Konifelenisi Lahi
ʻAʻeva ʻi ha Vā Fetuʻutaki Fakafuakava mo Kalaisi
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2023


ʻAʻeva ʻi ha Vā Fetuʻutaki Fakafuakava mo Kalaisi

Ko e Tokotaha ko ia naʻe fakalaveaʻi mo kafo maʻatautolú, te Ne fakaʻatā ke tau aʻusia ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié, ka ʻoku ʻikai ke Ne kole mai ke tau foua tokotaha ʻa e ngaahi faingataʻa ko iá.

Naʻe fakafeʻiloaki au ʻe hoku kaungāmeʻa lelei ko ʻIlani ki ha hala ʻi ʻIsileli. Naʻá ne pehē, “ʻOku ui ia ko e Hala ʻo Sīsuú, koeʻuhí ko e hala ia mei Nāsaleti ki Kapaneume ʻoku tui ʻa e tokolahi naʻe hāʻelea ʻe Sīsuú.” Naʻá ku fakapapauʻi ʻi he taimi ko iá naʻá ku fie lue ʻi he hala ko iá, ko ia naʻá ku kamata palani leva ha folau ki ʻIsileli.

ʻI he uike ʻe ono kimuʻa ʻi he folaú, naʻe fasi hoku tungaʻivaʻé. Naʻe hohaʻa hoku husepānití ki heʻeku laveá; ko e meʻa naʻá ku hohaʻa lahi taha ki aí pe te u lue fēfē ʻi he Hala ʻo Sīsuú ʻi ha māhina ʻe taha mei ai. Ko hoku natulá ʻoku ou loto-fefeka, ko ia naʻe ʻikai ke u kaniseli ʻa e tikite vakapuná.

ʻOku ou manatuʻi ʻeku fetaulaki mo ʻemau tokotaha takimamata ʻIsilelí ʻi he pongipongi fakaʻofoʻofa ko ia ʻi Suné. Naʻá ku hifo mei he vēní mo ha ongo tokotoko pea mo ha kiʻi sikuta ki he tuí (knee scooter). Naʻe sio mai ʻa Maia, ko ʻemau tokotaha takimamatá ki hoku vaʻé pea pehē mai, “ʻOku ʻikai ke u tui te ke lava ʻo lue ʻi he hala ko ʻení ʻi he tuʻunga ko ená.”

Naʻá ku tali ange, “Mahalo pē ʻe ʻikai. Ka ʻoku ʻikai ha meʻa te ne taʻofi ʻeku feingá.” Naʻá ne kamo mai pē, pea mau lue leva. ʻOku ou ʻofa kiate ia, ʻi heʻene tui te u lava ʻo lue ʻi he halá ʻi he fasi hoku vaʻé.

Naʻá ku lue ʻi he hala tahifó mo e ngaahi fuʻu maká ʻi ha taimi nounou. Pea ʻi he ongoʻi ʻe Maia ʻa e fakamātoato ʻeku tukupaá, naʻá ne toʻo hake ha kiʻi maea fōsiʻi ʻo nonoʻo ia ki he kau ʻeku sikutá pea kamata ke ne toho. Naʻá ne toho hake au ʻi he tahaké, fou atu ʻi he ngoue lēmaní, mo e matāfanga ʻo e Tahi Kālelí. ʻI he ngataʻanga ʻo e fonongá, naʻá ku fakamālō ange ki heʻeku tokotaha takimamata angaleleí, ʻa ia naʻe tokoni ke u fakahoko ha meʻa naʻe ʻikai ke u teitei lava ʻo fakahoko ʻiate au pē.

ʻI he taimi naʻe ui ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻĪnoke ke fononga ʻi he fonuá pea fakamoʻoni kiate Iá, naʻe momou ʻa ʻĪnoke.1 Naʻá ne kei tamasiʻi pē pea tōʻohi ʻene leá. Te ne fononga fēfē nai ʻi he hala ko iá ʻi hono tūkungá? Naʻe fakakuihi ia ʻe he meʻa naʻe fehālaaki ʻiate iá. Naʻe faingofua mo vave ʻa e tali ʻa e ʻEikí ki he meʻa naʻá ne taʻofi iá: “ʻAʻeva mo au.”2 Hangē ko ʻĪnoké, kuo pau ke tau manatuʻi ko e Tokotaha ko ia naʻe fakalaveaʻi mo kafo maʻatautolú3 te Ne fakaʻatā ke tau aʻusia ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié, ka ʻoku ʻikai ke Ne kole mai ke tau foua tokotaha ʻa e ngaahi faingataʻa ko iá.4 Tatau ai pē ko e hā hono mamafa hotau hisitōliá, pe ko e huʻunga lolotonga hotau halá, te Ne fakaafeʻi kitautolu ke ʻaʻeva mo Ia.5

