Konifelenisi Lahi
ʻE Lahi Pehē Fau ʻa Hoʻomou Fiefiá
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2023


ʻE Lahi Pehē Fau ʻa Hoʻomou Fiefiá

ʻOku ou fakaafeʻi ke mou ʻalu mo hoʻomou taukeí, fakataha mo hoʻomou fakamoʻoni ʻi he ngaahi taʻu lahí ʻo ngāue fakafaifekau.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou fakakaukau ʻi he ʻahó ni ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí, ʻa ia ʻoku ui ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni “ko e meʻa mahuʻinga taha ia ʻoku hoko ʻi he māmaní ʻi he ʻaho ní. ʻOku ʻikai ha toe meʻa te ne fakatataua hono mālohí, ʻikai ha toe meʻa ʻe fakatataua ki hono mahuʻingá, ʻikai ha toe meʻa ʻe fakatataua ki hono fakaʻeiʻeikí.”1

Ko e tānakí ʻa e fakalāngilangi taupotu ko ia “ʻoku mahuʻinga lahi ʻa e ngaahi laumālié ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”2 ʻOku faingofua pehē ia. ʻOku tau tānaki ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni ke lava ʻo “lilingi hifo ha ngaahi tāpuaki lahi ki honau ʻulú”3 pea mo e ngaahi talaʻofa ʻo e “ngaahi koloa ʻo e taʻengatá.”4 ʻOku mahino ke tānaki fakataha ʻa ʻIsilelí ʻoku tau fiemaʻu ha kau faifekau—tokolahi ange ʻiate kinautolu ʻoku lolotonga ngāué.5 ʻOku ou lea atu ʻi he ʻahó ni ki he kakai matuʻotuʻa taukei tokolahi ʻi he Siasí te nau lava ʻo ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. ʻOku fiemaʻu kimoutolu ʻe he ʻEikí. ʻOku mau fiemaʻu kimoutolu ʻi Niu ʻIoke mo Sikākō, ʻAositelēlia mo ʻAfilika, Taileni mo Mekisikou, mo e feituʻu kotoa pē.

Tuku muʻa ke tau toe foki ki he taʻu 2015. Naʻe toki ui pē au ko ha mēmipa foʻou ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Ko e taha ʻo e ngaahi fatongia fakaʻofoʻofa ʻi heʻemau hoko ko e kau ʻAposetoló ko hono vahe ʻo e kau faifekaú ki he feituʻu te nau ngāue aí. Naʻá ku ʻosi kau pē foki ʻi he ngāué ni ko ha Fitungofulu,6 ka ʻi he taimí ni ko ha ʻAposetoló, naʻá ku ongoʻi ʻa e mafatukituki ʻo e ngāué. Naʻá ku kamata ʻaki ʻi he faʻa lotu ʻa hono fokotuʻu tahataha ha kau ʻeletā mo ha kau sisitā kei talavou tokolahi ki ha ngaahi misiona ʻi he funga ʻo e māmaní. Naʻá ku hoko atu leva ki he kau faifekau hoa mali matuʻotuʻá. Naʻe ʻi ai ha toko hongofulu ʻi he lisí. Naʻa nau toko siʻi pē. Naʻá ku ʻohovale ʻo ʻeke ange ki hoku kaungā ngāue mei he Potungāue Ngāue Fakafaifekaú, “Ko e toko fiha ʻoku tau fiemaʻu ʻi he uiké ni ke fakakakato ʻa e ngaahi kolé?”

Naʻá ne tali mai, “300.”

Kuó u manatu maʻu pē ki he momeniti taʻe-fakafiemālie ko iá: ngaahi hoa ʻe 10 ki he ngaahi kole ʻe 300.

