Konifelenisi Lahi
Loto-Fakatōkilalo ke Tali pea Muimui
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2023


Loto-Fakatōkilalo ke Tali pea Muimui

Ko e loto-fakatōkilaló ko ha fiemaʻu pau ia ki heʻetau mateuteu ke foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá.

ʻI he ʻAlamā vahe nimá, ʻoku ʻi ai ʻa e fehuʻi fakatupu fakakaukau ko ʻení: “Te mou lava koā ʻo pehē ʻi homou lotó ʻi he taimí ni, kapau naʻe ui ʻa kimoutolu ke mate leva ʻi he taimí ni, kuo feʻunga nai ʻa hoʻomou loto-fakatōkilaló?”1 ʻOku ʻuhinga ʻa e fehuʻi ko iá, ko e fiemaʻu pau ʻa e loto-fakatōkilaló ki heʻetau mateuteu ke foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá.

ʻOku tau saiʻia ke fakakaukau ʻoku tau loto-fakatōkilalo feʻunga, ka ʻoku hoko e ngaahi aʻusia ʻe niʻihi ʻi he moʻuí, ke tau fakatokangaʻi ai ʻoku tau faʻa fakahehema ke loto-hīkisia.

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, ʻi he kei nofo hoku ongo ʻofefiné ʻi ʻapí, naʻá ku fakakaukau ke fakaʻaliʻali ange kiate kinaua mo hoku uaifí ʻa e vaʻa ne u tokangaʻi ʻi he kautaha naʻá ku ngāue aí.

Ko ʻeku taumuʻa moʻoní ke fakaʻaliʻali ange ha feituʻu, kehe mei homau ʻapí, ʻoku fakahoko ai ʻe he tokotaha kotoa ʻa e meʻa ʻoku ou kole angé ʻo ʻikai toe fakafehuʻi. ʻI heʻemau aʻu atu ʻi he hūʻangá, ʻa ia ʻoku faʻa ava ʻi he taimi pē ʻi he ofi atu ʻeku kaá, naʻá ku ʻohovale naʻe ʻikai ke ava ia. Ka naʻe haʻu ha ʻōfisa leʻo naʻe teʻeki ke u sio ai kimuʻa ʻo ʻeke mai ʻeku ID ngāué.

Naʻá ku talaange naʻe ʻikai ke u teitei fiemaʻu ha ID ke hū ki loto mo ʻeku kaá peá u fai ange ʻa e fehuʻi hīkisia angamahení: “ʻOkú ke ʻilo nai ʻa e taha ʻokú ke talanoa ki aí?”

Naʻá ne tali mai, “ʻOku ʻikai ke ʻi ai haʻo ID ngāue, ko ia ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi koe, pea ʻi he lolotonga ʻeku leʻo ʻi he ʻā ko ʻení, he ʻikai fakaʻatā koe ke ke hū mai ki lotó ni taʻe ʻi ai haʻo ID totonu.”

Naʻá ku fakakaukau ke sio ʻi he sioʻatá ki mui, ka naʻá ku ʻiloʻi naʻe lolotonga maʻu e fiefia hoku ongo ʻofefiné ʻi he meʻa ʻoku hokó! Naʻe kalokalo hoku uaifí he tafaʻakí ʻi heʻene taʻefiemālie ki heʻeku tōʻongá. Ko ʻeku feinga fakaʻosí ko e kole fakamolemole ki he tangata leʻó ʻi heʻeku angakovi kiate iá. Naʻá ne pehē mai, “ʻOku ou fakamolemoleʻi koe, ka he ʻikai ke ke hū mai ʻi he ʻahó ni kapau ʻoku ʻikai haʻo ID ngāue!”

Naʻá ku fakaʻuli māmālie leva ʻo foki ki ʻapi ke ʻomai ʻeku ID, pea ako ʻa e lēsoni mahuʻinga ko ʻení: ʻI heʻetau fili ke ʻoua ʻe loto-fakatōkilaló, ʻe fakamaaʻi ai kitautolu.

ʻOku tau lau ʻi he tohi Lea Fakatātaá, “Ko e fielahi ʻa e tangatá ʻe fakahifo ai ia ki lalo; ka ʻe poupou hake ʻa e laumālie ʻo e angavaivaí ʻaki ʻa e ongoongo lelei.”2 Ke fakatupulaki ʻa e loto-fakatōkilaló, kuo pau ke mahino kiate kitautolu ʻa hono ʻuhinga moʻoni ʻi he ongoongoleleí.