Fakakaukau ki he talavou naʻe faingataʻaʻia ʻa ia naʻe fetaulaki mo e ʻEikí ʻi ha feituʻu maomaonganoá. Naʻe fononga mamaʻo ʻa Sēkope mei ʻapi. Naʻá ne misi ʻi he poʻulí, ʻo ʻikai ngata pē ki ha sitepu ka naʻe ʻi ai foki ha ngaahi talaʻofa fakafuakava mahuʻinga, kau ai ʻa e meʻa ʻoku ou saiʻia ke ui ko e talaʻofa ʻe nimá.6 ʻI he pō ko iá, naʻe ʻafio ʻa e ʻEikí ʻi he tafaʻaki ʻo Sēkopé, ʻo fakafeʻiloaki Ia ko e ʻOtua ʻo e tamai ʻa Sēkopé, peá Ne talaʻofa leva:

  • ʻOku ou ʻiate koe.

  • Te u maluʻi koe.

  • Te u toe ʻomi koe ki ʻapi.

  • He ʻikai te u liʻaki koe.

  • Te u tauhi ʻeku palōmesi kiate koé.7

Naʻe ʻi ai ha fili ke fakahoko ʻe Sēkope. Te ne lava ʻo fili ke moʻui pē mo e ʻOtua ʻo ʻene tamaí, pe te ne lava ʻo fili ke moʻui līʻoa ki ha vā fetuʻutaki fakafuakava mo Ia. Naʻe fakamoʻoni ʻa Sēkope ʻi ha ngaahi taʻu lahi mei ai ki ha moʻui ʻi loto ʻi he ngaahi talaʻofa ko ia ʻo e fuakavá: “Naʻe tali [mai ʻe he ʻOtuá] … ʻi he ʻaho ʻo ʻeku mamahí, pea naʻe ʻiate au ʻi he hala naʻá ku ʻalu aí.”8 Hangē pē ko ia naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí maʻa Sēkopé, te Ne tali mai kiate kitautolu ʻi he ʻaho ʻo ʻetau mamahí kapau te tau fili ke haʻi ʻetau moʻuí kiate Ia. Kuó Ne talaʻofa ke ʻaʻeva mo kitautolu ʻi he halá.

ʻOku tau ui ʻeni ko e ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e fuakavá—ko ha hala ʻoku kamata ʻaki ʻa e fuakava ʻo e papitaisó pea iku ki he ngaahi fuakava mafatukituki ʻoku tau fakahoko ʻi he temipalé. Mahalo ʻoku mou fanongo ki he ngaahi lea ko iá pea fakakaukau ki he ngaahi puha ke fakaʻilongaʻí. Mahalo ko e meʻa pē ʻoku mou vakai ki aí ko ha hala fonu ʻi he ngaahi fiemaʻu ke fakakakato. ʻOku fakahā mai ha meʻa ʻoku fakaofo ange ʻi heʻetau vakai ofi ange ki aí. Ko e fuakavá ʻoku ʻikai fekauʻaki pē ia mo ha aleapau, neongo ʻoku mahuʻinga ia. ʻOku fekauʻaki ia mo ha vā fetuʻutaki. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē, “Ko e hala ʻo e fuakavá ʻoku fekauʻaki ia mo hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá.”9