Kuo poupouʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e ngaahi hoa malí ke “nau tūʻulutui ʻo fehuʻi ki he Tamai Hēvaní ʻa e taimi totonu ke nau ngāue fakafaifekau fakataha aí.”7 Naʻá ne pehē ko e meʻa pē ʻoku fiemaʻú, “ko ha loto ke ngāue ʻa ia ko e meʻa ia ʻoku mahuʻinga tahá.”8

Pea hangē ko e lau ʻa e folofolá, “Kapau ʻoku mou maʻu ʻa e ngaahi holi ke ngāue maʻá e ʻOtuá ʻoku ui ʻa kimoutolu ki he ngāué.”9 ʻOku fekauʻaki kotoa ʻa e ngāue ko iá mo e fono ʻo e ututaʻú. ʻOku tau lau ʻia Sione, “Koeʻuhí ke fiefia fakataha ʻa ia ʻoku tūtuuʻí mo ia ʻoku tuʻusí.”10

Kuó u mamata ki hono fakahoko ʻo e fono ʻo e ututaʻú ʻi hoku fāmilí.

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, naʻá ku ʻaʻahi ai ki ha fāmili pea kole mai ʻe he pīsopé ke u fakaʻosi ʻa e houalotu sākalamēnití.11 ʻI heʻeku hifo mai mei he tuʻunga malangá naʻe haʻu ha fefine mo ʻene fānau ʻe toko fitu ʻo fakafeʻiloaki mai ia ko Sisitā Lepeka Kusimeni.

Naʻá ne ʻeke mai, “ʻEletā Lasipeeni, ʻokú ke ʻiloʻi ʻa Lūloni mo Vēta Lasipeeni?”

Naʻá ku fiefia ʻo tali ange, “Ko ʻeku ongomātuʻá kinaua.”

ʻOku mou ʻilo ʻa e meʻa ʻe hokó. ʻI hono fakangofua ʻe Lepeka, ʻa ia ʻoku ʻi heni mo hono fāmilí ʻi he Senitā Konifelenisí, ʻoku ou vahevahe atu ʻa e talanoa hono fāmilí.12

ʻĪmisi
Sisitā Vēta mo ʻEletā Lūloni Lasipeeni

Naʻe ngāue fakafaifekau ʻeku ongomātuʻá ʻa ʻEletā Lūloni mo Sisitā Vēta Lasipeeni ko ha ongomātuʻa mali matuʻotuʻa ʻi he Misiona Florida Fort Lauderdale.13 Naʻe fai ʻena ʻaʻahi uiui pea ʻi ha tataki fakalangi naʻá na tukituki atu ʻi he matapā ʻi he ʻapi ʻo Lepeká. Naʻá ne kei toʻu tupu mo saiʻia ʻi he fanongo ʻi he hiva ʻa e fāmili ʻOsimoní, kae tautefito ki hoku kaungāmeʻa ko Toní—ʻokú ne ʻi heni ʻi he ʻahó ni.14 Naʻá ne fanongo ki heʻenau ʻinitaviu ʻi he mītiá ʻo ʻiloʻi ʻoku nau mēmipa ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá ne ongoʻi ʻoku nau makehe, mo fakakaukau mahalo pē ko ʻenau tui fakalotú, pea naʻe fekumi ʻa Lepeka ʻi he taʻu ʻe ua ʻi he laipeli ʻa e akó ki he ngaahi tui ʻa e Siasí. Ko ia, ʻi he taimi naʻe tukituki atu ai ha ongomātuʻa mali fofonga ʻofa ʻi he matapā honau ʻapí ʻo fakafeʻiloaki atu ko ha faifekau Siasi kinauá, naʻá ne fuʻu ʻohovale.

Naʻe tohi kimui ʻe Lepeka ʻo pehē, “Naʻe talamai ʻe heʻeku faʻeé ke u tuli kinaua, ka naʻá ku ongoʻi, ʻʻIkai.’ Naʻá ku sio ki hona fofongá peá u ongoʻi ha māfana mo ha ʻofa lahi. ʻOku ou kei loʻimataʻia pē ʻi he manatu ki aí mo ongoʻi moʻoni ia ʻi hoku lotó.”15

Naʻe fakaafeʻi kinaua ʻe Lepeka ki honau loto falé, pea vahevahe ange ʻe heʻeku ongomātuʻa ngāue fakafaifekaú ha pōpoaki kiate ia, mo hono ongo tehiná, pea mo ʻene faʻeé, neongo naʻe ʻikai loto ki ai.

