Konifelenisi Lahi
Ko e Mālohi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi Heʻetau Moʻuí ʻi he ʻAho Kotoa
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2023


Ko e Mālohi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi Heʻetau Moʻuí ʻi he ʻAho Kotoa

ʻOku maʻu hotau mālohí ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau feinga fakamātoato ke haʻu kiate Ia ʻi he ʻaho kotoa pē.

Siʻi kāinga, ko e Siasi ʻeni ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko ha meʻa fakafiefia ke kau fakataha ʻi Hono Siasí. ʻOku ou fakamālō kuo fakamanatu mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ke fakaʻaongaʻi ʻa e hingoa totonu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí ke tau manatuʻi ai ʻa e tokotaha ʻoku ʻaʻana ʻa e Siasí ni mo e ngaahi akonaki ʻoku tau muimui aí.

Kuo pehē ʻe Palesiteni Nalesoni: “ʻI he ngaahi ʻaho ka hoko maí, te tau mamata ai ʻi he ngaahi fōtunga maʻongoʻonga taha ʻo e mālohi ʻo e Fakamoʻuí kuo faifai angé pea mātā ia ʻe māmani. … Te Ne foaki ha ngaahi faingamālie, ngaahi tāpuaki, mo ha ngaahi mana taʻefaʻalaua ki he kau faivelengá.”1

Ko e taha ʻo e ngaahi lāngilangi maʻongoʻonga taha kiate au mo hoku uaifi ko Leneí, ko ʻema feʻiloaki mo e Kāingalotu ʻi he feituʻu ʻokú ma ngāue aí. ʻOkú ma fanongo ki heʻenau ngaahi talanoá, mātā tonu ʻenau ngaahi molé, kaungā mamahi fakataha mo fiefia ʻi heʻenau lavameʻá. Kuó ma mātā tonu ʻa e ngaahi tāpuaki mo e mana lahi kuo foaki ʻe he Fakamoʻuí ki he kau faivelengá. Kuó ma fetaulaki mo ha kakai kuo nau foua ʻa e taʻeʻamanekiná, ʻa ia kuo nau fefaʻuhi mo e mamahi taʻemafakakaukauá.

ʻĪmisi
Ko Palesiteni Housei Patala mo hono uaifí, Sisitā Valēlia Patala.
ʻĪmisi
Falāvia Kulūsato mo ʻene tamaí.

Kuó ma siotonu ki hono fakahaaʻi ʻa e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ʻi ha uitou ne mole hono husepānití lolotonga ʻena ngāue maʻá e ʻEikí ʻi Polivia.2 Kuó ma mamata ai ʻi ha finemui ʻi ʻĀsenitina naʻe tō ʻi ha lalo lēlue ʻo motu ai hono vaʻé, koeʻuhí pē naʻe fie kaihaʻasi ʻe ha taha ʻene telefoní.3 Pea mo ʻene tamai teʻeki malí, ʻa ia kuo pau ke ne fakaleleiʻi mo fakamālohia hono ʻofefiné hili ha tōʻonga fakamamahi taʻeʻuhinga pehē. Kuó ma vakai ki ai ʻi ha ngaahi fāmili ne mole honau ngaahi ʻapí mo e koloá kotoa lolotonga ʻa e vela ʻi Sileí ʻi ha ʻaho pē ʻe ua kimuʻa ʻi he Kilisimasi ʻo e 2022.4 Kuó ma mātā ai ʻi he niʻihi ʻoku faingataʻaʻia hili ha vete-mali fakamamahi pea mo kinautolu ʻoku uesia noa ʻe he ngaohikoviá.

ʻĪmisi
Vela ʻi Sileí.

ʻOku nau maʻu mei fē ʻa e mālohi ke ikunaʻi ʻa e ngaahi meʻa faingataʻá? ʻOku maʻu mei fē ʻa e mālohi lahi ange ke hoko atu ʻa e moʻuí neongo ʻa e ngali mole ʻa e meʻa kotoá?

Kuó u ʻiloʻi ʻoku maʻu ʻa e mālohi ko iá ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau feinga fakamātoato ke haʻu kiate Ia ʻi he ʻaho kotoa pē.

