Konifelenisi Lahi
ʻOfa ki Ho Kaungāʻapí
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2023


ʻOfa ki Ho Kaungāