Konifelenisi Lahi
Moʻoni Taʻengatá
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2023


Moʻoni Taʻengatá

Kuo teʻeki ai ha taimi ʻe toe mahuʻinga ange ai ʻa e fiemaʻu ke tau ʻiloʻi ʻa e moʻoní!

Kāinga, fakamālō atu ʻi hoʻomou moʻui līʻoa ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, pea fakamālō atu ʻi hoʻomou ʻofa mo e fetokoniʻakí. ʻOku mou fakaofo moʻoni!

Talateu

Hili ʻema maʻu mo hoku uaifi ko Ané, ha uiuiʻi ke hoko ko ha taki ngāue fakafaifekau taimi kakató, naʻe fakapapauʻi ʻe homau fāmilí ke ako ʻa e hingoa ʻo e faifekau takitaha kimuʻa pea mau tūʻuta ki he misioná. Naʻa mau ʻomi ha ʻū laʻitā, faʻu ha ʻū kaati hingoa, pea kamata feinga ke ʻilo ʻa e fōtungá mo ako maʻuloto ʻa e ngaahi hingoá.

ʻI heʻemau tūʻutá, naʻa mau fakahoko ha ngaahi konifelenisi fakafeʻiloaki mo e kau faifekaú. ʻI heʻemau feohi mo e kau faifekaú, ne u fanongo atu ki homa foha taʻu hivá:

“Fiefia ke feʻiloaki mo koe Semi!”

“Lesieli, ko hoʻo haʻú mei fē?”

“Mani, Tēvita, meʻa ko hoʻo lōloa!”

Ne u ʻohovale, peá u ʻalu atu ki homa fohá ʻo fanafana ange, “Hei, manatuʻi ke ui ʻa e kau faifekaú ko ʻEletā pe Sisitā.”

Naʻá ne hanga mai ʻi he puputuʻu mo pehē, “Teti, ne u pehē naʻe pau ke tau ako maʻuloto honau hingoá.” Naʻe fakahoko ʻe homa fohá ʻa e meʻa naʻá ne fakakaukau naʻe totonú ʻo fakatatau mo e mahino naʻá ne maʻú.

Sai, ko e hā e mahino ʻoku tau maʻu ki he moʻoní ʻi he kuongá ni? ʻOku fakafaingataʻaʻiaʻi maʻu pē kitautolu ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau mālohí, lipooti taʻe totonú, mo e fakamatala taʻekakató. ʻI he taimi tatau, ʻoku tupulaki ʻa e lahi mo e maʻuʻanga ʻo e fakamatala ko ʻení. Kuo teʻeki ai ha taimi ʻe toe mahuʻinga ange ai ʻa e fiemaʻu ke tau ʻiloʻi ʻa e moʻoní!

ʻOku mahuʻinga ʻa e moʻoní ke tau fokotuʻu mo fakamālohia ai hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá, maʻu ʻa e melinó mo e fiefiá, pea aʻusia hotau tuʻunga malava fakalangí. ʻI he ʻaho ní, tuku muʻa ke tau fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻa e moʻoni, pea ko e hā ʻoku mahuʻinga aí?

  • ʻOku tau maʻu fēfē ʻa e moʻoní?

  • ʻI heʻetau maʻu ʻa e moʻoní, te tau lava fēfē ʻo vahevahe iá?

ʻOku Taʻengata ʻa e Moʻoní

Kuo akonekina kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he folofolá “ko e moʻoní ‘a e ʻiloʻi ‘o e ngaahi meʻá ʻo hangē ko honau anga ʻoku ʻi aí, pea naʻa nau ʻi aí, pea te nau hoko ki aí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:24). Naʻe “ʻikai ke fakatupu pe ngaohi ia” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:29) pea ʻoku “ʻikai ke ʻi ai hano ngataʻanga” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:66).1 Ko e moʻoní ʻoku pau, tuʻu maʻu, pea ʻikai feliliuaki. ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻoku taʻengata ʻa e moʻoní.2

ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he moʻoní ke tau fakaʻehiʻehi mei he kākaá,3 fakafaikehekeheʻi ʻa e leleí mei he koví,4 maʻu ha maluʻi,5 pea maʻu ʻa e fiemālié mo e fakamoʻuí.6 ʻE lava foki ʻe he moʻoní ʻo tākiekina ʻetau ngaahi angafaí,7 fakatauʻatāinaʻi kitautolu,8 fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu,9 mo tataki kitautolu ki he moʻui taʻengatá.10

ʻOku Fakahā ʻe he ʻOtuá ʻa e Moʻoni Taʻengatá

ʻOku fakahā mai ʻe he ʻOtuá ʻa e moʻoni taʻengatá kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi ha founga ʻo e maʻu fakahaá ʻo kau ai Ia, Sīsū Kalaisi, ko e Laumālie Māʻoniʻoní, kau palōfitá, pea mo kitautolu. Tau talanoa muʻa ki he ngaahi fatongia makehe kae fehokotaki ʻo e tokotaha takitaha ʻi he founga ko ʻení.

ʻUluakí, ko e ʻOtuá ʻa e tupuʻanga ʻo e moʻoni taʻengatá.11 ʻOkú Ne maʻu mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí,12 ha mahino haohaoa ki he moʻoní pea mo ngāue maʻu pē fakatatau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi fono moʻoní.13 ʻOku fakaʻatā Kinaua ʻe he mālohi ko ʻení ke faʻu mo puleʻi ha ngaahi māmani14 pea ke ʻofaʻi foki, tataki mo lehilehiʻi haohaoa hake kitautolu takitaha.15 ʻOkú Na finangalo ke mahino kiate kitautolu pea tau fakaʻaongaʻi ʻa e moʻoní kae lava ke tau fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻokú Na fiefia aí.16 Te Na lava ʻo vahevahe fakahangatonu mai ʻa e moʻoní pe, hangē ko e angamahení, ʻo fakafou ʻi ha kau talafekau hangē ko e Laumālie Māʻoniʻoní, kau ʻāngeló, pe kau palōfita moʻuí.