Naʻe fakamatalaʻi mai ʻe Lepeka kiate au: “Naʻe fakaʻofoʻofa moʻoni hono tali ʻe hoʻo ongomātuʻá haʻamau faʻahinga fehuʻi pē. ʻOku ou lava ke kei mamata pē ki hona fofongá ʻo hangē ʻoku ʻātakaiʻi ʻe ha māmá. Naʻá mau fāʻofua maʻu pē ki hoʻo faʻeé ʻi he taimi naʻe mavahe atu aí pea naʻá ne fakapapauʻi maʻu pē ke tokoniʻi ʻeku faʻeé ke ongoʻi fiemālie mo fakaʻapaʻapaʻi. Naʻe hangē ʻoku maamangia maʻu pē ʻa e fofonga hoʻo tamaí ʻi heʻene akoʻi ʻa Sīsū Kalaisi kiate kimautolú. Naʻá ne feinga ke fakakau mai mo ʻeku tamaí ʻi he ngaahi lēsoní pea faifai peá ne kau mai. Naʻe hoko ʻeku tamaí ko ha pule kuki ʻi ha kalapu fakalotofonua pea kamata feimeʻatokoni ke kai efiafi hoʻo ongomātuʻá, ʻo kau ai hono ngaohi ʻa e pai laimi naʻe manako ai hoʻo tamaí.”16

ʻI hono kole ange ʻe ʻEletā mo Sisitā Lasipeeni kia Lepeka mo hono fāmilí ke nau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, naʻe fai ia ʻe Lepeka ʻi ha ʻaho ʻe nima. Naʻá ne loto ke papitaiso ia ʻi he taimi pē ko iá, ka naʻe teʻeki ai ke mateuteu ʻa e toenga ʻo e fāmilí. Hili ha māhina ʻe fā, naʻe vili ʻa Lepeka ia ke papitaiso mo kau ki he Siasi moʻoní. Naʻá ne manatuʻi, “Naʻe ʻiloʻi ʻe he konga kotoa hoku sinó ʻoku moʻoni ia.”17 ʻI he ʻaho 5 ʻo ʻEpeleli 1979, naʻe papitaiso ai ʻe he ongo faifekaú ʻa Lepeka naʻe taʻu 19, mo ʻene faʻeé, mo hono ongo tehiná. Naʻe hoko ʻeku tamaí ko ha fakamoʻoni ʻi he papitaisó.

ʻI heʻeku feʻiloaki mo Lepeka mo hono fāmilí ʻi he lotú, naʻe ʻai homau laʻitā mo hono fāmilí. Naʻá ku ʻave ʻa e laʻitaá ki ʻapi ki heʻeku faʻē toulekeleká pea naʻá ne puke ia ki hono fatafata. Peá ne pehē mai kiate au, “ʻE Loni, ko e taha ʻeni ʻo e ʻaho fakafiefia taha ki heʻeku moʻuí.”

ʻĪmisi
Ko e fāmili Kusimení, ko e fāmili Lasipēní mo e fāmili ʻOsimoní.

ʻOku hanga ʻe he tali ʻeku faʻeé ʻo ʻomi ʻa e fehuʻi ko ʻení ki hotau kakai matuʻotuʻá: “Ko e hā ʻoku mou fai ʻi he tuʻunga ko ʻeni ʻo hoʻomou moʻuí?” ʻOku lahi ʻa e ngaahi founga ʻoku lava ke fakahoko ʻe he kau faifekau matuʻotuʻá ʻoku ʻikai ke toe lava ia ʻe ha taha. ʻOku mou hoko ko ha mālohi maʻongoʻonga ke fai ha ngāue lelei maʻá e Siasí, pea mateuteu ke tokoniʻi mo fakahaofi ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá.

ʻE ʻi ai hamou niʻihi te mou fakakaukau, “Ka ʻe fēfē nai ʻemau mavahe mei he fanga makapuná? Te mau ʻofa ki he ngaahi makamaile fakafāmilí, ngaahi faiʻahó, kaungāmeʻá, pea pehē ki heʻemau fanga kiʻi monumanu pusiakí.” Kapau naʻá ku ʻeke ki heʻeku faʻeé pe ko e hā naʻá ne ʻalu ai mo e Tangataʻeikí ʻo ngāue fakafaifekaú, ʻoku ou ʻiloʻi naʻá ne mei pehē mai, “ʻOku ʻi ai hoku fanga makapuna. ʻOku ou loto ke nau ʻiloʻi naʻá ku ʻalu mo hoʻo tamaí ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekau, ʻokú ma loto ke tā ha sīpinga ki homa hakó, pea naʻá ma mohu tāpuekina moʻoni ai.”

