Konifelenisi Lahi
ʻOku ʻAfioʻi mo ʻOfaʻi Koe ʻe he ʻOtuá.
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2023


ʻOku ʻAfioʻi mo ʻOfaʻi Koe ʻe he ʻOtuá.

ʻOku fakataumuʻa kotoa ʻa e palani ʻo e fiefia ʻa e ʻOtuá maʻau. Ko ʻEne fānau fakaʻofoʻofa mo mahuʻinga lahi koe.

ʻI he taʻu ʻe ono kuohilí, naʻe fononga poʻuli atu ai homau fāmilí ʻo ofi atu ki he kolo ko ʻOkifōtí. Hangē ko e angamaheni ʻo e fanaú, naʻe fiemaʻu ke mau mālōlō, ko ia naʻa mau maʻu ai ha pausa ʻoku tuʻu fakataha mo ha ngaahi falekoloa mo e falekai. Naʻa mau hifo ʻo fakateholo atu ki he ngaahi falé, pea foki mai ke hoko atu ʻemau fonongá.

Hili ha miniti ʻe hongofulu mā nima, naʻe fai mai ʻe homa foha lahí ha fehuʻi mahuʻinga: “Ko fē ʻa Sesipā?” ʻOku faʻa tangutu tokotaha maʻu pē ʻa Sesipā ʻi he sea mui ʻo e kaá. Naʻa mau pehē naʻá ne mohe, pe toitoi pe fai ha meʻa fakaoli.

ʻI hono vakaiʻi fakalelei ʻe hono tokouá kimui ʻi he kaá, naʻa mau ʻiloʻi ai naʻe ʻikai ke ʻi ai homa foha taʻu nimá. Naʻa mau fuʻu hohaʻa lahi. ʻI heʻemau tafoki ke foki ki he pausá, naʻa mau kolea ki he Tamai Hēvaní ke malu pē ʻa Sesipā. Naʻa mau tā ki he polisí ʻo fakahoko ki ai ʻa e meʻa naʻe hokó.

ʻI heʻemau aʻu atu mo e loto hohaʻá, hili ia ha miniti ʻe 40 tupu, naʻa mau sio ki he ongo meʻalele polisi ʻi he tauʻanga meʻalelé ʻoku ulo pē ʻena māmá. Naʻe ʻi loto ʻi he kā ʻe taha ʻa Sesipā ʻo fai ʻene vaʻinga . He ʻikai ke toe ngalo ʻa e fiefia naʻa mau maʻu ʻi he toe feʻiloaki mo iá.

ʻOku nofotaha ʻa e ngaahi akonaki mo e talanoa fakatātā ʻa e Fakamoʻuí ʻi he tānaki fakataha, fakafoki, pe feinga ke kumi ʻa ia kuo fakamoveteʻi pe molé. Naʻe kau ʻi he ngaahi talanoa fakatātā ko ʻení ʻa e sipi heé, paʻanga siliva naʻe molé, mo e foha naʻe molé.1

ʻI heʻeku fakakaukau he ngaahi taʻu lahi ki he meʻa ko ʻeni naʻe hoko kia Sesipaá, kuó u fakakaukau ai ki he tuʻunga fakalangi mo e mahuʻinga ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻa e mālohi huhuʻi ʻo Sīsū Kalaisí, pea mo e ʻofa haohaoa ʻo ha Tamai Hēvani ʻokú Ne ʻafioʻi koe mo au. ʻOku ou ʻamanaki ke fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi he ʻahó ni.

I. Fānau ʻa e ʻOtuá

ʻOku faingataʻa ʻa e moʻuí. ʻOku lahi ha kakai ʻoku nau ongoʻi lōmekina, tuenoa, liʻekina, pe ongosia. ʻI he taimi faingataʻá, mahalo te tau ongoʻi kuo tau hē pe ʻikai lavameʻa. ʻI heʻetau ʻiloʻi ko e fānau kotoa kitautolu ʻa e ʻOtuá mo e kau mēmipa ʻo Hono fāmili taʻengatá, te tau toe maʻu ai ʻa e ongoʻi lata pea ʻi ai mo e taumuʻa.2

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati: “ʻOku ʻi ai ʻa e tuʻunga mahuʻinga ʻoku tau tatau ai he taimí ni pea taʻengata. … ʻOkú ke hoko pea kuo pehē maʻu ai pē ko ha foha pe ʻofefine ʻo e ʻOtuá. … Ko e mahino ʻo e foʻi moʻoni ko ʻení—ʻa e mahino moʻoni mo tali iá—ko ha liliu moʻui ia.”3

ʻOua naʻa taʻemahino pe ʻaiʻainoaʻia ho mahuʻinga ki hoʻo Tamai Hēvaní. Naʻe ʻikai ke ke tupukoso pē, pe taʻe ha mātuʻa, pe hoko noa pē ʻi he anga e ʻalu ʻa e taimí. ʻI he ʻi ai ʻa e palaní, ʻoku ʻi ai ʻa e taha naʻá ne fai ia.