Uá, ʻoku fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he moʻoni kotoa pē.17 ʻOkú Ne fakahā mai ʻa e ngaahi moʻoní kiate kitautolu pea fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ʻoku akoʻi ʻe he niʻihi kehé. ʻOku faʻa hoko mai ʻa e ngaahi ueʻi mei he Laumālié ko ha ngaahi fakakaukau ki hotau ʻatamaí mo ha ngaahi ongo ki hotau lotó.18

Tolú, ʻoku maʻu ʻe he kau palōfitá ʻa e moʻoní mei he ʻOtuá pea vahevahe ʻa e moʻoni ko iá mo kitautolu.19 ʻOku tau ako ʻa e moʻoní mei he kau palōfita ʻo e kuohilí ʻi he folofolá20 pea mei he kau palōfita moʻuí ʻi he konifelenisi lahí pea mo e ngaahi founga fetuʻutaki fakaʻofisiale kehé.

Fakaʻosí, ʻokú ta fakahoko ha fatongia mahuʻinga ʻi he ngāué ni. ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau fekumi, ʻiloʻi pea ngāueʻi ʻa e moʻoní. ʻOku makatuʻunga ʻetau malava ke maʻu mo fakaʻaongaʻi ʻa e moʻoní ʻi he mālohi ʻo hotau vā fetuʻutaki mo e Tamaí pea mo e ʻAló, ko ʻetau ongoʻingofua e tākiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea mo ʻetau talangofua ki he kau palōfita ʻi he ʻaho kimui ní.

‘Oku fiemaʻu ke tau manatuʻi ʻoku ngāue ʻa Sētane ke taʻofi kitautolu mei he moʻoní. ʻOkú ne ʻiloʻi, ka taʻeʻoua ʻa e moʻoní, he ʻikai lava ke tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. ʻOkú ne filioʻi ʻa e moʻoní ʻaki ʻa e ngaahi ʻilo ʻo e māmaní ke fakapuputuʻu mo tohoakiʻi ʻetau tokangá mei he meʻa kuo folofola mai ʻe he ʻOtuá.21

Ko e Fekumi, ʻIloʻi, mo Fakaʻaongaʻi ʻo e Moʻoni Taʻengatá

ʻI heʻetau fekumi ki he moʻoni taʻengatá,22 ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ongo fehuʻi ko ʻení ke tau ʻiloʻi pe ʻoku mei he ʻOtuá nai ha foʻi fakakaukau pe mei ha maʻuʻanga fakamatala kehe:

  • ʻOku toutou akoʻi nai ʻa e foʻi fakakaukaú ʻi he folofolá pea mo e kau palōfita moʻuí?

  • ʻOku fakapapauʻi nai ʻa e foʻi fakakaukaú ʻe he fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?

ʻOku fakahā ʻe he ʻOtuá ha ngaahi moʻoni fakatokāteline ʻo fakafou ʻi he kau palōfitá, pea ʻoku fakapapauʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e ngaahi moʻoni ko iá kiate kitautolu mo tokoni ke tau fakaʻaongaʻi kinautolu.23 Kuo pau ke tau feinga mo mateuteu ke maʻu ʻa e ngaahi ongo fakalaumālie ko ʻení ʻi heʻenau hoko maí.24 ʻOku tau ongoʻingofua taha e fakamoʻoni ʻa e Laumālié ʻi he taimi ʻoku tau loto-fakatōkilalo aí,25 lotu fakamātoato mo ako e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá,26 pea tauhi ʻEne ngaahi fekaú.27

ʻI he taimi pē ʻoku fakapapauʻi mai ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha foʻi moʻoni pau kiate kitautolú, ʻoku toe loloto ange ʻetau mahinó ʻi heʻetau ngāue ʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko iá. ʻI he fakalau ʻa e taimí pea ʻi heʻetau moʻui ʻaki maʻu pē ʻa e tefitoʻi moʻoní, ʻoku tau maʻu ai ha ʻilo pau ki he foʻi moʻoni ko iá.28

Hangē ko ʻení, kuó u fai ha ngaahi fehālaaki peá u ongoʻi fakameʻapangoʻia he ngaahi fili taʻetaau ko iá. Ka ʻi he lotú, akó, mo e tui kia Sīsū Kalaisí, kuó u maʻu ai ha fakamoʻoni ʻo e tefitoʻi moʻoni ʻo e fakatomalá.29 ʻI he hokohoko atu ke u fakatomalá, naʻe tupulaki ʻo mālohi ange ʻeku mahino ki he fakatomalá. Naʻá ku ongoʻi ofi ange ki he ʻOtuá mo Hono ʻAló. Kuó u ʻiloʻi ʻeni ʻe lava ke fakamolemoleʻi ʻa e angahalá ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi, koeʻuhí ʻoku ou aʻusia ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e fakatomalá ʻi he ʻaho takitaha.30

Ko e Falala ki he ʻOtuá ʻi he Teʻeki Fakahā Mai ʻa e Moʻoní

Ko e hā leva ʻoku totonu ke tau fai ʻi he taimi ʻoku tau fekumi fakamātoato ai ki ha foʻi moʻoni ʻoku teʻeki ai fakahā mai? ʻOku ou ʻofeina ʻa e niʻihi ʻo kitautolu ʻoku tau fakaʻamua ha ngaahi tali ʻoku ʻikai ke tau maʻu.

Naʻe faleʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita, “ke ke fakalongolongo pē kae ʻoua ke u pehē ʻoku lelei ke fakahā ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē … ʻo kau ki he meʻá ni” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:37).

Pea naʻá Ne folofola kia ʻEma Sāmita, “ʻOua te ke lāunga koeʻuhi ko e ngaahi meʻa kuo ʻikai te ke mamata ki aí, he kuo taʻofi ia meiate koe pea mei he māmaní, ʻa ia ko e poto ʻiate au ki he kahaʻú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:4).