Naʻe akonaki ʻa e palōfita ko Sēkopé ʻo pehē, “Pea ʻokú ne hāʻele mai ki he māmaní koeʻuhi ke ne fakamoʻui ʻa e kakai fulipē ʻo kapau te nau tokanga ki hono leʻó; he vakai, ʻokú ne kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahi ʻa e kakai kotoa pē, ʻio, ʻa e ngaahi mamahi ʻa e kakai moʻui kotoa pē, ʻa e kakai tangata, mo e kakai fefine fakatouʻosi, pea mo e fānau, ʻa ia ʻoku kau ʻi he fāmili ʻo ʻĀtamá.”5

Taimi ʻe niʻihi, ʻoku hangē ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ha meʻa ʻoku taʻemalavá, ʻo meimei faingataʻa ke maʻu. Mahalo te tau fakakaukau ko e haʻu ko ia kia Kalaisí ʻoku fiemaʻu ki ai ha ivi, mālohi mo e haohaoa ʻoku ʻikai ke tau maʻu, pea ʻoku ʻikai pē ke tau maʻu ʻa e ivi ke fakahoko kotoa iá. Ka ko e meʻa kuó u ako mei he kakai kotoa ko ʻení, ʻoku maʻu ʻa e ivi ke kamata ʻa e fonongá ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí. Mahalo te tau fakakaukau ʻi he taimi ʻe niʻihi, “ʻoku fiemaʻu ke fakaleleiʻi ʻeku moʻuí kimuʻa peá u haʻu kia Sīsuú,” ka ko hono moʻoní ʻoku tau haʻu kia Sīsū ke fakaleleiʻi ʻetau moʻuí ʻiate Ia.

ʻOku ʻikai ke tau haʻu kia Sīsū koeʻuhí ʻoku tau haohaoa. ʻOku tau haʻu kiate Ia koeʻuhí ʻoku ʻi ai ʻetau fehālaaki pea te tau lava ʻo “haohaoa” ʻiate Ia.6

Te tau kamata fēfē hono fakaʻaongaʻi ha kiʻi tui ʻi he ʻaho kotoa pē? Kiate au, ʻoku kamata ia ʻi he pongipongí: ʻi heʻeku ʻā hake ʻo fai haʻaku lotu, kae ʻikai sio ki he telefoní. Naʻa mo ha kiʻi lotu faingofua pē. Peá u lau ha folofola. ʻOku tokoni ʻeni ki heʻeku fuakava fakauike ʻoku ou fakahoko ʻi heʻeku maʻu ʻa e sākalamēnití ke “manatu maʻu ai pē kiate ia.”7 ʻI heʻeku kamata ʻaki ʻa e lotú mo e folofolá, ʻoku ou lava ʻo “manatu … kiate Ia” ʻi heʻeku sio ki heʻeku telefoní. Te u lava ʻo “manatu … kiate Ia” ʻi heʻeku fehangahangai mo e ngaahi palopalemá mo e fakakikihí, peá u feinga ke ikunaʻi ia ʻo hangē ko ia naʻe mei fai ʻe Sīsuú.

ʻI heʻeku “manatu … kiate Iá,” ʻoku ou ongoʻi ha holi ke liliu, ke fakatomala. ʻOku ou maʻu ʻa e ivi ke tauhi ʻeku ngaahi fuakavá, pea ʻoku ou ongoʻi ʻa e tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻeku moʻuí pea “tauhi ʻene ngaahi fekau ʻa ia kuó ne tuku kiate [aú]; koeʻuhí ke ʻiate [au] maʻu ai pē ʻa hono Laumālié.”8 ʻOku tokoni ia ke u kātaki ki he ngataʻangá.9 Pe kātaki pē ki he fakaʻosinga ʻa e ʻahó! Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko ia ʻoku ʻikai ke u manatuʻi ai Iá, ʻokú Ne kei ʻi ai pē, ʻo ʻofaʻi au mo folofola mai, “Sai pē; toe feinga pē ʻapongipongi.”

Neongo ʻoku ʻikai ke tau haohaoa ʻi hono manatua Iá, ka ʻoku ʻikai teitei ngalo kitautolu ʻi heʻetau Tamai Hēvani ʻofá.