ʻI heʻeku ʻaʻahi ki he ngaahi misiona ʻi he funga ʻo e māmaní, kuó u mamata ki he ngāue maʻongoʻonga ʻa ʻetau kau faifekau matuʻotuʻá. ʻOku mahino ʻoku nau fiefia ʻi hono fakahoko ʻa e “finangalo ʻo e ʻEikí” pea mo hono “fai ʻa e meʻa ʻa e ʻEikí.”18

Pea ki ha niʻihi, ʻoku mau fakatauange ko e lauiafe ʻo kimoutolu, ko e ngāue fakafaifekau taimi kakató ʻi ha feituʻu pē ʻo e māmaní ko e feituʻu totonú pē ia.19 Pea ki ha niʻihi kehe, mahalo te nau fili ke hoko ko ha kau faifekau tokoni ʻi he Siasí ʻo ngāue pē mei ʻapi. Koeʻuhí ko e tuʻunga moʻui leleí mo e ngaahi tūkunga kehe, ʻoku ʻikai ke lava ai ʻo ngāue ha niʻihi. ʻOku mahino kiate kimautolu ʻa e ngaahi tūkunga ko iá, pea ʻoku ʻi ai ʻeku ʻamanaki te mou maʻu ha founga ke fai ai ha tokoni kiate kinautolu ʻoku ngāué. Muimui ʻi he faleʻi ʻa e palōfitá pea lotua ke ʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí maʻaú.

ʻOku kolea atu ʻe he ngaahi malaʻe ngāue fakafaifekau ʻi he funga ʻo e māmaní hoʻomou tokoní. Naʻe lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo kau ki heʻetau kau faifekau matuʻotuʻá, “ʻOku kei mālohi honau laumālié, fakapotopoto, mo loto-fiemālie ke ngāue.”20

ʻOku lahi ʻaupito ʻa e ngaahi faingamālie ʻi he malaʻe ngāue fakafaifekaú: te ke lava ʻo ngāue ʻi he ʻōfisi misioná pe ngaahi temipalé, fakamālohia ʻa e kau faifekau kei talavoú, tokoniʻi ʻa e fanga kiʻi koló, ngāue ʻi he ngaahi senitā hisitōlia fakafāmilí pe ʻi he ngaahi feituʻu fakahisitōliá, faiako ʻi he ʻinisititiutí, fakahoko ʻa e tokoni ʻofa fakaetangatá, ngāue mo e kakai lalahi kei talavoú, tokoni ʻi he ngaahi senitā ki he ngāueʻangá pe ngaahi faama ʻa e Siasí. ʻOku ʻoatu ʻa e ngaahi founga papau ki he ngāué, meʻa ʻe lelei kiate koé, feituʻu ʻe fiemaʻu koe ki aí, mo e founga ke ke mateuteu ai ke ʻalu ʻo ngāué ʻi he uepisaiti ko e “Senior Missionary.”21 Te ke lava foki ʻo talanoa mo hoʻo pīsopé pe palesiteni fakakoló.

Kuó u ui ha ngaahi hoa mali tokolahi ke ngāue peá u sio ki he hā mei honau fofongá ʻa e Maama ʻo Kalaisi.22 ʻI heʻenau fokí, ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa ʻenau ofi ange ki he ʻEikí mo ʻenau vāofi angé, ongoʻi hono lilingi hifo ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí kiate kinautolú, mo ʻiloʻi ʻoku nau fakatupu ha ola lelei.23 Ko hai he ʻikai ke ne fiemaʻu ia?

Mahalo naʻa hoko ʻa e ngāue fakafaifekaú ko e meʻa maʻongoʻonga taha ia ʻi he moʻui ʻa ha ongomātuʻa. Mahalo ko ha hingoa lelei ki aí ko e “ʻOku Fiemaʻu Au ʻe he ʻEikí.”24Te ke ʻi ha feituʻu ʻoku foʻou; neongo ia, ʻe hanga ʻe he mālohi ʻo e Laumālié ʻo ʻai ke ke lata.