Kuó u fekumi foki mo au ki ha tali ki ha ngaahi fehuʻi fakamātoato. Kuó u maʻu ha ngaahi tali lahi, pea teʻeki maʻu ha niʻihi.31 ʻI heʻetau piki maʻu—ʻo falala ki he poto mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá, tauhi ʻEne ngaahi fekaú, pea falala ki he meʻa ʻoku tau ʻiló—ʻokú Ne tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e melinó kae ʻoua kuó Ne fakahā ʻa e moʻoni ʻo e meʻa kotoa pē.32

Ko e Mahino ki he Tokāteliné mo e Tuʻutuʻuní

ʻI he fekumi ki he moʻoní, ʻoku tokoni ia ke mahino ʻa e faikehekehe ʻi he tokāteliné mo e tuʻutuʻuní. ʻOku ʻuhinga ʻa e tokāteliné ki he ngaahi moʻoni taʻengatá, hangē ko e natula ʻo e Toluʻi ʻOtuá, palani ʻo e fakamoʻuí, pea mo e feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Ko e tuʻutuʻuní ko hono fakaʻaongaʻi ia ʻo e tokāteliné ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi tūkunga lolotongá. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi tuʻutuʻuní ke tau ngāue ʻi he Siasí ʻi ha founga maau.

Neongo ʻoku ʻikai teitei liliu ʻa e tokāteliné, ka ʻoku liliu ʻa e tuʻutuʻuní mei he taimi ki he taimi. ʻOku ngāue ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá ke poupouʻi ʻEne tokāteliné mo liliu ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻo e Siasí ʻo fakatatau mo e ngaahi fiemaʻu ʻa ʻEne fānaú.

Meʻapangó, ʻoku tau fetoʻoaki ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e tuʻutuʻuní mo e tokāteliné. Kapau ʻoku ʻikai mahino kiate kitautolu ʻa e faikehekehé, ʻoku tau tuʻu laveangofua leva ke loto-mamahi ʻi he taimi ʻoku liliu ai ʻa e ngaahi tuʻutuʻuní, pea ʻe ala kamata ke tau fakafehuʻia ʻa e poto ʻo e ʻOtuá pe ko e fatongia maʻu fakahā ʻo e kau palōfitá.33

Ko Hono Akoʻi ʻo e Moʻoni Taʻengatá

ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e moʻoní mei he ʻOtuá, ʻokú Ne poupouʻi kitautolu ke vahevahe ʻa e ʻilo ko iá mo e niʻihi kehé.34 ʻOku tau fai ʻeni ʻi heʻetau akoʻi ha kalasi, fakahinohinoʻi ha fānau, pe aleaʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo ha kaungāmeʻa.

Ko ʻetau taumuʻá ke akoʻi ʻa e moʻoní ʻi ha founga te ne fakaafeʻi ʻa e mālohi fakaului ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní35 Tuku muʻa ke u vahevahe atu ha ngaahi fakaafe mahinongofua mei he ʻEikí mo ʻEne kau palōfitá ʻe lava ʻo tokoni.36

  1. Fakatefito ʻi he Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi, mo ʻEna tefitoʻi tokāteliné.37

  2. Nofo maʻu ʻi he folofolá mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní.38

  3. Falala ki he tokāteline naʻe fokotuʻu ʻo fakafou ʻi ha kau fakamoʻoni kuo fakamafaiʻi.39

  4. Fakaʻehiʻehi mei he fakamahamahaló, ngaahi fakakaukau fakatāutahá, pe ngaahi fakakaukau fakaemāmaní.40

  5. Akoʻi ha meʻa mahuʻinga ʻo e tokāteliné ʻi loto ʻi he tefito ʻo e ngaahi moʻoni fēlāveʻi ʻo e ongoongoleleí.41

  6. Fakaʻaongaʻi ha ngaahi founga fakafaiako te ne fakaafeʻi ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālié.42

  7. Fetuʻutaki mahino ke fakaʻehiʻehi mei he fetaʻemahinoʻakí.43

Ko Hono Lea ʻaki ʻo e Moʻoní ʻi he ʻOfá

ʻOku mahuʻinga moʻoni ʻa e founga ʻoku tau akoʻi ai ʻa e moʻoní. Naʻe poupouʻi kitautolu ʻe Paula ke tau lea ʻaki “ʻa e moʻoní ʻi he ʻofa” (vakai, ʻEfesō 4:14–15). ʻOku maʻu ʻe he moʻoní ʻa e faingamālie lelei taha ke tāpuekina ha taha ʻi he taimi ʻoku fakahaaʻi ai ia ʻi he ʻofa faka-Kalaisí.44

ʻE lava ʻe he moʻoni ʻoku akoʻi ʻo ʻikai ha ʻofá ʻo fakatupu ha ngaahi ongo ʻo e loto-fakamāú, loto-foʻí, mo e tuenoá. ʻOku faʻa iku ia ki he loto-ʻitá mo e māvahevahé, naʻa mo e fekeʻikeʻí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e ʻofa taʻe ʻi ai ʻa e moʻoní ʻoku taʻeʻuhinga ia pea ʻoku ʻikai ha talaʻofa ʻo e tupulakí.

ʻOku fakatou mahuʻinga ʻa e moʻoní mo e ʻofá ki heʻetau tupulaki fakalaumālié.45 ʻOku ʻomi ʻe he moʻoní ʻa e tokāteline, ngaahi tefitoʻi moʻoni, mo e ngaahi fono ʻoku fiemaʻu ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá, ka ʻoku fakatupu ʻe hono lea ʻaki ʻo e moʻoní ʻi he ʻofá ʻa e loto-toʻa ʻoku fiemaʻu ke tali mo ngāueʻi ai ʻa e meʻa ʻoku moʻoní.

Kuó u houngaʻia maʻu pē ko ha niʻihi naʻa nau akoʻi au ʻi he faʻa kātaki mo e ʻofa fekauʻaki mo e moʻoni taʻengatá.

Aofangatukú

Ko hono fakaʻosí, tuku muʻa ke u vahevahe atu ha ngaahi moʻoni taʻengata kuo hoko ko ha fakamaʻunga ki hoku laumālié. Kuó u ʻilo e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi heʻeku muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo aleaʻi ʻi he ʻaho ní.

