Konifelenisi Lahi
Ko e Foha Maumau Koloá mo e Hala ʻOku Fakatau ki ʻApí
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2023


Ko e Foha Maumau Koloá mo e Hala ʻOku Fakatau ki ʻApí

Neongo kuo taki koe ʻe hoʻo ngaahi filí ke ke mamaʻo mei he Fakamoʻuí mo Hono Siasí, ka ʻoku tuʻu ʻa e ʻEiki Faifakamoʻuí ʻi he hala ʻoku fakatau ki ʻapí, ʻo talitali lelei koe.

Naʻe ʻi ai ʻa e Tangata Naʻe Toko Ua Hono Fohá

Kuo ui ia ʻe he niʻihi ko e talanoa nounou maʻongoʻonga taha kuo fakahokó.1 Koeʻuhí kuo liliu ia ki he ngaahi lea fakafonua ʻe lauiafe ʻi he funga ʻo e māmaní, pea ʻi he lolotonga ʻo e taʻu ʻe uangeau kuo ʻosí, ngalingali kuo fai ʻe ha taha ʻa e talanoá ni ʻi he meimei ʻaho kotoa ʻi ha feituʻu ʻi he māmaní.

Naʻe fakahoko ia ʻe Sīsū Kalaisi, ko hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí, ʻa ia naʻe hāʻele mai ki māmani “ke … fakamoʻui ʻa ia kuo molé.”2 ʻOkú Ne kamata ʻaki ʻa e ngaahi lea faingofua ko ʻení: “Naʻe ai ʻa e tangata naʻe toko ua hono fohá.”3

ʻOku tau ʻilo leva ai ki ha faingataʻa fakamamahi. ʻOku talaange ʻe he foha ʻe taha4 ki heʻene tamaí kuo feʻunga ʻene nofo ʻi ʻapí. ʻOkú ne fie tauʻatāina. ʻOkú ne fie mavahe mei he tukufakaholo mo e ngaahi akonaki ʻa ʻene mātuʻá. ʻOkú ne kole leva heni hono ʻinasí.5

Te mou lava nai ke mafakakaukaua ʻa e ongo naʻe maʻu ʻe he tamaí ʻi heʻene fanongo ki hení? ʻI heʻene ʻilo ko e meʻa naʻe fiemaʻu taha ʻe hono fohá ke mavahe mei he fāmilí pea mahalo he ʻikai ke ne toe foki mai?

Ko e Fononga Maʻongoʻongá

Kuo pau pē naʻe ongoʻi fiefia mo vēkeveke ʻa e fohá ke mavahe. Kuo fāifai pea tauʻatāina. Tauʻatāina mei he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e tuʻutuʻuni ʻo e tukufakaholo ʻi heʻene kei siʻí, ʻo lava ke ne fai pē ʻene ngaahi filí ʻo ʻikai toe kau ai ʻene mātuʻá. ʻIkai ha toe ongoʻi halaia. ʻE lava ʻo fiefia fakataha mo e kakai ʻoku nau fakakaukau tataú mo faʻiteliha pē ki heʻene moʻuí.

ʻI heʻene aʻu ki ha fonua mamaʻó, naʻe vave ʻaupito ʻene maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa foʻou pea kamata ʻa e moʻui naʻe fakaʻamu maʻu pē ki aí. ʻOku pau pē naʻe saiʻia ai ʻa e tokolahi, he naʻá ne fakamole tavale pē. Naʻe ʻikai fakamāuʻi ia ʻe hono ngaahi kaungāmeʻa foʻou—naʻe kai melie ʻi heʻene fakavalevalé. Naʻa nau fakafiefiaʻi, fakahīkihikiʻi, mo faipoupoua ʻene ngaahi filí.6

Kapau naʻe ʻi ai ha mītia fakasōsiale ʻi he taimi ko iá, ko e moʻoni te ne fakafonu ʻa e ngaahi pēsí ʻaki ʻa e ʻū tā ʻo e ngaahi kaungāmeʻa ʻoku nau kakatá: #KoEkuMouileleitaha! #Teekifiefiapehē! #Netonukeufakahokofuoloa!

