kakaí ʻa ʻene fakamoʻoní. Naʻa nau pehē:

“Ko e Laumālié … [kuó Ne] fakatupu ha fuʻu liliu lahi ʻi loto ʻiate kimautolu, pe ʻi homau lotó. …

Pea ʻoku mau loto-fiemālie ke fai ha fuakava mo homau ʻOtuá ke fai ʻa hono finangaló … ʻi he toenga kotoa ʻo homau ngaahi ʻahó.”8

ʻOku ʻamanaki ha niʻihi ko e fānau iiki ko ia ʻoku ului moʻoni ʻenau mātuʻá ʻe faifai pea te nau ului mo fakahoko ha ngaahi fuakava. Ka, ʻi ha ʻuhinga ʻoku ʻikai fakahā ʻi he lekōtí, naʻe ʻikai tokoni ʻa e fuakava naʻe fai ʻe he mātuʻá ki he niʻihi ʻo ʻenau fānaú. Hili ha ngaahi taʻu lahi, “naʻe ʻi ai ʻa e tokolahi ʻo e toʻu tangata kei tupu haké ʻa ia naʻe ʻikai faʻa mahino kiate kinautolu ʻa e ngaahi folofola ʻa e tuʻi ko Penisimaní, koeʻuhi ko e fānau iiki ʻa kinautolu ʻi he taimi naʻá ne folofola ai ki hono kakaí; pea naʻe ʻikai te nau tui ki he talatukufakaholo ʻa ʻenau ngaahi tamaí.

“Naʻe ʻikai te nau tui ki he meʻa kuo lea ʻaki ʻo kau ki he toetuʻu ʻo e maté, pea ʻikai foki te nau tui ki he hāʻele mai ʻa Kalaisí. …

“Pea naʻe ʻikai te nau fie papitaiso; pea naʻe ʻikai te nau fie kau ki he siasí. Pea ko ha kakai mavahe ʻa kinautolu ʻi heʻenau tuí.”9

Ko ha meʻa fakatupu fakakaukau moʻoni! Ki he toʻu tangata kei tupu haké, ʻoku ʻikai feʻunga ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí mo e “talatukufakaholo [pē] ʻa ʻenau ngaahi tamaí.” ʻOku fiemaʻu ke nau maʻu ʻa e tui kia Kalaisí maʻanautolu. ʻI heʻetau hoko ko e kakai fuakava ʻa e ʻOtuá, te tau fakahū fēfē nai ki he loto ʻetau fānaú ha loto-holi ke fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava mo Iá?

Te tau lava ʻo kamata ʻaki ʻa e muimui ki he sīpinga ʻa Nīfaí: “ʻOku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malanga ʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi, pea ʻoku mau tohi ʻo fakatatau mo ʻemau ngaahi kikité, ke ʻilo ʻe heʻemau fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá.”10 ʻOku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi lea ʻa Nīfaí ha feinga hokohoko maʻu pē ke akoʻi ʻetau fānaú fekauʻaki mo Kalaisi. Te tau lava ʻo fakapapauʻi ʻoku fakaongo atu ʻa e leʻo ʻo e kakai fuakavá ki he toʻu tangata kei tupu haké pea ko Sīsuú ʻoku ʻikai ko ha tefito ʻoku toki akoʻi faka-Sāpate pē.11

ʻOku maʻu ʻa e leʻo ʻo e kakai ʻo e fuakavá ʻi heʻetau ngaahi fakamoʻoní. ʻOku maʻu ia ʻi he lea ʻa e kau palōfita moʻuí. Pea ʻoku fakatolonga mālohi ia ʻi he ngaahi folofolá. ʻOku ʻi ai iá ke ʻiloʻi ʻe heʻetau fānaú ʻa Sīsū pea maʻu ʻa e ngaahi tali ki heʻenau ngaahi fehuʻí. ʻOku ʻi ai iá ke nau ako ʻiate kinautolu pē ʻa e tokāteline ʻo Kalaisí. ʻOku ʻi ai iá ke nau maʻu ʻa e ʻamanaki leleí. ʻE teuteuʻi heni kinautolu ke fekumi ki he moʻoní pea moʻui ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻi he kotoa ʻo e moʻuí.

ʻOku ou saiʻia ʻi he akonaki ko ʻeni meia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní:

“Ko e fē te tau lava ai ʻo fanongo kiate Iá?