Ko e taha ʻo e ngaahi fehālaaki ʻoku tau faʻa fakahokó ko e fakakaukau ko ia ko hono tauhi ʻo e ngaahi fuakavá, pe palōmesi ʻoku tau fai ki he ʻOtuá, ʻoku hangē pē ia haʻatau fakafetongi koloa mo Iá: ʻoku ou talangofua, pea te Ne maluʻi au mei ha kovi pē ʻe hoko kiate au. ʻOku ou totongi ʻeku vahehongofulú, pea he ʻikai teitei mole ʻeku ngāué pe vela hoku falé. Ka ʻi he hoko ʻa e ngaahi meʻa taʻeʻamanekiná, ʻoku tau tangi ki he ʻEikí, “ʻOku ʻikai te ke tokanga te [u] mate?”10

Ko ʻetau ngaahi fuakavá ʻoku ʻikai ko ha fakafetongi koloa; ka ko ha liliuʻanga.11 ʻOku fakafou ʻi heʻeku ngaahi fuakavá ʻa ʻeku maʻu ʻa e mālohi fakamāʻoniʻoniʻi mo fakamālohia ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻoku ou lava ai ʻo hoko ko ha tokotaha foʻou, ke fakamolemoleʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ala fakamolemoleá, mo ikunaʻi ʻa e taʻemalavá. ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻa e mālohi ʻi hono manatua fakamātoato ʻo Sīsū Kalaisí; ʻoku ou maʻu ai ha ivi lahi ange ke “tauhi ʻene ngaahi fekau ʻa ia kuó ne tuku kiate [aú].”12 ʻOku tokoni ia ke u angalelei ange, malimali taʻe fakakounaʻi, faʻa fakalelei,13 fakaʻehiʻehi mei he fakakikihí, pea tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻeku moʻuí.14

ʻI he taimi ʻoku ʻikai makātakiʻi ai ʻetau mamahí pe mamahi ʻa ha taha ʻoku tau ʻofa aí, ʻe hoko ʻa hono manatua ʻo Sīsū Kalaisí pea haʻu kiate Iá ke fakamaʻamaʻa ai ʻa e kavengá, fakamolū ʻa e lotó mo fakanonga ʻa e mamahí. Ko e mālohi ʻeni ne fakaivia ai ha tamai ʻo ope atu ʻi he meʻa ʻokú ne malavá ke tokoniʻi hono ʻofefiné ʻi he mamahi fakaesino mo fakaeloto ʻo e motu hono vaʻé.

ʻĪmisi
Ko Falāvia Kulūsato mo ʻEletā ʻŪlise Soalesi.

ʻI he ʻaʻahi ʻa ʻEletā Soalesi ki ʻĀsenitina ʻi Sune ʻo e taʻu ní peá ne ʻeke kia Falāvia fekauʻaki mo e fakatuʻutāmaki fakamamahi naʻe hoko kiate iá, naʻe tali faivelenga ange [ʻe Falāvia], “Ne u aʻusia ʻa e taʻemanongá, loto-mamahí, ʻitá, mo loto-tāufehiʻá ʻi he taimi naʻe [hoko ai ʻení]. Ko e meʻa naʻe tokoni kiate aú ko e ʻikai ke u fehuʻi, ‘ko e hā e ʻuhinga ne hoko ai kiate aú?’ ka ‘ko e hā te u ako mei aí?’ … Ko ha meʻa ʻeni ne u ofi ange ai ki he niʻihi kehé pea mo e ʻEikí. … Naʻe ʻikai ke u fakamamaʻo meiate Ia, ka naʻá ku pīkitai kiate Ia.”15

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Nalesoni: “Ko e pale ki he tauhi ʻo e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ko e mālohi fakalangi—ko e mālohi ʻokú ne fakamālohia kitautolu ke tau matuʻuaki lelei ange hotau ngaahi faingataʻá, ʻahiʻahí, mo e loto-mamahí. … Ko ia, ʻoku ʻi ai e totonu ʻa e kau tauhi fuakavá ki ha faʻahinga fiemālie makehe.”16 Ko e faʻahinga nonga mo e fiemālie ʻeni ne u mātā ʻi he fofonga ʻo e uitoú, neongo ʻa e mamahi ʻene ʻofa ki hono husepānití ʻi he ʻaho kotoa pē.