ʻOku ʻi ai ʻa e ʻuhinga mo e taumuʻa hoʻo moʻuí. ʻOku ʻomi ʻe he hokohoko atu hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e maama mo e mahino fekauʻaki mo ho tuʻunga fakalangí. Ko ha fānau ʻofeina koe ʻa e Tamai Hēvaní. Ko koe ʻoku ʻuhinga ai ʻa e ngaahi talanoa fakatātaá mo e ngaahi akonakí. ʻOku ʻofa lahi ʻa e ʻOtuá ʻiate koe naʻá Ne ʻomi ai Hono ʻAló ke fakamoʻui, fakahaofi mo huhuʻi koe.4

ʻOku ʻafioʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e natula fakalangi mo e mahuʻinga taʻengata ʻo e taha kotoa.5 Naʻá Ne fakamatalaʻi ʻa e founga ʻoku hoko ai e ongo fekau lalahi ke ʻofa ki he ʻOtuá mo e ʻofa ki ho kaungāʻapí ko e fakavaʻe ʻo e ngaahi fekau kotoa ʻa e ʻOtuá.6 Ko e taha hotau ngaahi fatongia fakalangí ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.7 Ko hono ʻuhinga ia ʻo ʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi, ke tau “fefuaʻaki ʻa [ʻetau] ngaahi kavengá, … tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí… , pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié.”8

ʻOku ʻikai ʻuhinga pē ʻa e tui fakalotú ki hotau vā mo e ʻOtuá; ka ʻoku fekauʻaki foki ia mo hotau vā mo e taha kotoa pē. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻa e foʻi lea faka-Pilitānia ko e tui fakalotú ʻoku haʻu mei he foʻi lea faka-Latina ko e religare, ʻoku ʻuhinga “ke haʻi” pe ke toe tonu angé, “ke toe haʻi.” ʻOku ʻuhinga ia, “ko e tui fakalotu moʻoní ke haʻi fakataha kitautolu ki he ʻOtuá pea fehaʻiʻaki ʻiate kitautolu foki.”9

ʻOku mahuʻinga moʻoni ʻa e founga feohi mo e niʻihi kehé. ʻOku akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻOku mahino ʻa e pōpoaki ʻa e Fakamoʻuí: ʻOku langaki, hiki hake, poupouʻi, fakalotoʻi, mo ueʻi fakalaumālie ʻa ʻEne kau ākonga moʻoní.”10 ʻOku toe mahuʻinga ange ʻeni ʻi he ongoʻi hotau kaungā fonongá ʻoku nau ongoʻi hē, tuenoa, fakangaloʻi pe liʻekina.

ʻOku faingofua pē hono ʻiloʻi ʻa e kakai ʻoku faingataʻaʻiá. Te tau lava ʻo kamata ʻaki hono tokoniʻi ha taha ʻi hotau fāmili, kāingalotu, pe kolo fakalotofonuá. Te tau lava foki ʻo fekumi ke fakamaʻamaʻa ʻa e faingataʻaʻia ʻo e kakai ʻe toko 700 miliona ʻoku nofo masivesivá11 pe kakai ʻe toko 100 miliona ʻoku fakamālohiʻi ke nau mavahe tupu mei he fakatangá, fekeʻikeʻí mo e fetāʻakí.12 Ko Sīsū Kalaisi ʻa e sīpinga haohaoa ʻo hono tokoniʻi kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá—fiekaiá, solá, mahakí, masivá mo e tuku pōpulá. Ko ʻEne ngāué ko ʻetau ngāue.