ʻOku ou ʻilo ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.46 ʻOkú Ne tokaimaʻananga,47 māfimafi,48 pea mo ʻofa haohaoa.49 Naʻá Ne faʻu ha palani maʻatautolu ke tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá pea hoko ʻo hangē ko Iá.50

Naʻá Ne fekauʻi mai Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ko ha konga ʻo e palani ko iá, ke tokoniʻi kitautolu.51 Naʻe akoʻi kitautolu ʻe Sīsū ke fakahoko ʻa e finangalo ʻo e Tamaí52 pea ke tau feʻofaʻaki.53 Naʻá Ne fakalelei maʻa ʻetau ngaahi angahalá55 peá Ne pekia ʻi he kolosí.55 Naʻá Ne toe tuʻu mei he maté hili ha ʻaho ʻe tolu.56 Fakafou ʻia Kalaisi mo ʻEne ʻaloʻofá, te tau toetuʻu,57 ʻe lava ke fakamolemoleʻi kitautolu,58 pea ʻe lava ke tau maʻu ha mālohi ʻi he faingataʻá.59

Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa Hono Siasí lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní.60 Naʻe liliu ʻa e Siasi ko iá ʻi he fakalau ʻa e taimí, pea mole ʻa e moʻoní.61 Naʻe fakafoki mai ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí mo e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.62 Pea ʻi he ʻaho ní, ʻoku hokohoko atu hono tataki ʻe Kalaisi Hono Siasí ʻo fakafou ʻi ha kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻui.63

ʻOku ou ʻilo ʻi heʻetau haʻu kia Kalaisí, ʻe lava ke tau “hoko ʻo haohaoa ʻiate ia” (Molonai 10:32), maʻu hono “kakato ʻo e fiefiá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:33), pea maʻu ʻa e “meʻa kotoa pē ʻoku maʻu ʻe [he] Tamaí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:38). ʻOku ou fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni taʻengata ko ʻení, ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai foki, Saame 117:2; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:39.

  2. ʻOku ʻi ai moʻoni ʻa e meʻa ko e tonu mo e hala ʻoku fehangahangai mo e ngaahi veiveiua ʻa e niʻihi. ʻOku ʻi ai moʻoni ha moʻoni ʻaupito—ko ha moʻoni taʻengata. Ko e taha e ngaahi fokoutua ʻo hotau kuongá ko e tokosiʻi fau e kakai ʻoku nau ʻilo ʻa e feituʻu ke maʻu ai ʻa e moʻoní” (Russell M. Nelson, “Moʻoni Haohaoa, Tokāteline Haohaoa, mo e Fakahā Haohaoa,” Liahona, Nōvema 2021, 6).”

  3. Vakai, Siosefa Sāmita—Mātiu 1:37.

  4. Vakai, Molonai 7:19.

  5. Vakai, 2 Nīfai 1:9; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17:8.

  6. Vakai, Sēkope 2:8.

  7. Vakai, Saame 119:105; 2 Nīfai 32:3.

  8. Vakai, Sione 8:32; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 98:8.

  9. Vakai, Sione 17:17.

  10. Vakai, 2 Nīfai 31:20.

  11. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:11–13; 93:36.

  12. Vakai, Sione 5:19–20; 7:16; 8:26; 18:37; Mōsese 1:6.

  13. Vakai, ʻAlamā 42:12–26; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:41.

  14. Vakai, Mōsese 1:30–39.

  15. Vakai, 2 Nīfai 26:24.

  16. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82:8–9.

  17. Vakai, Sione 16:13; Sēkope 4:13; Molonai 10:5; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:14; 75:10; 76:12; 91:4; 124:97.

  18. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:22–23; 8:2–3.

  19. Vakai, Selemaia 1:5, 7; ʻĀmosi 3:7; Mātiu 28:16–20; Molonai 7:31; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:38; 21:1–6; 43:1–7. Ko e palōfitá “ko ha tokotaha ia kuo ui ʻe he ʻOtuá pea lea maʻá e ʻOtuá. ʻI he hoko ʻa e palōfitá ko ha talafekau ʻa e ʻOtuá, ʻokú ne maʻu ai ʻa e ngaahi fekau, ngaahi kikite, mo e ngaahi fakahā mei he ʻOtuá. Ko hono fatongiá ke fakahā ʻa e finangalo mo e anga moʻoni ʻo e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá pea ke fakahā mo hono ʻuhinga ʻo ʻEne ngaahi ngāue mai kiate kinautolú. ʻOku hanga ʻe he palōfitá ʻo fakahalaʻi ʻa e angahalá mo tomuʻa fakahā hono ngaahi nunuʻá. Ko e tokotaha ia ʻokú ne malanga ʻaki ʻa e māʻoniʻoní. ʻOku ʻi ai ʻa e taimi ʻe niʻihi ʻoku lava ke fakahinohinoʻi fakalaumālie ai ʻa e palōfitá ke ne tomuʻa fakahā ʻa e kahaʻú koeʻuhi ko e lelei ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Ka neongo iá, ko hono tefitoʻi fatongiá, ke fakamoʻoni kia Kalaisi. Ko e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní ʻi he ʻahó ni. ʻOku fokotuʻu ʻo hikinimaʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā ʻa kinautolu” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Palōfita,” Gospel Library). ʻOku maʻu ha sīpinga ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he moʻui ʻa ʻĀtamá (vakai, Mōsese 6:51–62), ʻĪnoké (vakai, Mōsese 6:26–36), Noá (vakai, Mōsese 8:19, 23–24), ʻĒpalahamé (vakai, Sēnesi 12:1–3), ʻĒpalahame 2:8–9), Mōsesé (vakai, ʻEkesōtosi 3:1–15), Mōsese 1:1–6, 25–26), Pitá (vakai, Mātiu 16:13–19), mo Siosefa Sāmitá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:6–10), 20:2; 21:4–6).