ʻĪmisi
Matangi ʻi he Tahi Kālelí.

ʻOku talanoa ʻa e Fuakava Foʻoú ki ha taimi naʻe heka vaka ai ʻa Sīsū mo ʻEne kau ākongá:

“Pea naʻe tupu ʻa e fuʻu matangi lahi, pea feʻohofi ʻa e ngaahi peaú ki he vaká. …

“Pea naʻá ne … mohe ki he ʻolungá: pea naʻa nau fafangu ia, ʻo pehē kiate ia, ʻEiki, ʻoku ʻikai te ke [tokanga] te tau mate?

“Pea tuʻu hake ia, ʻo lolomi ʻa e matangí, mo ne pehē ki he tahí, Fiemālie, peá ke tokalelei. …

“Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, Ko e hā ʻoku mou manavasiʻi pehē aí? ko e hā ʻoku ʻikai ai haʻamou tuí?”17

ʻOku ou mālieʻia maʻu pē ʻi he talanoa ko ʻení. Ne ʻamanaki nai ʻa e ʻEikí ke nau fakaʻaongaʻi ʻenau tuí ke fakanonga ʻa e matangí? Ke taʻofi ʻa e havilí? Ko e tui kia Sīsū Kalaisí ʻa e ongoʻi nonga ke matatali ʻa e matangí, ʻo ʻiloʻi he ʻikai ke tau mate koeʻuhí he ʻokú Ne ʻi vaka mo kitautolu.

Ko e faʻahinga tui ʻeni ne ma mamata ai heʻema ʻaʻahi ki he ngaahi fāmili hili ʻa e vela ʻi Sileí. Naʻe vela ʻosiʻosinga honau ngaahi falé; pea mole ʻa e meʻa kotoa. Ka ʻi heʻemau luelue takai atu ʻi he tuʻuʻanga honau ngaahi ʻapí pea nau talanoa mai ʻenau aʻusiá, naʻá ma ongoʻi ʻokú ma tuʻu ʻi he kelekele toputapu. Naʻe talaange ʻe ha fefine ki hoku uaifí, “ʻI heʻeku sio ki he vela ʻa e ngaahi fale ofi maí, ne u fakakaukau ai ʻe vela homau falé, pea ʻe mole ʻa e meʻa kotoa. Naʻe ʻikai ha hohaʻa, ka naʻá ku ongoʻi ha nonga ʻoku ʻikai lava ʻo fakamatalaʻi. Naʻá ku ongoʻi ʻe lelei pē ʻa e meʻa kotoa.” ʻOku ʻomi ʻe he falala ki he ʻOtuá mo hono tauhi ʻetau ngaahi fuakava mo Iá ʻa e mālohi ki hotau vaivaí mo e fiemālie ki heʻetau mamahí.

ʻOku ou houngaʻia ʻi he faingamālie ne u maʻu mo Lenei ke ma feʻiloaki ai mo e Kāingalotu makehe ko ʻení, mo ʻenau ngaahi sīpinga lahi ʻo e tuí, mālohí, mo e faʻa kātakí. Ko ha ngaahi talanoa fakamamahi he ʻikai teitei ʻasi ʻi he peesi muʻa ʻo ha nusipepa pe mafola ʻi he ʻinitanetí. Ko e loʻimata ne tō mo e lotu kuo fakahoko, ʻa ia ʻoku ʻikai faitaaʻí, hili ha pekia pe vete-mali fakamamahí; ko e fakamatala ʻoku ʻikai teitei vahevahe [ʻi he ʻinitanetí] fekauʻaki mo e manavasiʻí, mamahí mo e faingataʻa ʻoku lava ʻo makātakiʻi koeʻuhí ko e tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí. ʻOku fakamālohia ʻe he kakai ko ʻení ʻeku tuí pea ʻoku ou houngaʻia moʻoni ai.

ʻOku ou ʻilo ko e Siasi ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ou ʻilo ʻokú Ne mateuteu ke fakakoloa kitautolu ʻaki Hono mālohí, ʻo kapau te tau haʻu kiate Ia ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.