“Te tau lava ʻo ʻalu ki he ngaahi folofolá. ʻOku nau akoʻi kitautolu kau kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí, ʻa e kāfakafa ʻo ʻEne Fakaleleí, mo e palani maʻongoʻonga ʻo e fiefia mo e huhuʻi ʻa ʻetau Tamaí. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e femoʻuekina fakaʻaho ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá ki heʻetau moʻui fakalaumālié ʻo tautautefito ʻi he ngaahi ʻaho ko ʻeni ʻo e fakautuutu ʻa e moveuveú. ʻI heʻetau keinanga fakaʻaho ʻi he folofola ʻa Kalaisí, ʻe fakahā mai ʻe he folofola ʻa Kalaisí ʻa e founga ke tau tali ʻaki ʻa e ngaahi faingataʻa naʻe ʻikai ke tau lavelaveʻiloa te tau fehangahangai mo iá.”12

ʻOku fēfē nai ʻa e keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí pea fanongo kiate Iá? Sai, ʻoku ngalingali ko e hā pē ʻa e founga ʻoku lelei taha kiate koé! Mahalo pē ko hoʻo fakataha mo ho fāmilí ke talanoa fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻe akoʻi atu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo ako ʻa e folofolá ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú. Mahalo pē ko hoʻo fakataha he ʻaho takitaha mo ho fānaú ke lau ha ngaahi veesi siʻi mei he folofolá pea fekumi ki ha ngaahi faingamālie ke aleaʻi ʻa e meʻa naʻá ke ako ʻi hoʻomou feohi fakatahá. Fekumi pē ki he meʻa ʻoku lelei kiate koe mo ho fāmilí; pea feinga leva ke fakalakalaka ʻi he ʻaho takitaha.

Fakakaukau ki he fokotuʻu mei he Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí: “Mahalo ʻe hangē ʻoku ʻikai loko ʻi ai ha ola hono fakahoko fakafoʻituituí, pe ko ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapi pē ʻe taha, ako folofola, pe fepōtalanoaʻaki ʻi he ongoongoleleí. Ka ʻe lava ke hoko hono tānaki ʻo e fanga kiʻi ngāue iiki mo faingofuá, ʻa ia ʻoku toutou fakahoko maʻu pē ʻi ha taimi lahí, ʻo mālohi mo fakamālohia ʻo laka ange ia ʻi ha kiʻi taimi mahuʻinga pe lēsoni mahuʻinga. … Ko ia, ʻoua naʻá ke foʻi, pea ʻoua te ke hohaʻa ke fakahoko ha meʻa lahi ʻi he taimi kotoa pē. Fakahoko maʻu pē hoʻo ngaahi ngāué.”13

Ko e taha hotau ngaahi fatongia toputapu tahá ke tokoniʻi ʻetau fānaú ke nau ʻilo lahi mo fakapapauʻi ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua Moʻuí, ko honau Fakamoʻui mo e Huhuʻi fakatāutahá, ko e ʻulu ki Hono Siasí! He ʻikai ke tau lava ʻo fakalongolongo pe taʻofi hotau leʻo ʻo e fuakavá mei heʻetau fakamoʻoni kiate Iá.

Mahalo te ke kiʻi ongoʻi taʻefeʻunga ʻi he fatongia ko ʻení, ka ʻoku ʻikai totonu ke ke teitei ongoʻi tuenoa. Hangē ko ʻení, ʻoku fakamafaiʻi ʻa e ngaahi fakataha alēlea fakauōtí ke nau fokotuʻutuʻu ha ngaahi fakataha alēlea fakafaiako maʻá e ngaahi mātuʻá. ʻI he ngaahi fakataha fakakuata ko ʻení, ʻe lava ai ʻa e ngaahi mātuʻá ʻo feakoʻaki mei heʻenau ngaahi aʻusiá, aleaʻi ʻa e founga ʻoku nau fakamālohia ai honau ngaahi fāmilí, mo ako ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo e faiako faka-Kalaisí. ʻOku totonu ke fai ʻa e fakataha ko ʻení ʻi he houa hono ua ʻo e lotú.14 ʻOku tataki ia ʻe ha mēmipa ʻo e uōtí naʻe fili ʻe he pīsopé pea muimui ʻi he founga ʻo e ngaahi fakataha alēlea fakafaiako angamahení, ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí ko ha tefitoʻi maʻuʻanga tokoni.15 Kau Pīsope, kapau ʻoku ʻikai lolotonga fakahoko ʻi ho uōtí ʻa e ngaahi fakataha alēlea fakafaiako maʻá e mātuʻá, ngāue mo hoʻo palesiteni Lautohi Faka-Sāpaté mo e fakataha alēlea fakauōtí ke fokotuʻutuʻu ia.16