Fakakaukau ki ha fuakava ʻo e malí. ʻOku mahuʻinga ʻa e ʻaho malí, ka ʻoku mahuʻinga tatau foki mo e vā fetuʻutaki ʻoku faʻu ʻi he moʻui fakataha ʻoku hoko atu aí. ʻOku moʻoni tatau pē ia mo ha vā fetuʻutaki ʻi he fuakava mo e ʻOtuá. Kuo fokotuʻu ʻa e ngaahi makatuʻungá pea ʻe ʻi ai ha ngaahi fiemaʻu ʻi he fonongá. ʻOkú Ne fakaafeʻi kitautolu takitaha ke tau haʻu ʻi he tuʻunga ʻoku tau malavá, mo ha loto-fakamātoato moʻoni, pea “vivili atu ki muʻa”10 mo Ia ʻi hotau tafaʻakí, ʻo falala ʻe hoko mai ʻEne ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí. ʻOku fakamanatu mai ʻe he folofolá ʻoku faʻa hoko mai ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá ʻi Hono taimi pea ʻi Heʻene founga pē ʻAʻana: taʻu ʻe 38,11 taʻu ʻe 12,12 taimi pē ko iá.13 ʻI he faingataʻa hoʻo fonongá, te Ne tokoni mai.14

Ko Hono misioná ko e misiona ʻo e fakatōkilalo. ʻE fakafetaulaki mai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he feituʻu mo e tuʻunga ʻoku tau ʻi aí. Ko e ʻuhinga ʻeni ʻo e ngoué, kolosí, mo e fonualotó. Naʻe fekauʻi mai ʻa e Fakamoʻuí ke tokoniʻi kitautolu ke tau ikuna.15 Ka ko e nofo ko ia ʻi he feituʻu ʻoku tau ʻi aí he ʻikai maʻu ai ʻa e fakahaofi ʻoku tau fekumi ki aí. Hangē pē ko e ʻikai liʻaki ʻe he ʻEikí ʻa Sēkope ʻi he efú, ʻoku ʻikai ke Ne taumuʻa ke liʻaki kitautolu ʻi he feituʻu ʻoku tau ʻi aí.

Ko Hono misioná foki ke hiki hake. Te Ne ngāue ʻiate kitautolu16 ke hiki hake kitautolu ki he feituʻu ʻokú Ne ʻi aí, pea ʻi he taimi tatau ʻoku tau malava ai ʻo hoko ʻo hangē ko Iá. Naʻe hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi ke hiki hake kitautolu.17 ʻOkú Ne finangalo ke tokoniʻi kitautolu ke tau aʻusia. Ko e ʻuhinga ʻeni ʻo e temipalé.

Kuo pau ke tau manatuʻi, ʻoku ʻikai ko e halafonongá pē ʻe hakeakiʻi ai kitautolú; ka ʻoku kau ai mo e hoa ngāué—ʻa hotau Fakamoʻuí. Pea ko e ʻuhinga ʻeni ʻo e vā fetuʻutaki ʻi he fuakavá.

ʻI heʻeku ʻi ʻIsilelí, naʻá ku ʻaʻahi ki he Holisi Fakahihifó. Ko e feituʻu toputapu taha ʻeni ʻi ʻIsileli ki he kau Siú. Ko e meʻa pē ia ʻoku toe mei honau temipalé. Ko e tokolahi taha ʻoku nau tui honau teunga lelei tahá ʻi heʻenau ʻaʻahi ki he feituʻu toputapú ni; ko e vala ʻoku nau filí ko ha fakataipe ia ʻo ʻenau tauhi mateaki ki honau vā mo e ʻOtuá. ʻOku nau ʻaʻahi ki he holisí ke lau ʻa e folofolá, moihū, mo fakahoko ʻenau ngaahi lotú. ʻOku kau ʻi heʻenau lotu ʻi he ʻaho kotoá ha tautapa ki ha temipale ke tuʻu ʻi honau lotolotongá, ko ha fakaʻānaua ki ha fale ʻo e fuakavá. ʻOku ou manumanumelieʻia ʻi heʻenau mateakí.

ʻI heʻeku foki ki ʻapi mei ʻIsilelí, naʻá ku fakafanongo tokanga ange ki he ngaahi fepōtalanoaʻaki fekauʻaki mo e ngaahi fuakavá. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻa e fehuʻi ʻa ha kakai, Ko e hā ʻoku totonu ke u ʻaʻeva ai ʻi ha hala ʻo e fuakavá? ʻOku fiemaʻu nai ke u hū ki ha fale ke fakahoko ʻa e ngaahi fuakavá? Ko e hā ʻoku ou tui ai ʻa e kāmeni māʻoniʻoní? ʻOku totonu nai ke u fokotuʻu ha vā fetuʻutaki fakafuakava mo e ʻEikí? ʻOku faingofua ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi lelei mo mahuʻinga ko ʻení: ʻOku fakatefito ia ʻi he tuʻunga ʻo e vā fetuʻutaki ʻokú ke fie aʻusia mo Sīsū Kalaisí.18 ʻE fiemaʻu ke tau takitaha ʻilo ʻetau tali ki he ngaahi fehuʻi fakataautaha mafatukituki ko iá.