Ko e Hongé

Ka naʻe ʻikai fuoloa ʻa e fakafiefiá—ʻoku tātaaitaha foki ke pehē. Naʻe hoko ha meʻa ʻe ua: ʻuluakí, naʻe ʻosi ʻene paʻangá, pea ko hono uá, naʻe tō ha honge ʻi he fonuá.7

ʻI he fakaʻau ke toe kovi ange ʻa e ngaahi palopalemá, naʻá ne tailiili. Ko e tokotaha māʻolunga mo moʻui fiefiá ni, kuo ʻikai ke ne toe lava ʻo fakatau ha meʻakai, pe naʻa mo ha feituʻu ke nofo ai. ʻE moʻui fēfē nai?

Naʻá ne foaki lahi ki hono ngaahi kaungāmeʻá—ka te nau tokoniʻi nai ia ʻi he taimí ni? ʻOku ou lava ʻo sio loto ki heʻene kole tokoni—ki he taimi pē ko ʻení—kae ʻoua kuó ne lava ʻo moʻui ʻiate ia pē.

ʻOku talamai ʻe he folofolá, “Naʻe ʻikai ha taha ʻe foaki kiate ia.”8

ʻI heʻene holi-vale ke moʻuí, naʻá ne ʻilo ai ha tangata faama ʻi he feituʻú ʻo ne fakangāueʻi ia ke fafanga puaka.9

ʻI he fiekaia ʻaupito, liʻekina mo tuenoa ʻa e talavoú ʻi he taimi ní, pau pē naʻá ne fifili pe naʻe founga fēfē ʻa e iku ʻa e meʻa kotoa ʻo kovi pehē faú.

Naʻe ʻikai ko e fiekaiá pē naʻe faingataʻaʻia aí. Ko e hōngea hono laumālié. Naʻá ne fuʻu fakapapauʻi ʻe fiefia ʻi heʻene tukulolo ki he ngaahi holi fakamāmaní, pea naʻe hoko ʻa e ngaahi fono angatonú ko e fakafeʻātungia ki he fiefia ko iá. Kuo lelei ʻeni ʻene ʻiló. Pea ko ha ngāue lahi naʻe pau ke ne fai ke maʻu ai ʻa e ʻilo ko iá!10

ʻI he fakautuutu ʻene fiekaia fakatuʻasino mo fakalaumālié, naʻe foki ʻene fakakaukaú ki heʻene tamaí. ʻE tokoni ange nai ʻi he hili ʻa e meʻa kotoa kuo hokó? Naʻa mo e tamaioʻeiki maʻulalo taha ʻa ʻene tamaí naʻe ʻi ai ʻene meʻakai ke kai pea malu mei he matangí.

Ka ke foki ki heʻene tamaí?

ʻIkai ʻaupito.

Vetehia ki hono koló naʻá ne fakavalevale ʻaki hono ʻinasí?

ʻIkai lava ia.

Fesiofaki mo e ngaahi kaungāʻapi ʻoku pau naʻa nau fakatokanga ange ʻokú ne fakamaaʻi hono fāmilí mo fakamamahiʻi ʻa e loto ʻo ʻene ongomātuʻá? Foki ki hono ngaahi kaungāmeʻa motuʻá hili ʻene pōlepole kuó ne tauʻatāiná?

ʻIkai makātakiʻi.

Ka naʻe ʻikai mole ʻa e fiekaiá, tuenoá, mo e ongoʻi halaiá—kae ʻoua “[kuó ne] poto.”11

Naʻá ne ʻilo ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ke ne fakahokó.

Ko e Fokí

Tau foki ki he tamaí, ʻa e ʻeiki loto-mamahi ʻo e ʻapí. Ko e houa nai ʻe fiha ngeau, pe fiha afe, naʻe siʻi hohaʻa ai ki hono fohá?

Naʻe tuʻo fiha nai ʻene vakai ki he hala tatau naʻe mavahe ai hono fohá mo toe manatu ki he mole fakamamahi naʻá ne ongoʻi ʻi he mavahe hono fohá? Naʻe tuʻo fiha nai ʻene lotu ʻi he valenga poó, ʻo tautapa ki he ʻOtuá ke malu hono fohá, pea ke ne ʻilo ʻa e moʻoní, pea toe foki maí?

Pea ʻi ha ʻaho ʻe taha, ʻoku vakai atu ʻa e tamaí ki he hala lingolingoa ko iá—ʻa e hala ki ʻapíʻo ne mamata ki he mamaʻó ki ha taha ʻoku lue mai.

ʻOku malava?

Neongo naʻe kei mamaʻo ʻa e tokotahá, ka naʻe ʻilo ʻe he tamaí ʻi he taimi pē ko iá ko hono fohá ia.

ʻOkú ne lele kiate ia, fāʻofua pea ʻuma kiate ia.12

ʻOku tangi ʻa e fohá, ʻaki ha lea mahalo naʻe tuʻo lauiafe ʻene ako fakahokó, “Tamai, kuó u angahala ki he langí, pea ʻi ho ʻaó. Pea ʻoku ʻikai te u kei ʻaonga ke ui ko ho foha. Tuku au ke u tatau mo ha taha ʻi hoʻo kau tamaioʻeiki totongí.”13

Ka naʻe ʻikai tatali ʻa e tamaí ke ʻosi ʻene leá. Naʻá ne tangi mo fekau ʻene kau tamaioʻeikí: “ʻOmi ʻa e pulupulu fungani lelei, ʻo ʻai kiate ia. ʻAi mo e mama ki hono nimá mo e topuvaʻe ki hono vaʻé. Ngaohi ha meʻatokoni ke tau kai mo fiefia. Kuo toe foki mai hoku fohá!”14

Ko e Kātoanga Fiefiá

ʻOku tautau ʻi hoku ʻōfisí ha tā valivali ʻa e tangata ʻaati Siamane ko Lisiate Pote. ʻOkú ma saiʻia ʻaupito mo Helieta ʻi he tā valivali ko ʻení. ʻOku fakahoʻata ai ha taha ʻo e ngaahi taimi fakaʻofa mei he talanoa fakatātā ʻa e Fakamoʻuí ʻi ha fakakaukau ʻoku toe loloto ange.

ʻĪmisi
Ko e Foki ʻa e Foha Maumau Koloá, tā fakatātā ʻa Richard Burde.

Lolotonga ʻa e fiefia ʻa e meimei tokotaha kotoa ʻi he foki mai ʻa e fohá, ko e tokotaha naʻe ʻikai fiefiá—ko hono taʻoketé.15

Naʻá ne kukuta ha ongo fakaeloto.

Naʻá ne ʻi ai ʻi he fiemaʻu hono tehiná ʻa hono ʻinasí. Naʻá ne siotonu ʻi he mamahi lahi ʻa siʻene tamaí.

Talu ʻa e mavahe hono tehiná, mo ʻene feinga ke fua ʻa e kavenga mafasia ʻene tamaí. Naʻá ne ngāue ʻi he ʻaho kotoa pē ke fakafiemālieʻi ʻa e loto-mamahi ʻa ʻene tamaí.

Pea ko ʻeni kuo foki mai ʻa e foha fakavalevalé, pea ʻoku ʻikai mataʻofi ʻa e tokanga ʻa e kakaí ki hono tehina angatuʻú.

ʻOkú ne talaange ki heʻene tamaí, “ʻI he ngaahi taʻu kotoa ko ʻení, kuo teʻeki tuʻotaha ke u taʻefakahoko ha meʻa kuó ke kole mai. Ka ʻi he taimi kotoa ko iá, kuo teʻeki ke ke teitei kātoangaʻi au.”16

ʻOku tali ange ʻe he tamai ʻofá, “Siʻoku foha, ko e meʻa kotoa pē ʻoku ou maʻú ʻoku ʻaʻau ia! ʻOku ʻikai ko e ʻai eni ia ke fakafehoanaki ʻa e ngaahi totongí pe kātoangá. ʻOku fekauʻaki ʻeni ia mo e fakamoʻuí. Ko e momeniti ʻeni kuo tau fakaʻamua ʻi he ngaahi taʻu kotoa ko ʻení. Naʻe mate ho tehiná pea ko ʻeni kuó ne toe moʻui! Naʻe mole ka ko ʻeni kuo toe maʻu ia!”17

Ko ha Talanoa Fakatātā ki Hotau Kuongá

Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, siʻi ngaahi kaungāmeʻa, hangē pē ko e ngaahi talanoa fakatātā kotoa ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku ʻikai kaunga pē ʻeni ki he kakai naʻe moʻui ʻi he kuohilí. ʻOku fekauʻaki ia mo kitautolu ʻi he kuonga ní.

Ko hai ia ʻiate kitautolu kuo teʻeki mavahe mei he hala ʻo e māʻoniʻoní, ʻo fakakaukau taʻefakapotopoto te tau maʻu ha fiefia lahi ange ʻi he fononga ʻi hotau hala siokitá?

Ko hai ʻiate kitautolu kuo teʻeki ke ne ongoʻi fakatōkilalo, loto-mamahi, mo holiholivale ke maʻu ha fakamolemole mo ha ʻaloʻofá?