  20. Vakai, 2 Tīmote 3:16.

  21. Vakai, Sione 8:44; 2 Nīfai 2:18; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:39; Mōsese 4:4.

  22. Vakai, 1 Nīfai 10:19. Naʻe fakahinohino ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi: “ʻOku fiemaʻu ke tau tokanga ʻi heʻetau fekumi ki he moʻoni [ʻa e ʻOtuá] mo fili e maʻuʻanga tokoni ki he fekumi ko iá. ʻOku ʻikai totonu ke tau fetoʻoaki e ongoongoa pe mafai fakaemāmaní mo e maʻuʻanga ʻo e moʻoní. … ʻI heʻetau fekumi ki he moʻoni fakalotú, ʻoku totonu ke tau fakaʻaongaʻi e ngaahi founga fakalaumālie totonú ki he fekumi ko iá: ʻa e lotú, fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo hono ako ʻo e folofolá mo e lea ʻa e kau palōfita ʻi onopōní” (“Moʻoní mo e Palaní,” Liahona, Nōvema 2018, 25).

  23. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni: “Naʻe hanga ʻe he kau ʻAposetoló mo e kau palōfita hangē ko Siosefa Sāmitá ʻo talaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, kae ʻikai ngata ai, ʻoku tau tui ʻe lava ʻa e tangata mo e fefine pea naʻa mo e fānaú ke ako mei ai pea mo tataki ʻe ha fakahā fakalangi ʻi hano tali ha lotu mo ako e folofolá. … ʻOku foaki ki he kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní … ʻa ia ʻokú ne fakafaingofuaʻi ha fetuʻutaki hokohoko mo ʻetau Tamai Hēvaní … ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni ia ke pehē ʻoku fakafofongaʻi ʻe he taha kotoa pē ʻa e Siasí pe te ne lava ʻo fakamatalaʻi hono ngaahi tokāteliné ka, ʻe lava ʻe he tokotaha takitaha ʻo maʻu ha tataki fakalangi fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻaʻia mo e ngaahi faingamālie ʻo ʻene moʻuí” (“Ko e Tokāteline ʻo Kalaisí,” Liahona, Mē 2012, 89–90, fakamatala hono 2).

  24. Vakai, 2 Nīfai 33:1–2.

  25. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:28.

  26. Vakai, Molonai 10:3–5; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:7–9; 84:85.

  27. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:35; 63:23; 93:27–28. Neongo ʻetau ngaahi feinga fakamātoato tahá, ka ʻe lava ke kei faingataʻa pē ki hatau niʻihi ke ongoʻi ʻa e Laumālié koeʻuhí ko ha ngaahi faingataʻaʻia fakamoʻui lelei. ʻE lava ke fakafaingataʻaʻiaʻi ange ʻe he loto-mafasiá, loto-hohaʻá, mo e ngaahi tūkunga fakaeloto kehé hono ʻiloʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI he ngaahi tūkunga peheé, ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke hokohoko atu ʻetau moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí, pea te Ne tāpuekina kitautolu (vakai, Mōsaia 2:41). ʻE lava ke tau kumi ha ngaahi ʻekitivitī lahi ange—hangē ko e fanongo ki he mūsika toputapú, kau ʻi ha ngāue tokoní, pe fakaʻaongaʻi ha taimi ʻi natulá—ʻa ia ʻoku tokoni ke tau ongoʻi ʻa e ngaahi fua ʻo e Laumālié (vakai, Kalētia 5:22–23) pea fakamālohia ʻetau fehokotaki ki he ʻOtuá.

    Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani: “Ko e hā e founga lelei taha te ke tali ʻaki e ngaahi faingataʻa fakaʻatamai mo fakaeloto ʻokú ke fehangahangai mo iá pe ko e niʻihi ʻokú ke ʻofa aí? Ko e meʻatēpuú, ʻoua naʻa mole ho tui ki he Tamai Hēvaní, he ʻoku ʻofa lahi ʻia koe ʻo mahulu ʻi hoʻo mahinó. … Tulifua faivelenga ki he ngaahi founga fakalotu ʻoku nau ʻomi ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ki hoʻo moʻuí. Kumi faleʻi mei he niʻihi ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ki hoʻo lelei fakalaumālié. Kole peá ke mataʻikoloaʻaki ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Maʻu fakauike ʻa e sākalamēnití peá ke pikitai ki he ngaahi talaʻofa haohaoa ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Tui ki he ngaahi maná. Kuo lahi ha ngaahi mana kuó u mātā neongo hono talamai he ʻikai toe felave ha meʻá. ʻOku ʻikai teitei mole ʻa e ʻamanaki leleí” (“Hangē ha Ipu Kuo Maumaú,” Liahona, Nōvema 2013, 40–41).

  28. Vakai, Sione 7:17; ʻAlamā 32:26–34. Ko hono aofangatukú, ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau maʻu ʻa e moʻoní ʻi he “ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki,” kae ʻoua ke mahino kiate kitautolu ʻa e meʻa kotoa pē (vakai, Lea Fakatātā 28:5; 2 Nīfai 28:30; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:67; 93:28).

  29. Vakai, 1 Sione 1:9–10; 2:1–2.

  30. Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē: “ʻOku hala ha meʻa ʻe toe fakatauʻatāina ange, fakaʻeiʻeiki ange, pe toe mahuʻinga ange ki heʻetau fakalakalaka fakafoʻituituí ka ko e tokanga fakaʻaho maʻu pē ki he fakatomalá. Ko e fakatomalá ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē ʻoku hoko; ko ha ngāue. Ko e kī ia ki he fiefia mo e nonga ʻo e ʻatamaí. Ko e taimi ʻoku fakatahaʻi ai mo e tuí, malava leva ʻe he fakatomalá ʻo ʻai ke tau maʻu ʻa e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí” (“Te Tau Lava ʻo Fai Lelei Ange Pea Toe Lelei Ange,” Liahona, Mē 2019, 67).