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina ʻia Kalaisi, ʻoku mou lelei ange ʻi he anga homou fakakaukaú. Hokohoko atu pē ʻa e feingá. ʻOku mamata, fanongo, mo ako hoʻo fānaú. ʻI hoʻo akoʻi kinautolú, te ke ʻiloʻi ai honau natula moʻoní ko e ngaahi foha mo e ʻofefine ʻo e ʻOtuá. Mahalo ʻe ngalo ʻiate kinautolu ʻa e Fakamoʻuí ʻi ha vahaʻa taimi, ka ʻoku ou palōmesi atu, he ʻikai ke Ne fakangaloki kinautolu! Ko e ngaahi momeniti ko ia ʻe folofola ange ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolú, ʻe ongo maʻu pē ia ki honau lotó mo e ʻatamaí. Pea ʻe lea ʻaki ʻe hoʻo fānaú ʻi ha ʻaho ʻa e fakamoʻoni ʻa ʻĪnosí: “ʻI heʻeku ʻilo [ʻoku angatonu ʻeku mātuʻá]—he naʻá [na] akonekina au ʻi he akonaki mo e ekinaki ʻa e ʻEikí—pea ʻoku ou fakafetaʻi ki he huafa ʻo hoku ʻOtuá koeʻuhí ko ia.”17

Tau tali muʻa ʻa e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí pea ʻomi ʻetau fānaú kiate Ia. Pea ʻi heʻetau fai iá, te nau mamata kiate Ia. Te nau ala kiate Ia. Te nau ʻiloʻi Ia. Te Ne akoʻi kinautolu. Te Ne tāpuekina kinautolu. Pea te Ne ʻofaʻi kinautolu. Pea ʻoku ou ʻofa kiate Ia. ʻI Hono huafa māʻoniʻoní, ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. 3 Nīfai 17:11.

  2. 3 Nīfai 17:23–24; vakai foki, 3 Nīfai 17:11–22.

  3. Vakai, 4 Nīfai 1:1–22.

  4. Vakai, Luke 6:47–49; Hilamani 5:12.

  5. Luke 6:48.

  6. Hilamani 5:12.

  7. Vakai, Mōsaia 2:5.

  8. Mōsaia 5:2, 5. Fakatokangaʻi ange “naʻe ʻikai ha toko taha, tuku kehe pē ʻa e fānau īkí, kuo ʻikai te nau fai ha fuakava ʻo toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí” (Mōsaia 6:2).

  9. Mōsaia 26:1–2, 4.

  10. 2 Nīfai 25:26.

  11. “ʻOku lahi ha ngaahi meʻa ke akoʻi fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí—ngaahi tefitoʻi moʻoní, fekaú, kikité, mo e ngaahi talanoa mei he folofolá. Ka ko e ngaahi vaʻá ni kotoa pē ko e ngaahi vaʻa ia ʻo e fuʻu ʻakau tatau, he ʻoku taha pē ʻa ʻenau taumuʻá: ke tokoniʻi ʻa e kakai kotoa pē ke nau haʻu kia Kalaisi pea hoko ʻo haohaoa ʻiate Ia (vakai, Seilomi 1:11; Molonai 10:32). Tatau ai pē pe ko e hā ʻokú ke akoʻí, manatuʻi ʻokú ke akoʻi moʻoni ʻo kau kia Sīsū Kalaisi mo e founga ke hoko ai ʻo hangē ko Iá” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí: Maʻa Kinautolu Kotoa ʻOku Faiako ʻi he ʻApí pea ʻi he Siasí [2022], 6).

  12. Russell M. Nelson, “Fanongo Kiate Ia,” Liahona, Mē 2020, 89.

  13. Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí31.

  14. ʻE lava ke fai ha ngaahi fokotuʻutuʻu makehe maʻá e mātuʻa ʻoku nau faiako ʻi he Palaimelí, hangē ko e fakataha lolotonga ʻa e taimi hiva miniti ʻe 20 ʻa e Palaimelí pe fai ha fakataha makehe ʻi ha taimi kehe (vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 17.4, Gospel Library).

  15. ʻE lava ʻe he kau mēmipá mo e kau takí ʻo ʻota ʻa e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Ngaahi Ngāue Tufakiʻanga Naunaú. ʻOku lava foki ke maʻu atu ia ʻi he tatau fakaʻilekitulōniká ʻi he Gospel Library.

  16. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá13.5.

  17. ʻĪnosi 1:1. Manatuʻi naʻe kau ʻi he toʻu tangata kei tupu hake taʻe-tui ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa ʻAlamā ko e Siʻí mo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá. ʻI he faifai pea fakatokangaʻi ʻe ʻAlamā ko e Siʻí hono fiemaʻu ke liliu ʻene moʻuí, naʻá ne manatuʻi ʻa e meʻa naʻe akoʻi ange ʻe heʻene tamaí fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí—ʻa e ngaahi akonaki naʻe tukunoaʻi ʻe ʻAlamā ʻi he kuohilí. Ka naʻe kei maʻu ʻa e manatu ko iá, pea naʻe fakahaofi fakalaumālie ʻe he manatu ko iá ʻa ʻAlamā (vakai, ʻAlamā 36:17–20).