ʻOku fetoʻoaki ʻe he niʻihi ʻa e loto-fakatōkilaló mo ha ngaahi meʻa hangē ko e masivá. Ka ʻoku tokolahi ha niʻihi ʻoku masiva kae loto-hīkisia, pea tokolahi ha niʻihi ʻoku maʻumeʻa kae loto-fakatōkilalo. Ko e niʻihi ko ia ʻoku nau mā pe fakaʻakiʻakimuí ʻe malava ke hā mai ʻoku nau anga fakatōkilalo ka ʻoku fonu honau lotó ʻi he hīkisia.

Ko e hā leva ʻa e loto-fakatōkilalo? Fakatatau ki he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, ko ha “[loto-fiemālie ke tali e finangalo ʻo e ʻEikí. … Ke akoʻingofua. … Ko ha meʻa matuʻaki mahuʻinga ia ki he tupulaki fakalaumālié].”3

ʻOku lahi fau ha ngaahi faingamālie kiate kitautolu kotoa ke fakatupulaki ʻa e anga faka-Kalaisi ko ʻení. ʻOku ou fie tomuʻa vakaiʻi ʻa e tuʻunga loto-fakatōkilalo kuo tau ʻi aí, pe totonu ke tau ʻi aí, ʻi he muimui ki he akonaki ʻa hotau palōfitá. ʻE lava ke hoko ʻeni ko ha kiʻi sivi fakafoʻituitui:

  • ʻOku tau lea ʻaki nai ʻa e hingoa kakato ʻo e Siasí ʻi heʻetau ngaahi fakafetuʻutakí? Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “Ko hono toʻo e huafa ʻo e ʻEikí mei he Siasi ʻo e ʻEikí ko ha ikuna kāfakafa ia kia Sētane.”4

  • ʻOku tau tuku nai ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻaki hono tali ʻa e fakaafe pau ʻa hotau palōfitá? “ʻI he ʻahó ni ʻoku ou kole ki hotau kāingalotú ʻi he feituʻu kotoa pē ke nau taaimuʻa ʻi hono siʻaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga mo e tōʻonga ʻo e faifakamāú.”5

  • ʻOku tau ikunaʻi nai ʻa e māmaní, ʻo falala lahi ange ki he tokāteline ʻo Kalaisí ʻo laka ange ʻi he fakakaukau ʻa e tangatá, ʻo hangē ko e akonaki hotau palōfitá?6

  • Kuo tau hoko nai ko ha kau faʻa fakalelei ʻo lea ʻaki ʻa e ngaahi meʻa lelei ki he kakaí? Naʻe akoʻi kitautolu ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi he konifelenisi lahi kuo ʻosí ki he meʻá ni: “Kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku māʻoniʻoni, fakaʻofoʻofa, pe ongoongo lelei pe feʻunga mo hono vīkivikiʻí ʻa ia te tau lava ʻo lea ʻaki ki ha taha—ʻo tatau ai pē pe kiate ia tonu pe ʻi he ʻikai ke ne ʻi aí—ʻoku totonu ke hoko ia ko ʻetau tuʻunga moʻui ʻo e fetuʻutakí.”7

Ko ha ngaahi fakahinohino faingofua ʻeni kae mālohi. Manatuʻi, ko e meʻa pē naʻe fiemaʻu ke fakahoko ʻe he kakai ʻo Mōsesé ka nau moʻuí ko ʻenau mamata ki he ngata palasa naʻe hiki haké.8 Ka “ko e meʻa ʻi hono faingofua ʻo e foungá, pe ko hono faingofuá, naʻe ʻi ai ʻa e tokolahi naʻe mate ai.”9

Lolotonga e konifelenisí ni, kuo tau fanongoa pea te tau fanongo ki he akonaki taʻetūkua hotau kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. Ko ha polokalama tonu ia ke fakatupulaki ai ʻa e loto-fakatōkilaló pea fakavaivaiʻi ʻetau ngaahi fakakaukau mālohí ki ha ʻilo lahi ange ʻoku folofola mai ʻa e ʻEikí fakafou ʻi he kau taki ko ʻeni kuo filí.