Kuo fakamoʻoni ʻeku ongomātuʻá, mo ha kau faifekau ʻe lau mano kuo foki maí ki he fiefia ʻoku nau maʻu ʻi he ngāue fakafaifekaú. Naʻe folofola mai ʻa e ʻEikí ʻi he folofola kimui ní, “Pea kapau te mo ngāue ʻi homo ngaahi ʻahó kotoa pē ʻi hono kalanga ʻaki ʻo e fakatomalá ki he kakaí ni, pea ʻomi ʻa e foʻi laumālie ʻe toko taha pē kiate au, hono ʻikai ke lahi pehē fau ʻa hoʻomo fiefia fakataha mo ia ʻi he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí!”25

ʻOku fakamatalaʻi fakapunake mai ʻe ʻIsaia kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga ʻo e ngāue ʻi he “malaʻe” ngāue fakafaifekaú. ʻOku talamai ʻe he folofolá kiate kitautolu “ko e malaʻé ʻa e māmaní.”26 Naʻe tohi ʻe he palōfita ko ʻeni ʻi he kuonga muʻá, “He te mou ʻalu atu ʻi he fiefia, pea ʻe taki atu ʻa kimoutolu ʻi he fiemālie: ʻe pā ʻa e hiva ʻi homou ʻaó mei he ngaahi moʻungá mo e potu tafungofungá, pea ʻe pasipasi nima ʻe he ngaahi ʻakau kotoa pē ʻo e vaó.”27 ʻE lava ke fakatatau ʻa e ngaahi moʻungá, tafungofungá, malaʻé, mo e ʻulu ʻakaú ki he kau palesiteni fakamisioná, pīsopé, taki fakavahefonuá, kāingalotú, mo kinautolu ʻoku fekumi ki he moʻoní ka ʻoku “ʻikai ke ʻilo ʻa e feituʻu ke ʻiloʻi ai iá.”28 Te nau fakamoʻoni ki hono liliu ʻe he kau faifekau matuʻotuʻá ʻa e funga ʻo e fonuá ʻaki ʻenau fakamoʻoni ki hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi, ko Sīsū Kalaisí.

ʻI heʻeku hoko ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku ou kole atu ke mou ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí pea mahalo te ke toe ngāue pē. ʻOku mau fiemaʻu kimoutolu—ʻoku mau fiemaʻu kimoutolu. ʻOku mau fakamālō atu kakai matuʻotuʻa, ki he moʻui kuo mou tatakí mo e ngaahi sīpinga kuo mou tā ʻi homou ʻapí, uōtí, mo e ngaahi siteikí. ʻOku ou fakaafeʻi ke mou ʻalu mo hoʻomou taukeí, fakataha mo hoʻomou fakamoʻoni ʻi he ngaahi taʻu lahí ʻo ngāue fakafaifekau. ʻOku ou lotua ko e taimi hoko te u tangutu ai ʻo vahe ʻa e kau faifekau hoa mali matuʻotuʻá, ʻe ʻi ai ha laungeau ʻo kimoutolu kuo tatali fiefia mai ke ui.

ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo ngāué te ke ongoʻi ai ʻa e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí, te ke ʻiloʻi Ia, te Ne ʻafioʻi koe, pea ʻe “lahi pehē fau ʻa hoʻomou fiefiá.”29 ʻE tataki fakalaumālie mo tāpuekina ho fāmilí, ho makapuná, mo ho makapuna uá, ʻi hoʻo ngāue tokoni fai mateakí. “[ʻE] tupulekina ʻa e melinó mo e ʻofá”30 ʻi heʻenau moʻuí ʻi he ngaahi taʻu ka hokó. ʻOku ou palomesi atu. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsileli” (fakataha lotu fakamāmanilahi ʻa e toʻu tupú, 3 Sune 2018), Gospel Library.

  2. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10.

  3. 3 Nīfai 10:18.

  4. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 78:18.

  5. ʻOku ʻi ai ha kau faifekau taimi kakato ʻa e Siasí ʻe toko 71,000 ʻi he misiona ʻe 414 ʻi he funga ʻo e māmaní mei Noate ki Saute ʻAmelika ki ʻIulope mo ʻAfilika, ʻĒsia, mo ʻAositelēlia/ʻOseania. ʻOku ʻi ai ha kau faifekau tokoni matuʻotuʻa ʻa e Siasí ʻe toko 34,000. (Fakamatala ʻa e Potungāue ʻo e Ngāue Fakafaifekaú, Sepitema 2023.)