Mahalo ʻe fifili ha niʻihi, “ʻOku malava nai ke u toe foki? ʻE lumaʻi, fakasītuʻaʻi, mo liʻaki au ʻo taʻengata ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻa kimuʻá? ʻE lelei ange nai ke u hē ai pē au? ʻE fēfē ʻa e fakafeangai ʻa e ʻOtuá kapau te u feinga ke foki?”

ʻOku ʻomi ʻe he talanoa fakatātā ko ʻení ʻa e talí.

ʻE hāʻele mai ʻetau Tamai Hēvaní kiate kitautolu, ʻoku fonu Hono lotó ʻi he ʻofa mo e manavaʻofa. Te Ne fāʻofua kiate kitautolu; ʻai ha pulupulu ki hotau umá, mo ha mama ki hotau nimá, mo e sū ki hotau vaʻé; pea folofola, “Te tau kātoanga fiefia ʻi he ʻahó ni! He ko hoku foha ko ia naʻe maté, kuó ne toe moʻui!”

ʻE fiefia ʻa e langí ʻi heʻetau fokí.

Fiefia Taʻefaʻalaua pea Fungani Lelei

Kau fakaʻaongaʻi muʻa ha kiʻi taimi nounou ke lea fakafoʻituitui atu ai?

Neongo pe ko e hā ha meʻa kuo hoko ʻi hoʻo moʻuí, ʻoku ou toe fakaongo mo fakahā atu ʻa e ngaahi lea ʻa hoku kaungāmeʻa ʻofeina mo e kaungā ʻAposetolo ko ʻEletā Sefilī R. Hōlaní: “He ʻikai malava ke taʻe-aʻu atu kiate koe e maama taʻengata ʻo e [feilaulau fakalelei] ʻa Kalaisí.”18

Neongo kapau kuo taki koe ʻe hoʻo ngaahi filí ke ke mamaʻo mei he Fakamoʻuí mo Hono Siasí, ka ʻoku tuʻu ʻa e ʻEiki Faifakamoʻuí ʻi he hala ʻoku fakatau ki ʻapí, ʻo talitali lelei koe. Pea ʻi heʻemau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku mau feinga ke muimui ki Heʻene sīpingá mo talitali lelei koe ko homau ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ko homau kaungāmeʻa. ʻOku mau fiefia mo kātoanga fiefia mo koe.

He ʻikai hanga ʻe hoʻo foki maí ʻo holoki ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e niʻihi kehé. He ko e totongi ʻa e Tamaí ʻoku taʻefakangatangata ia, pea ko e meʻa ko ia ʻoku foaki ki he tokotahá ʻoku ʻikai teitei holoki ai e tāpuaki ʻo e niʻihi kehé.19

ʻOku ʻikai ke u fakangalingali ʻoku faingofua ʻa e foki maí. ʻOku ou lava ʻo fakamoʻoniʻi ia. Ko hono moʻoní, mahalo ko e fili faingataʻa taha ia te ke teitei fakahokó.

Ka ʻoku ou fakamoʻoni ko e momeniti te ke fili ai ke foki mo fononga ʻi he hala ʻo hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí, te ke maʻu Hono mālohí ʻi hoʻo moʻuí pea liliu ai.20

ʻE fiefia ʻa e kau ʻāngelo ʻi he langí.

Pea te mau pehē mo kimautolu, ko ho fāmili ʻia Kalaisí. He ko hono moʻoní, ʻoku mau ʻilo ʻa e tūkunga ʻo e moʻui fakavalevalé. ʻOku tau fakafalala fakaʻaho kotoa ki he mālohi fakalelei tatau ʻo Kalaisí. ʻOku mau ʻilo ʻa e hala ko ʻení, pea te tau fononga fakataha mo koe.

ʻIkai, he ʻikai hao hotau halá mei he mamahí, loto-mamahí, pe meʻa fakamamahí. Ka kuo tau fononga mamaʻo mai ʻi he “folofola ʻa Kalaisí mo e tui taʻe-fakaʻaloʻalongaua kiate ia, ʻo falala kakato ki he ngaahi lelei ʻaʻana ʻa ia ʻokú ne māfimafi ke fakamoʻuí.” Pea te tau lava fakataha ʻo “vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi, pea maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa, mo ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē.”21 Te tau lava fakataha ʻo “fiefia ʻaki ʻa e fiefia taʻefaʻalaua pea fungani lelei,”22 he ko Sīsū Kalaisi hotau mālohingá!23