  31. ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi kotoa ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku taʻofi ai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi moʻoni taʻengata meiate kitautolu, ka naʻe ʻomi ʻe ʻEletā ʻOasoni F. Uitenī ha fakakaukau mahuʻinga: “ʻOku monūʻia ke tui taʻe mamata, he ʻoku hoko mai ʻa e tupulaki fakalaumālié ʻi hono ngāue ʻaki ʻo e tuí ko ha taha ʻo e ngaahi meʻa maʻongoʻonga ʻoku maʻu ʻe he tangatá ʻi he māmaní; ka ʻoku hanga ʻe he ʻiló, ʻi hono fakasiʻia ʻo e tuí, ʻo taʻofi ʻene ngāué, ʻo taʻofi ai ʻa e tupulaki ko iá. ʻKo e ʻiló ko e mālohi;’ pea ʻe ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻi hono taimi totonú. Ka ko e ʻilo taʻehokó—ʻa e ʻilo ʻi he taimi halá—ʻoku fakatuʻutāmaki fakatouʻosi ia ki he fakalakalaká mo e fiefiá” (“The Divinity of Jesus Christ,” Improvement Era, Jan. 1926, 222; vakai foki ki he Liahona, Dec. 2003, 14–15).

  32. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:5–10. Naʻe folofola foki ʻa e ʻEikí kia Hailame Sāmita, “ʻoua ʻe feinga ke malanga ʻaki ʻa ʻeku leá, kae fuofua feinga ke maʻu ʻeku leá. … Fakalongolongo pē [pea] ako ʻeku leá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:21–22). ʻOku ʻomi ʻe he palōfita ko ʻAlamaá ha sīpinga ki hono tokangaekina ʻo e ngaahi fehuʻi teʻeki talí: “ʻOku teʻeki ai ke fakahā kakato mai kiate au hono kotoa ʻo e ngaahi meʻa liló ni; ko ia, ʻe ngata ai ʻeku fakamatalá” (ʻAlamā 37:11). Naʻá ne fakamatalaʻi foki ki hono foha ko Kolianitoní “ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa lilo lahi kuo taʻofi, ke ʻoua naʻa ʻilo ki ai ha taha ka ko e ʻOtuá pē” (ʻAlamā 40:3). Kuó u maʻu foki ha mālohi mei he tali ʻa Nīfai ʻi hano ʻeke ange ha fehuʻi naʻe ʻikai ke ne lava ʻo tali: “ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻofa ʻa e [ʻOtuá] ki heʻene fānaú; ka neongo iá, ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi hono ʻuhinga ʻo e meʻa kotoa pē” (1 Nīfai 11:17).

  33. ʻI he mahino tatau, ʻoku ʻikai ko ha tokāteline pe tuʻutuʻuni ʻa e ngaahi tukufakaholo fakafonuá. ʻE lava ke nau ʻaonga kapau ʻoku nau tokoni ke tau muimui ki he tokāteliné mo e tuʻutuʻuní, ka te nau toe lava pē foki ʻo taʻofi ʻetau tupulaki fakalaumālié kapau ʻoku ʻikai fakatefito kinautolu ʻi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni totonu. ʻOku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tukufakaholo ʻoku ʻikai ke nau langaki ʻetau tuí ʻia Sīsū Kalaisí pe tokoni ke tau fakalakalaka ki he moʻui taʻengatá.

  34. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 15:5; 88:77–78.

  35. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:21–23.

  36. Naʻe toʻo mei he fakamatala “Principles for Ensuring Doctrinal Purity,” ʻa ia naʻe tuku mai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí pea mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi Fēpueli 2023.

  37. Vakai, 1 Nīfai 15:14. Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻEne kau tamaioʻeikí ke nau fakaʻehiʻehi mei he tokanga taha ki he ngaahi tokāteline mo e ngaahi fakakaukau ʻoku ʻikai mahuʻinga ki Heʻene ongoongoleleí: “Pea ʻoua naʻa [mou] lau ki he ngaahi tokāteliné, ka ke [mou] fakahā ʻa e fakatomalá mo e tui ki he Fakamoʻuí, pea mo e fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá ʻi he papitaisó, pea ʻi he afí, ʻio, ʻa ia ko e Laumālie Māʻoniʻoní” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:31).

    Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni: “Tuku ke tau nofotaha ʻi he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí pea mo e meʻaʻofa ʻo ʻEne feilaulau fakaleleí. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni he ʻikai lava ke tau talanoa ki ha aʻusia mei heʻetau moʻuí pe vahevahe ha ngaahi fakakaukau mei he niʻihi kehé. Neongo ʻe fekauʻaki ʻetau kaveingá mo e fāmilí pe ngāue tokoní pe temipalé pe ko ha ngāue fakafaifekau ne toki fakahoko, ka ko e meʻa kotoa pē, … ʻoku totonu ke tuhu ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí” (“ʻOku Mau Lea ʻia Kalaisi,” Liahona, Nōvema 2020, 89–90).

  38. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28:2–3, 8. Naʻe naʻinaʻi ʻa e palōfita ko ʻAlamaá kiate kinautolu naʻe fili ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ke “ʻoua naʻa nau akonaki ʻaki ha meʻa ka ko e ngaahi meʻa pē kuó ne akonaki ʻakí, pea kuo lea ʻaki ʻe he ngutu ʻo e kau palōfita māʻoniʻoní” (Mōsaia 18:19).

    Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, “Kuo pau ke tau akoʻi ʻa e ngaahi tokāteline mahuʻinga ʻo e Siasí ʻo hangē ko ia ʻoku ʻi he ngaahi folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí pea mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá, ʻa ia ko honau fatongiá ke talaki ʻa e tokāteliné” (“The Lord Will Multiply the Harvest” [efiafi mo ha Taki Māʻolunga, 6 Fēpueli, 1998], ʻi he Teaching Seminary: Preservice Readings [2004], 96).

    Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni “ʻi he Siasí he ʻahó ni, ʻo tatau pē mo e kuonga muʻá, ko hono fokotuʻu ko ia e tokāteline ʻo Kalaisí pe fakatonutonu ha ngaahi hehema fakatokāteliné, ko ha meʻa ia ʻoku fai mai ʻe he ʻEikí ʻi he fakahā fakalangi kiate kinautolu ʻokú Ne fakakoloaʻi ʻaki ʻa e mafai fakaeʻaposetoló” (“Ko e Tokāteline ʻo Kalaisí,” 86).