ʻOku akoʻi ʻe ʻEletā Keliti W. Kongo “ʻoku faʻa fakahoko fakataha ʻa ʻetau fononga ki he ʻOtuá.”13 Ko ia ai, ʻoku totonu ke hoko hotau ngaahi uōtí ko ha maluʻanga ki he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau fakangalingali lotu pē pe ʻoku tau faʻu ha ngaahi komiunitī ʻoku taumuʻa ki he moihū, manatua ʻa Kalaisi, pea fetokoniʻaki?14 Te tau lava ʻo muimui ki he akonaki ʻa Palesiteni Nalesoni ke fakasiʻisiʻi ʻa e loto-fakamāú, ʻofa lahi ange, pea fakahoko e ʻofa haohaoa ʻa Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau leá mo e tōʻongá.15

II. Ko e Mālohi Huhuʻi ʻo Sīsū Kalaisí

ʻOku hoko ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ko e fakahaaʻi moʻoni ʻo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú.16 ʻOku fakamatalaʻi ʻe he foʻi lea fakaleleí ʻa e feituʻu ʻoku “fakatahaʻi” ai ʻa kinautolu kuo nau mavahevahe pe movete.

Ko e misiona hotau Fakamoʻuí ke ʻomai ha founga ke tau foki ai ki he Tamai Hēvaní mo e fiemālie ʻi he fonongaʻangá fakatouʻosi. ʻOku ʻiloʻi ʻe he Fakamoʻuí mei Heʻene aʻusiá ʻa e founga ke poupouʻi ai kitautolu ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí.17 ʻOua naʻá ke toe fakakaukau kehe: ko Kalaisi hotau fakahaofiʻangá mo e fakamoʻuiʻanga hotau ngaahi laumālié.

ʻI heʻetau tuí, ʻokú Ne tokoniʻi kitautolu ke tau vilitaki atu kimuʻa ʻi he ngaahi faingataʻá. ʻOku hokohoko atu ʻEne fakaafe ʻofa mo mohu ʻaloʻofá:

“Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.

Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, … pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālie ki homou laumālié.”18

ʻOku ʻi ai ʻa e mālohi ʻi he fakatātā ʻo e haʻamongá. Hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā: “Ko e haʻamongá ko ha meʻangāue … ʻokú ne ʻai ke fehokotaki ʻa e ivi ʻo e monumanu hono uá pea mo fakatahaʻi mo e ngāue ʻa ha monumanu ʻe taha, ʻo na fevahevaheʻaki mo holoki ai ʻa e ngāue lahi ʻoku fakahokó. Ko e kavenga naʻe fuʻu lahi pe mahalo naʻe taʻe-malava ke fuesia ʻe he tahá, ʻe lava ʻo fua lelei mo tatau ʻe ha ongo monumanu ʻoku haʻi fakataha ʻaki ha haʻamonga [pē] taha.”19

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni: “Mou haʻu kia Kalaisi ke haʻi fakataha mo Ia pea mo Hono mālohí, koeʻuhí ke ʻoua naʻa mou toʻo toko taha pē ʻa e kavenga ʻo e moʻuí. ʻOkú ke toho ʻa e kavenga ʻo e moʻuí mo e Fakamoʻuí mo e Huhuʻi ʻo e māmaní.”20

ʻOku founga fēfē ʻetau haʻamonga pe haʻi kitautolu ki he Fakamoʻuí? ʻOku fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā:

“ʻOku hanga ʻe heʻetau fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapú ʻo haʻi kitautolu ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko hono moʻoní, ʻoku fakaafe mai ʻa e Fakamoʻuí ke tau falala pea ngāue fakataha mo Ia. …

ʻOku ʻikai pea ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau tuenoa.”21

Ki ha taha pē ʻoku mafasia, hē, puputuʻu, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke ke fai tokotaha ia.22 ʻI he Fakalelei ʻa Kalaisí mo ʻEne ngaahi ouaú te ke lava ʻo haʻamonga pe haʻi fakataha mo Ia. Te ne ʻoatu ʻa e mālohi mo e fai fakamoʻui ʻokú ke fiemaʻú ke fehangahangai mo e fonongaʻanga ʻoku ʻamanaki maí. ʻOkú Ne kei hoko pē ko e maluʻanga mei heʻetau ngaahi matangí.23

III. Ko e ʻOfa ʻa e Tamai Hēvaní

Ke fakamahino pē, ʻoku fakaoli, manavaʻofa, poto, mo longomoʻui ʻa Sesipā. Ka ko e konga mahuʻinga ʻo e talanoa ko ʻení, ʻoku ʻaʻaku ia. Ko hoku foha ia, pea ʻoku ou ʻofa ai ʻo lahi ange ʻi heʻene ʻiló. Kapau ʻoku ongoʻi peheni ha tamai ʻoku ʻikai haohaoa mo fakaemāmani ki hano fānau, ʻokú ke lava nai ʻo fakakaukau ki he ongo ʻa ha Tamai Hēvani haohaoa, nāunauʻia, ʻofa ʻo kau kiate koe?