Kae mahulu hake aí, ʻi hono fakatupulaki e loto-fakatōkilaló, kuo pau foki ke mahino kiate kitautolu pea tau tali, ʻoku ʻikai lava ke tau ikunaʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá pe aʻusia hotau tuʻunga malava kakató ʻiate kitautolu pē. ʻE pehē ʻe he kau lea, faʻu tohi, faiako mo e kau tākiekina fakalotolahi ʻi he māmaní, tautautefito ki he ngaahi meʻa fakatekinolosiá, ʻoku makatuʻunga ʻa e meʻa kotoa pē ʻiate kitautolu mo ʻetau ngāué. ʻOku tui ʻa e māmaní ki he nima ʻo e kakanó.

Ka kuo tau ako ʻi he ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻoku tau fakafalala lahi ki he lelei ʻa e Tamai Hēvaní mo e Fakalelei ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, “he ʻoku [tau] ʻilo ʻoku ʻi he ʻaloʻofá ʻa [hotau] fakamoʻuí, ʻo ka hili [ʻetau] fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí.”10 Ko e ʻuhinga ia ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ke fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, he te tau maʻu kānokato ai ʻa e mālohi faifakamoʻuí, fakaiviá, mo fakahaohaoa ʻo Sīsū Kalaisí ʻi Heʻene Fakaleleí.

ʻOku hoko ʻa e kau fakauike ki he houalotu sākalamēnití mo e moihū maʻu pē ʻi he temipalé ke kau ʻi he ngaahi ouaú ke maʻu mo fakafoʻou ʻa e ngaahi fuakavá, ko ha fakaʻilonga ʻoku tau fakatokangaʻi ʻetau fakafalala ki he Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻE fakaafeʻi ai Hona mālohí ki heʻetau moʻuí ke tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau ngaahi palopalemá pea iku ai ʻo aʻusia ʻa e ʻuhinga hotau fakatupú.

Ne ʻikai fuoloa mei hono toe siviʻi ʻeku tuʻunga loto-fakatōkilaló mo e mahino ʻeku fakafalala ki he ʻEikí. Naʻá ku heka tekisī ki malaʻe vakapuna ke u folau ki ha feituʻu naʻe ʻi ai ha tūkunga faingataʻa ʻaupito ke fakaleleiʻi. Naʻe ʻikai kau ʻa e fakaʻuli tekisií ki he Siasí, pea naʻá ne sio mai ʻi he sioʻata ki muí ʻo pehē mai, “ʻOku lava ʻo tala ʻoku ʻikai ke ke sai ʻi he ʻahó ni!”

Ne u fehuʻi ange “ʻOkú ke lava ʻo tala?”

Naʻá ne pehē mai, “ʻIo.” Peá ne pehē mai leva, “ʻOku lava pē ke u ongoʻi ʻoku ʻikai lelei!”

Naʻá ku fakamatala ange ʻoku ʻi ai ha tūkunga faingataʻa ke fakaleleiʻi peá ne fehuʻi mai leva, “Kuó ke fai e meʻa kotoa pē ʻi ho mālohí ke fakaleleiʻi ʻaki?”

Naʻá ku talaange kuó u fai e meʻa kotoa ne u lavá.

Naʻá ne pehē mai leva, “Tuku leva ia ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, pea ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa.”

Te u talaatu pē naʻá ku ongoʻi ke fehuʻi ange, “ʻOkú ke ʻilo ko hai ʻokú ke talanoa ki aí?” Ka naʻe ʻikai ke u fai ia! Naʻá ku lotu loto-fakatōkilalo ki he ʻEikí ʻi he folau houa ʻe taha ko iá, ʻo kole ha tokoni fakalangi. ʻI heʻeku hifo mei he vakapuná, naʻá ku ʻiloʻi ai kuo fakaleleiʻi ʻa e tūkunga faingataʻá pea ʻoku ʻikai toe fiemaʻu ia ke u ʻi ai.

Kāinga, ʻoku mahino mo fakafiemālie ʻa e fekaú, fakaafé mo e talaʻofa mei he ʻEikí: “Ke ke loto-fakatōkilalo; pea ʻe tataki nima koe ʻe he ʻEiki ko ho ʻOtuá, pea foaki kiate koe ʻa e tali ki hoʻo ngaahi lotú.”11

Fakatauange te tau loto-fakatōkilalo ke muimui ʻi he faleʻi hotau kau palōfitá pea tali ko e ʻOtuá pē mo Sīsū Kalaisi te Na lava ʻo liliu kitautolu—fakafou ʻi he ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻi Hono Siasí—ki hotau tuʻunga lelei taha ʻi he moʻuí ni, pea fakahaohaoaʻi kitautolu ʻia Kalaisi ʻi ha ʻaho. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.