Ko ʻeku talí ʻeni: ʻOku ou ʻaʻeva ʻi he hala ko ʻení ko ha “ʻofefine ʻofeina au ʻo ha ongomātuʻa fakalangi,”19 ʻoku ʻiloa20 fakalangi mo falalaʻanga lahi.21 ʻI heʻeku hoko ko ha fānau ʻo e fuakavá, ʻoku ou lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa22 maí. Kuó u fili23 ke ʻaʻeva mo e ʻEikí. Kuo uiuiʻi24 au ke tuʻu ko ha fakamoʻoni ʻo Kalaisi. ʻI he taimi ʻoku lōmekina ai ʻa e hala fonongá, ʻoku fakamālohia25 au ʻe he ʻaloʻofa fakaiviá. Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou hū ai ki Hono falé, ʻoku ou aʻusia ha vā fetuʻutaki fakafuakava mo Ia ʻoku toe loloto ange. ʻOku fakamāʻoniʻoniʻi26 au ʻe Hono Laumālié, fakakoloaʻi27 ʻaki Hono mālohí mo vaheʻi28 ke langa Hono puleʻangá. ʻOku ou ako fakafou ʻi ha ngāue ʻo e fakatomala fakaʻahó mo hono maʻu fakauike ʻo e sākalamēnití, ke tuʻumaʻu29 pea feʻaluʻaki ʻo fai lelei.30 ʻOku ou fononga ʻi he halá ni mo Sīsū Kalaisi, ʻo ʻamanaki fiefia ki he ʻaho naʻe talaʻofa mai te Ne toe hāʻele mai aí. Pea ʻe silaʻi au Maʻana31 pea hiki hake ko ha ʻofefine māʻoniʻoni32 ʻo e ʻOtuá.

Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku ou fononga ai ʻi he hala ʻo e fuakavá.

Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku ou pīkitai ai ki he ngaahi talaʻofa ʻo e fuakavá.

Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku ou hū ai ʻi Hono fale ʻo e fuakavá.

Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku ou tui ai ʻa e kāmeni māʻoniʻoní ke hoko maʻu pē ko ha fakamanatu.

Koeʻuhí ʻoku ou fie moʻui ʻi ha vā fetuʻutaki fakafuakava mo Ia.

Mahalo mo kimoutolu foki. Kamata ʻi he tuʻunga ʻoku mou ʻi aí.33 ʻOua naʻa tuku ke taʻofi koe ʻi ho tūkungá. Manatuʻi, ko e vavé pe tuʻunga ʻoku kamata mei aí ʻoku ʻikai mahuʻinga tatau ia mo e fakalakalaká.34 Kole ki ha taha ʻokú ke falala ki ai ʻa ia ʻoku ʻi he hala ʻo e fuakavá, ke ne fakafeʻiloaki koe ki he Fakamoʻui kuo nau ako ʻo ʻiloʻí. Ako lahi ange kiate Ia. Ngāueʻi ʻa e vā fetuʻutakí ʻaki hono fakahoko ha fuakava mo Ia. ʻOku ʻikai mahuʻinga ia pe ko e hā ho taʻu motuʻá pe tūkungá. Te ke lava ʻo ʻaʻeva mo Ia.

ʻI he ʻosi ʻemau lue ʻi he Hala ʻo Sīsuú, naʻe ʻikai toʻo ʻe Maia ʻene maeá. Naʻá ne nonoʻo pē ia ki he sikutá. ʻI he ngaahi ʻaho hono hokó, naʻe taufetongi hoku ongo ʻilamutú mo hona kaungāmeʻá ʻi hono toho au ʻi he ngaahi hala ʻi Selusalemá.35 Naʻa nau fakapapauʻi naʻá ku aʻu ki he ngaahi feituʻu naʻe hoko ai ʻa e ngaahi talanoa ʻo Sīsuú. Naʻe fakamanatu mai ai kiate au ʻa e mālohi ʻo e toʻu tangata kei tupu haké. Te mau lava ʻo ako meiate kimoutolu. ʻOku mou maʻu ha loto-holi moʻoni ke ʻiloʻi ʻa e takí, ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOku mou falala ki he mālohi ʻo e maea ʻokú ne haʻi kitautolu kiate Iá. ʻOku mou talēnitiʻia ʻi hono tataki ʻa e niʻihi kehé kiate Iá.36