Ki siʻoku ngaahi kaungāmeʻa ʻo e toʻu tangata kei tupu haké, Gen Z mo e Gen Alpha: Kātaki ʻo ʻiloʻi ko e tuí ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e ngāue.24 ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku tokolahi ai ʻa e “mamata kae toki tui.” ʻOku lava ke faingataʻa ʻa e tuí pea fiemaʻu ha ngaahi fili. Ka ʻoku tali ʻa e ngaahi lotú.25 Pea lava ke ongoʻi ʻa e ngaahi talí.26 ʻOku lahi ʻa e ngaahi meʻa moʻoni ʻo e moʻuí ʻoku ʻikai lava ʻo mamata ki ai; ʻoku ongoʻi, ʻiloʻi pea aʻusia ia. ʻOku nau moʻoni foki.

ʻOku finangalo ʻa Sīsū Kalaisi ke ke ʻilo pea ʻi ai ho vā fetuʻutaki mo hoʻo Tamai Hēvaní.27 Naʻá Ne akoʻi, “Ko e hā ha tangata ʻiate kimoutolu ʻoku ʻi ai hano foha, pea tuʻu ia ʻi tuʻa mo pehē, Tamai, fakaava ho falé ke u hū atu ʻo inu mo koe, pea ʻikai pehē, Hū mai, ʻe hoku foha; he ʻoku ʻaʻau ʻa ia ʻoku ʻaʻakú, pea ʻoku ʻaʻaku ʻa ia ʻoku ʻaʻaú?”28 ʻOkú ke lava nai ʻo fakakaukau ki ha toe ʻata ʻoku fakataautaha, mo ʻofa ange ʻa e ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá?

Ko ʻEne fānau koe. Kapau ʻokú ke ongoʻi hē, kapau ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi fehuʻi pe siʻi ʻa e ʻiló, kapau ʻokú ke faingataʻaʻia ʻi hoʻo ngaahi tūkungá pe fepakipaki ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié mo hoʻo fakakaukaú, tafoki kiate Ia. Lotu kiate Ia ke maʻu ha nonga, ʻofa, ngaahi tali mo e fakahinohino. Tatau ai pē ko e hā ʻa e fiemaʻú pea ko e fē ʻa e feituʻu ʻokú ke ʻi aí, lilingi atu ho lotó ki hoʻo Tamai Hēvaní . Mahalo ʻe ʻi ai ha niʻihi, te nau loto ke muimui ʻi he fakaafe ʻa Palesiteni Nalesoní ʻo “ʻeke pe ʻokú Ne moʻui—pe ʻokú Ne ʻafioʻi koe. Fehuʻi ange pe ko e hā ʻEne ongoʻi fekauʻaki mo koé. Hili ia peá ke fakafanongo.”29

Siʻi kāinga:

  • ʻIloʻi hoʻo Tamai ʻi Hēvaní. ʻOkú Ne haohaoa mo ʻofa.

  • ʻIloʻi ko hai ʻa Sīsū Kalaisi.30 Ko Ia hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. Haʻi koe mo kinautolu ʻokú ke ʻofa aí kiate Ia.

  • Pea ʻiloʻi ko hai koe. ʻIloʻi ho tuʻunga fakalangi moʻoní. ʻOku fakataumuʻa kotoa ʻa e palani ʻo e fiefia ʻa e ʻOtuá maʻau. Ko ʻEne fānau fakaʻofoʻofa mo mahuʻinga lahi koe. ʻOkú Ne ʻafioʻi mo ʻofeina koe.

Ko ʻeku fakamoʻoni ia ki he ngaahi moʻoni faingofua mo mālohi ko ʻení, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Luke 15:4–32.

  2. Vakai, Preach My Gospel: A Guide to Sharing the Gospel of Jesus Christ (2023), 1.

  3. M. Russell Ballard, “Children of Heavenly Father” (Brigham Young University devotional, Mar. 3, 2020), speeches.byu.edu.

  4. Vakai, Sione 3:16; Mōsaia 15:1; 3 Nīfai 17:6–10.

  5. Vakai, Preach My Gospel, chapter 3.

  6. Vakai, Mātiu 22:36–40.

  7. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 1.2, Gospel Library.