  6. Vakai, Ronald A. Rasband, ”Ko e Uiuiʻi Fakalangi ʻo ha Faifekau,” Liahona, Mē 2010, 52–53.

  7. Russell M. Nelson, “Senior Missionary Moments,” Liahona, Apr. 2016, 27.

  8. Russell M. Nelson, “Senior Missionaries and the Gospel ,”Liahona, Nov. 2004, 81)

  9. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:3.

  10. Sione 4:36.

  11. Naʻá ku ʻi Niu ʻIoke, USA, ki he papitaiso ʻo e mokopuna fefine ko Brooklyn mo hono tāpuakiʻi ʻo e mokopuna fefine ko Ella, ʻi ʻEpeleli 2006.

  12. Tohi meia Rebecca Guzman kia ʻEletā Ronald A. Rasband, 8 Sepitema 2009.

  13. Naʻe ngāue ʻeku ongomātuʻá ʻi he Misiona Florida Fort Lauderdale ʻi he 1979.

  14. Naʻe hoko ʻa e fāmilí ʻOsimoní ko ha kulupu hiva manakoa ʻi ʻAmelika ʻo ʻiloa ʻi heʻenau sīpinga hivá. Naʻe aʻu ʻa e kulupú ki he tumutumú ʻi he kongaloto ʻo e 1970, ʻo fai ha ngaahi fakaʻaliʻali kehekehe ʻi he televīsoné. Naʻe hokohoko atu ʻa e ngāue ʻa Toni mo Malī ʻi he ngaahi fakaʻaliʻali ʻi he televīsoné pea hiva ʻa e ngaahi tokouá ʻi ha ngaahi taʻu lahi ʻi Pelenisoni, ʻi Mīsuli.

  15. Tohi meia Rebecca Guzman, 8 Sepitema 2009.

  16. Tohi meia Rebecca Guzman, 8 Sepitema 2009.

  17. Tohi meia Rebecca Guzman, 8 Sepitema 2009.

  18. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:29.

  19. ʻOku lahi ʻa e ngaahi faingamālie kehekehe ki he faifekau matuʻotuʻá, pea ʻe lava ke lisi mai ʻe he mātuʻa malí pe kakai fefine matuʻotuʻá ʻenau fiemaʻú ki ha ngāue taimi kakato pe ko ha ngāue tokoni pē ki he Siasí. ʻOku fakahoko pē foki ʻe he palōfita ia ʻo e Siasí hono uiuiʻi ʻo e ngāue fakafaifekau taimi kakató. ʻOku fakahoko atu pē ʻe he kau palesiteni fakasiteikí ʻa e ngaahi fatongia ki he ngāue tokoni faka-Siasí. Ko e ngāue tokoní ʻe lava ke kamata mei he māhina ʻe 6 ki he māhina ʻe 23 pea kiʻi tauʻatāina ange mo ʻikai ke fuʻu femoʻuekina ʻa e kau faifekau matuʻotuʻá ʻo hangē ko e kau faifekau kei talavoú. Vakai, seniormissionary.ChurchofJesusChrist.org.

  20. Russell M. Nelson, “Senior Missionaries and the Gospel,” Liahona, Nov. 2004, 79.

  21. Vakai, seniormissionary.ChurchofJesusChrist.org.

  22. Vakai, ʻAlamā 5:14. ʻE lava ke fakamatalaʻi ʻa e “fōtungá” ko ha ʻata ia ʻo e tuʻunga fakalaumālie fakafoʻituituí mo e tuʻunga ʻo e ʻatamaí.

  23. Vakai, Sute 1:22; Mōsaia 4:20.

  24. Vakai, “Te u Fai ho Finangaló,” Ngaahi Himí, fika 171.

  25. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:15.

  26. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí, “Ko e ngoué ko māmani ia; … ko e ututaʻú ko e ikuʻanga ʻo māmaní” (Mātiu 13:38–39).

  27. ʻĪsaia 55:12.

  28. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:12.

  29. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:15.

  30. Sute 1:2.