Fakamālō pē ʻoku tau fononga fakataha ʻi he hala ko ʻení, ʻo fepoupouʻaki ʻi he fonongá.37 ʻI heʻetau vahevahe ʻetau aʻusia fakatāutahá mo Kalaisí, te tau fakamālohia ai ʻa e mateaki fakatāutahá. Pea ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Naʻe hē ʻa e kakai ʻo ʻĪnoké, naʻa nau fakaʻikaiʻi ʻa Kalaisi, mo falala pē ki heʻenau ngaahi faleʻí ʻi he fakapoʻulí (vakai, Mōsese 6:27–28.) ʻI ha taimi naʻe siva ai ʻa e ʻamanaki ʻa ʻĪnoké ki he faʻahinga ʻo e tangatá, naʻá ne tafoki ki he ʻEikí ke maʻu ha fakahinohino. Ko e ui ko ʻeni kia ʻĪnoké ko e ui tatau pē ia ʻoku fakahoko mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu hono kotoá: “Ke ke ʻaʻeva mo au” (Mōsese 6:34; vakai foki, Mātiu 11:28). Kae mahalo hangē ko ʻĪnoké, ʻoku ʻikai ke ke fakapapauʻi pe te ke lava ʻo fononga ʻi he halá ni ʻi ho tūkungá. Mahalo te ke ongoʻi ʻoku taʻofi koe ʻi ha faʻahinga founga. Mahalo ko e ʻuhinga moʻoni ʻoku fiemaʻu ai ke tau ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e fuakavá koeʻuhí ko hotau tūkungá, koeʻuhí ʻoku taʻofi kitautolu ʻi ha faʻahinga founga pea ʻoku tau fiemaʻu ʻEne tokoní.

  2. Vakai, Mōsese 6:23–34.

  3. Vakai, “Sīsū ʻo Nāsaleti,” Ngaahi Himí, fika 95.

  4. Vakai, ʻEta 12:27.

  5. Vakai, Mātiu 11:28–30.

  6. Naʻe loto ʻeku fānau fefiné ke fanafana ʻa e talaʻofa ʻe nima ko ʻení ki heʻenau fānaú (hoku makapuná) ʻi he pongipongi kotoa—ko ha fakamanatu ʻo ha Tamai ʻi Hēvani ʻokú Ne ʻafioʻi fakalangi ʻa e kotoa ʻEne fānaú.

  7. Vakai, Sēnesi 28:10–22. Naʻe hoko foki ʻa e fuakava faka-ʻĒpalahamé ko ha fakamamafa mahuʻinga ʻi he pō ko iá. ʻOku fakahoko ʻe he ngaahi ʻelemēniti ko ʻeni ʻo e fuakava faka-ʻĒpalahamé ha fatongia mahuʻinga ʻi heʻetau moʻuí pea ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí: (1) ko e talaʻofa ʻo ha tofiʻa taʻengata (veesi 13); (2) hako taʻengata (veesi 14) mo e (3) tāpuaki mo e fatongia ke tāpuekina ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa ʻo e māmaní (veesi 14).

  8. Sēnesi 35:3; tānaki atu hono fakamamafaʻí. Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ongomātuʻa ʻa Sēkopé ia ke mavahe mei ʻapi ke mamaʻo meia ʻĪsoa, ʻa ia naʻá ne fakamanamanaʻi te ne tāmateʻi ia, pea ke ne maʻu ʻa e faingamālie ke fetaulaki mo ha taha te ne lava ʻo mali mo ia ʻi he fuakavá (vakai, Sēnesi 27:41–45; 28:1–2, 5).

  9. Russell M. Nelson, “Ko e Fuakava Taʻengatá,” Liahona, ʻOkatopa 2022, 11.

  10. 2 Nīfai 31:20.