ʻOku ou lotua te tau takitaha fanongo ʻi he talanoa fakatātā maʻongoʻongá ni, ki he leʻo ʻo e Tamaí ʻoku ui mai ke tau foki ki he hala ʻoku fakatau ki ʻapí—ke tau maʻu ʻa e loto-toʻa ke fakatomala, maʻu ha fakamolemole, pea muimui ʻi he hala ʻoku iku ki hotau ʻOtua manavaʻofa mo ʻaloʻofá. Ko ʻeku fakamoʻoní ʻeni pea ʻoku ou tuku ʻeku tāpuakí kiate kimoutolu ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Luke 15, ko e taha ia ʻo e ngaahi talanoa fakatātā ʻe tolu (ko e sipi molé, ko e paʻanga molé, mo e foha molé) ʻoku fakatātaaʻi ai ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi meʻa ʻoku mole pea mo e fiefia ʻoku hoko ʻi hono maʻu ʻa e meʻa ʻoku molé.

  2. Luke 19:10.

  3. Luke 15:11.

  4. Mahalo naʻe kei siʻi ʻa e foha ko ʻení. Naʻe teʻeki ke ne mali, mahalo ko ha fakahaaʻi ia ʻene kei siʻí, ka naʻe ʻikai ke ne fuʻu kei siʻi fau ʻo ʻikai ke ne lava ʻo kole hono tofiʻá pea mavahe mei ʻapi ʻi heʻene maʻu pē iá.

  5. ʻI he lao mo e tukufakahoko faka-Siú, ko e lahi taha ʻi he ongo fohá naʻá ne maʻu ʻe ia ha vahe ua ʻe tolu ʻo e tofiʻa ʻa e tamaí. Ko ia ai, naʻe maʻu ʻe he foha siʻisiʻí ha vahe tolu ʻe taha. (Vakai, Teutalōnome 21:17.)

  6. Vakai, Luke 15:13.

  7. Vakai, Luke 15:14.

  8. Luke 15:16.

  9. Naʻe lau ʻe he kakai Siú ʻa e fanga puaká naʻe “taʻemaʻa” (vakai, Teutalōnome 14:8) pea naʻe taʻefeʻunga ia. He ʻikai tauhi ʻe he kau Siú ha fanga puaka, ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ai ko e tokotaha tauhí ko ha Senitaile. ʻE lava foki ke fokotuʻu mai ai ʻa e mamaʻo ʻa e fononga ʻa e fohá ke mamaʻo mei he kau Siú.

  10. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo pehē: “Ko e moʻoní, ʻoku lelei ange kapau ʻoku tau ongoʻi loto-fakatōkilalo ‘koeʻuhi ko e folofolá’ kae ʻikai [ongoʻi loto-fakatōkilalo] ko e ngaahi tūkungá, ka ʻe malava pē ke hoko ʻa e fika uá! (vakai, ʻAlamā 32:13–14). ʻE lava ke fakatupu ʻe he hongé ʻa e fiekaia fakalaumālie” (“The Tugs and Pulls of the World,” Liahona, Jan. 2001, 45).

  11. Luke 15:17.

  12. Vakai, Luke 15:20.

  13. Vakai, Luke 15:18–19, 21.

  14. Vakai, Luke 15:22–24.

  15. Manatuʻi, naʻe ʻosi maʻu ʻe he foha siʻisiʻí hono tofiʻá. Ko e lahí, naʻe ʻuhinga ia ko e toenga kotoa naʻe ʻaʻana ia. ʻI hono foaki ha meʻa ki he foha siʻisiʻí ʻe ʻuhinga ia ke toʻo ia mei he foha naʻe nofó.

  16. Vakai, Luke 15:29.

  17. Vakai, Luke 15:31–32.

  18. Jeffrey R. Holland, “Ko e Kau Ngāue ʻi he Ngoue Vainé,” Liahona, Mē 2012, 33.

  19. Ko e meʻa ko ia ʻoku foaki ki he tokotahá ʻoku ʻikai teitei fakasiʻisiʻia ai ʻa e tofiʻa ʻa e niʻihi kehé. Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e tokāteline ko ʻení ʻi Heʻene fakahoko ʻa e talanoa fakatātā ʻo e kau ngāué ʻi he Mātiu 20:1–16.

  20. Vakai, ʻAlamā 34:31.

  21. 2 Nīfai 31:19–20.

  22. 1 Pita 1:8.

  23. Vakai, Saame 28:7.