  39. Vakai, 2 Kolinitō 13:1; 2 Nīfai 11:3; ʻEta 5:4; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:28. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni: “ʻOku fehuʻia ʻe ha niʻihi tokosiʻi ʻenau tuí ʻi haʻanau maʻu ha fakamatala fuoloa ʻa ha taki ʻo e Siasí ʻoku fehangahangai mo ʻetau tokāteliné. ʻOku ʻi ai ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻokú ne puleʻi e tokāteline ʻa e Siasí. ʻOku akoʻi e tokāteliné ʻe he kau mēmipa kotoa ʻe toko 15 ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku ʻikai fūfuuʻi ia ʻi ha palakalafi fakapulipuli ʻi ha lea pē ʻe taha. ʻOku toutou akoʻi e ngaahi tokāteline moʻoní ʻe ha niʻihi tokolahi. ʻOku ʻikai faingataʻa ke ʻilo ʻetau tokāteliné” (“ʻAhiʻahiʻi ‘o Hoʻomou Tuí,” Liahona, Nōvema 2012, 41).

    Naʻe akonaki ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo pehē: “ʻOku totonu ke manatuʻi ʻoku ʻikai fiemaʻu ke hoko e lea kotoa pē ia ʻoku fai ʻe ha taki faka-Siasi, ʻo tatau pē kuo hilí pe lolotongá, ko ha tokāteline. ʻOku angamaheni ʻaki pē ʻi he Siasí ʻa e mahino ko ia ka lea ha taki ʻi ha meʻa ʻoku hoko, ʻokú ne faʻa fakafofongaʻi pē ʻe ia ha fakakaukau fakafoʻituitui naʻe fakakaukauʻi fakalelei, ka naʻe ʻikai ʻuhinga ia ko ha meʻa pau pe haʻisia fakakātoa ki ai ʻa e Siasí” (“Ko e Tokāteline ʻo Kalaisí,” 88).

  40. Vakai, 3 Nīfai 11:32, 40. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī: “Kuó u lea kimuʻa ʻo kau ki he mahuʻinga ʻo hono tauhi ʻo e tokāteline ʻo e Siasí ke haohaoá. … ʻOku ou tokanga ki he meʻá ni. ʻE lava ke iku ʻa e fanga kiʻi fehalaaki iiki ʻi he akonaki fakatokāteliné ki ha hala lahi mo kovi” (Teachings of Gordon B. Hinckley [1997], 620).

    Naʻe fakatokanga ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻoku ʻi ai ha niʻihi “ʻoku nau fili ha ngaahi sētesi siʻi mei he ngaahi akonaki ʻa ha palōfita pea fakaʻaongaʻi kinautolu ke poupouʻi ʻaki ʻenau fakakaukau fakapolitikalé pe ngaahi taumuʻa fakataautaha kehé. … Ke fulifulihi e ngaahi lea ʻa ha palōfita ke poupouʻi ʻaki ha fakakaukau fakataautaha, fakapolitikale pe fakapaʻanga pe ha toe meʻa ange, ko ha feinga ia ke kākaaʻi ʻa e palōfitá, ke ʻoua ʻe muimui kiate ia” (“Our Strengths Can Become Our Downfall” [Brigham Young University fireside, June 7, 1992], 7, speeches.byu.edu).

    Naʻe fakatokanga ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo pehē: “ʻOku maʻu ʻe he tokāteliné ʻa hono mālohí ʻi hono fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku moʻoní. … Koeʻuhí ko ʻetau fiemaʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, kuo pau ai ke tau tokanga ke ʻoua naʻa tau ope atu mei hono akoʻi ʻo e tokāteline moʻoní. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e Laumālie ʻo e Moʻoní. ʻOku tau fakaafeʻi Ia ke Ne fakapapauʻi mai ʻa e meʻa ʻoku tau akoʻí ʻaki ʻetau fakaʻehiʻehi mei he fakamahamahaló pe fakaʻuhinga fakatāutahá. ʻE faingataʻa ia ke fakahoko. … ʻOku tau fie ʻahiʻahiʻi foki ha meʻa foʻou pe fakaofo. Ka ʻoku tau fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko hotau takaua ʻi he taimi ʻoku tau tokanga ai ke akoʻi pē ʻa e tokāteline moʻoní. Ko e taha ʻo e ngaahi founga pau taha ke tau fakaʻehiʻehi ai mei he fakaofiofi atu ki he tokāteline halá, ko haʻatau fili ke faiako pē ʻi ha founga faingofua. ʻOku maʻu ʻa e malú ʻi he founga faingofua ko iá, pea siʻisiʻi e mole ko iá” (“The Power of Teaching Doctrine,” Liahona, July 1999, 86).

    Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo pehē: “Ko e fekumi ki ha mahino lahi angé ko ha konga mahuʻinga ia ʻo ʻetau tupulaki fakalaumālié, ka mou kātaki ʻo mātuʻaki tokanga. He ʻikai lava ke fetongi ʻe he fakaʻuhingá ʻa e fakahaá. He ʻikai iku ʻa e fakamahamahaló ki ha ʻilo fakalaumālie ʻoku lahi angé, ka ʻe malava ke iku ia ki he kākaá pe ueʻi ʻetau tokangá mei he meʻa kuo ʻosi fakahaá” (“Ko Ho Natula Faka-ʻOtuá mo e Ikuʻanga Taʻengatá,” Liahona, Mē 2022, 70).

  41. Vakai, Mātiu 23:23. Naʻe fakatokanga ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita, “ʻOku mātuʻaki taʻe-fakapotopoto ke toʻo ha konga ʻo e moʻoní ʻo ʻai pē ke hangē ko e foʻi moʻoni kakató pē ia. … ʻOku fiemaʻu mo mahuʻinga ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni kotoa pē kuo fakahā mai ʻo e ongoongolelei ʻo Kalaisí ki he palani ʻo e fakamoʻuí.” Naʻá ne toe fakamatala ʻo pehē: “ʻOku ʻikai ko ha tuʻutuʻuni lelei pe tokāteline totonu ke toʻo ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni mei he palani kakato ʻo e moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻa ia ko ha meʻa fakamānako makehe, pea tau fakafalala ki ai ki hotau fakamoʻuí mo ʻetau fakalakalaká. … ʻOku nau mahuʻinga kotoa pē” (Gospel Doctrine, 5th edition [1939], 122).

    Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo pehē: “ʻOku fiemaʻu ke muimuiʻi kotoa ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻI he taimi ʻoku fakaʻaongaʻi kehekehe ai kinautolu pe fakamavaheʻí, ʻe lava ke taʻemāʻoniʻoni hono fakaʻuhingaʻi mo fakaʻaongaʻi ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e ngaahi tokāteline ko ʻení. Ko e ʻofá, ka ʻikai fakatatau ki he fekau hono fitú, ʻe lava ke iku ia ki ha taʻemāʻoniʻoni. ʻE lava ke iku ʻa e fakamamafa maʻongoʻonga ʻi he fekau hono nimá ʻo hono fakaʻapaʻapaʻi ʻo e mātuʻá, tuku kehe ka muimui pau ki he ʻuluaki fekaú, ki ha līʻoa fakaʻaufuli ki he mātuʻá kae ʻikai ki he ʻOtuá. … Naʻa mo e faʻa kātakí, ʻoku fakapotupotutatau ia ʻaki ‘hono valokiʻi ʻi hono taimi, ʻi he lea māsila, ʻo ka ueʻi ke fai pehē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:43]” (“Behold, the Enemy Is Combined,” Ensign, May 1993, 78–79).

    Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Melioni G. Lomenī ʻo pehē, “Ko e fekumi [ʻi he ngaahi folofolá] ʻi he taumuʻa ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku nau akoʻí ʻo hangē ko e fekau ʻa Sīsuú, ʻoku mātuʻaki kehe ia mei he fekumi ʻiate kinautolu ʻi he taumuʻa ke maʻu ha ngaahi folofola ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ke poupouʻi ʻaki ha fakakaukau kuo ʻosi aofangatuku” (“Records of Great Worth,” Ensign, Sept. 1980, 3).

  42. Vakai, 1 Kolinitō 2:4; Molonai 6:9. Naʻe fakamamafaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻa e fiemaʻu ke vahevahe ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi ha founga ʻoku fakatau ki he fakamāmaʻi fakalaumālié ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní: “Kuo teʻeki ai ke ʻomi ʻe he ʻEikí ha akonaki mamafa ange ki he Siasí ʻi he fiemaʻu ko ia ke tau akoʻi ʻa e ongoongoleleí ʻ‘i he Laumālié, ʻio ʻa e Fakafiemālié ʻa ia naʻe fekauʻi atu ke akoʻi ʻa e moʻoní.’ Kuó Ne folofola mai. ʻOku tau akoʻi nai ʻa e ongoongoleleí ʻʻi he Laumālie ʻo e moʻoní?’ Pe ʻoku tau akoʻi ia ʻʻi ha founga kehe? Pea kapau ʻoku fai ia ʻi ha founga kehe,’ ʻokú Ne fakatokanga mai, ‘ʻoku ʻikai mei he ʻOtuá ia’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:14, 17–18]. … He ʻikai lava ke fakahoko ha ako taʻengata ʻoku ʻikai kau ai e fakaake ʻa e Laumālié mei langi. … Ko e meʻa ia ʻoku fiemaʻu moʻoni ʻe hotau kāingalotú. … ʻOku nau fiemaʻu ke fakamālohia ʻenau tuí pea fakafoʻou ʻenau ʻamanaki leleí. ʻI hono fakanounoú, ʻoku nau fiemaʻu ke fafanga fakalaumālie kinautolu ʻaki ʻa e folofola lelei ʻa e ʻOtuá, ke fakamālohia ʻaki ʻa e ngaahi mālohi ʻo e langí” (“A Teacher Come from God,” Ensign, May 1998, 26).

  43. Vakai, ʻAlamā 13:23. Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo kau ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻo pehē, “ʻOkú Ne folofola mahino, leʻosiʻi, mo mātuʻaki mahino he ʻikai toe lava ke taʻemahino Ia kiate kitautolu” (“Fanongo kiate Ia,” Liahona, Mē 2020, 89).

  44. Vakai, Saame 26:3; Loma 13:10; 1 Kolinitō 13:1–8; 1 Sione 3:18.

  45. Vakai, Saame 40:11.

  46. Vakai, Loma 8:16.

  47. Vakai, 1 Samuela 2:3; Mātiu 6:8; 2 Nīfai 2:24; 9:20.

  48. Vakai, Sēnesi 17:1; Selemaia 32:17; 1 Nīfai 7:12; ʻAlamā 26:35.

  49. Vakai, Selemaia 31:3; 1 Sione 4:7–10; ʻAlamā 26:37.

  50. Vakai, 2 Nīfai 9; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:17–31; Mōsese 6:52–62.

  51. Vakai, Sione 3:16; 1 Sione 4:9–10.

  52. Vakai, Sione 8:29; 3 Nīfai 27:13.

  53. Vakai, Sione 15:12; 1 Sione 3:11.

  54. Vakai, Luke 22:39–46.

  55. Vakai, Sione 19:16–30.

  56. Vakai, Sione 20:1–18.

  57. Vakai, 1 Kolinitō 15:20–22; Mōsaia 15:20–24; 16:7–9; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:16–17.

  58. Vakai, Ngāue 11:17–18; 1 Tīmote 1:14–16; ʻAlamā 34:8–10; Molonai 6:2–3, 8; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:13–19.

  59. Vakai, Mātiu 11:28–30; 2 Kolinitō 12:7–10; Filipai 4:13; ʻAlamā 26:11–13.

  60. Vakai, Mātiu 16:18–19; ʻEfesō 2:20.

  61. Vakai, Mātiu 24:24; Ngāue 20:28–30.

  62. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:1–4; 21:1–7; 27:12; 110; 135:3; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:1–20.

  63. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:14, 38; 43:1–7; 107:91–92.