  8. Mōsaia 18:8–9.

  9. Jeffrey R. Holland, “Religion: Bound by Loving Ties” (Brigham Young University devotional, Aug. 16, 2016), speeches.byu.edu.

  10. Vakai, Russell M. Nelson, “Fiemaʻu ha Kau Faʻa-fakalelei,” Liahona, Mē 2023, 99.

  11. “ʻOku hiki hake ʻa e tokolahi ʻo e kakai ʻoku nofo masivesivá mei he toko 70 milioná ki he toko 700 miliona tupu” (“Poverty,” Nov. 30, 2022, World Bank, worldbank.org).

  12. “ʻOku tokolahi ange ʻi he toko 100 miliona tupú ʻa e kakaí ʻoku fakamālohiʻi ke nau hiki mei honau ʻapí” (“Refugee Data Finder,” May 23, 2022, United Nations High Commissioner for Refugees, unhcr.org).

  13. Gerrit W. Gong, “Loki ʻAtā ʻi he Fale Tali-fonongá,” Liahona, Mē 2021, 25.

  14. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoa, 1.3.7, Gospel Library.

  15. Vakai, Russell M. Nelson, “Fiemaʻu ha Kau Faʻa-fakalelei,” 98–101.

  16. Vakai, Sione 3:16.

  17. Vakai, ʻAlamā 7:11–12; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:8.

  18. Mātiu 11:28–29.

  19. Howard W. Hunter, “Come unto Me,” Ensign, Nov. 1990, 18.

  20. The Mission and Ministry of the Savior: A Discussion with Elder Russell M. Nelson,” Ensign, June 2005, 18.

  21. David A. Bednar, “Ke Nau Lava ʻo Fua Faingofua ʻEnau Kavengá,” Liahona, Mē 2014, 88.

  22. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kamile N. Sionisoni: “ʻE kāinga, he ʻikai ke u lava ʻo fakahoko toko taha ia, pea ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke u fakahoko toko taha, pea he ʻikai ke u fai ia. ʻI heʻeku fili ke haʻisia ki hoku Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakava kuó u fai mo e ʻOtuá, “ʻoku ou faʻa fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi ʻokú ne fakamālohiʻi aú’ [Filipai 4:13]” (“Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakafiemālié,” Liahona, Mē 2023, 82).

  23. Vakai, Saame 62:6–8.

  24. Vakai, Semisi 2:17.

  25. Vakai, Mātiu 7:7–8; Sēmisi 1:5.

  26. “Ko e [Laumālie ] Fakafiemālié (Sione 14:26). ʻE lava ʻe he fanafana ʻa e Laumālié ʻo fakanonga ʻetau manavasiʻí, lolou ʻa e ngaahi loto-hohaʻa ʻo ʻetau moʻuí, mo fakafiemālieʻi kitautolu ʻi heʻetau mamahí, ʻo hangē ko e leʻo fakanonga ʻa ha mātuʻa ʻofa ki ha fānau ʻoku tangi. ʻE lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke fakafonu kitautolu ʻaki ʻa e “ʻamanaki leleí mo e ʻofa haohaoá” mo “akoʻi [kitautolu] ʻi he ngaahi meʻa fakamelino ʻo e puleʻangá’ (Molonai 8:26; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 36:2)” (Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “Laumālie Māʻoniʻoní,” Gospel Library).

    ʻOku ‘fakamoʻoni [ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní] ʻa e Tamaí mo e ʻAló’ (2 Nīfai 31:18). Ko e mālohi pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku tau lava ai ʻo maʻu ha fakamoʻoni pau ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

    “ʻOku fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he moʻoní, pea ʻoku makatuʻunga ʻi Hono mālohí ʻa ʻetau ‘lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē’ (Molonai 10:5)” (“The Holy Ghost Testifies of Truth,” Liahona, Mar. 2010, 14, 15).

    “Ka ʻo ka haʻu ʻa e Fakafiemālié, ʻa ia te u fekau kiate kimoutolu mei he Tamaí, ko e Laumālie ʻo e moʻoni, ʻoku ʻalu atu mei he Tamaí, te ne fakamoʻoniʻi au” (Sione 15:26).

  27. Vakai, Sione 14:6–7; 17:3.

  28. Joseph Smith Translation, Matthew 7:17 (ʻi he Bible appendix).

  29. Russell M. Nelson, “Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au,” Liahona, Mē 2019, 90.

  30. Vakai, Maʻake 8:27–29.