  11. Vakai, Sione 5:5, ko e talanoa ʻo e anovai ʻi Petesetá.

  12. Vakai, Maʻake 5:25, ko e talanoa ʻo e fefine naʻe ala ki he pulupulu ʻo Kalaisí.

  13. Vakai, Mātiu 14:31, ko e talanoa ʻo e ʻaʻeva ʻa Pita ʻi he fukahi vaí.

  14. Vakai, “ʻE Kāinga Kuo Langa ha Tuʻunga,” Ngaahi Himí, fika 37.

  15. Vakai, 1 Nīfai 11:16–33.

  16. Vakai, Filipai 1:6; 2:13; Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:7.

  17. Vakai, Sione 12:32.

  18. Ko e hala fonongá ʻoku faʻa fakaʻilongaʻi ʻaki ia ha ngaahi meʻa mahuʻinga hangē ko ha ngaahi pou fakahinohino pe fakaʻilonga ʻo e mailé. Ko ha founga ia ke fakapapauʻi ʻokú ke ʻi he hala totonú pe fakalakalaka ʻi he huʻunga totonú. ʻE lava foki ha vā fetuʻutaki ʻo fakafōtunga ʻaki ha ngaahi ʻulungaanga mahuʻinga. ʻOku kau heni ʻa e ʻamanakí (vakai, Selemaia 29:11; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:7); angavaivai (vakai, Mōsaia 3:19; ʻAlamā 7:23; 13:28); loto-fakatōkilalo, talangofua, faʻa kātaki, fakavaivai, falala (vakai, Lea Fakatātā 3:5); mo e ʻofa (vakai, Loma 8:31–39).

  19. Kaveinga ʻa e Kau Finemuí,” Gospel Library, tānaki atu hono fakamamafaʻí; vakai foki, Bonnie H. Cordon, “Ngaahi ʻOfefine ʻOfeina,” Liahona, Nōvema 2019, 67.

  20. Vakai, Sione 4:1–29, ko e talanoa ʻo e fefine ʻi he vaikelí.

  21. Vakai, ʻAlamā 38:1–3.

  22. Vakai, Nōmipa 6:23–27.

  23. Vakai, Sōsiua 24:22.

  24. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:3, ko e talanoa ʻo ʻEma Sāmitá.

  25. Vakai, 1 Kolinitō 15:9–10.

  26. Vakai, 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 20:1–17, tautautefito veesi 14.

  27. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:1–46.

  28. Vakai 1 Samuela 16:11–13.

  29. Vakai, ʻEseta 4:16, ko e talanoa ʻo ʻĒsetá.

  30. Vakai, Ngāue 10:38.

  31. Vakai, ʻĪsaia 43:1–5.

  32. Vakai, Teutalōnome 28:1–9.

  33. Naʻe fakamanatu mai ʻe ha kaungāmeʻa lelei ʻoku mahuʻinga ʻa e ui ke ngāué ʻi ha faʻahinga vā fetuʻutaki pē.

  34. Fepōtalanoaʻaki mo Kristen Olsen, Sepitema 2023.

  35. Kia Mack Oswald, Camden Oswald, Ashton Matheny, mo Jack Butler, fakamālō atu hoʻomou toho au ʻi he halá.

  36. “Te mou manatuʻi, naʻá ku fakaafeʻi e toʻu tupu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke nau kau ʻi he kongakau ʻo e toʻu tupu ʻa e ʻEikí, ke nau kau ʻi he ngāue maʻongoʻonga taha ʻi he māmaní he ʻahó ni—ko hono tānaki ʻo ʻIsilelí. Naʻá ku fakahoko e fakaafé ni ki hotau toʻu tupú koeʻuhí he ʻoku makehe ʻenau mohufounga ʻi hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé mo e vahevahe ʻo e meʻa ʻoku nau tui ki aí ʻi ha founga mahino” (Russell M. Nelson, “Kau Fakamoʻoní, Ngaahi Kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, mo e Ngaahi Kalasi ʻa e Kau Finemuí,” Liahona, Nōvema 2019, 39).

  37. “ʻOku hangē ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá … ha kolo ʻoku ʻākoloʻi ʻe he maté ʻa e tafaʻaki kotoa pē. ʻOku ʻi ai ha feituʻu ki he tangata takitaha ke ne maluʻi ʻi he ʻaá pea he ʻikai lava ha taha ʻo tuʻu ʻi ha feituʻu ʻa ha taha kehe, ka ʻʻoku ʻikai ha meʻa te ne taʻofi kitautolu mei heʻetau fepoupouʻakí’” (Martin Luther, in Lewis William Spitz, The Renaissance and Reformation Movements [1987], 335).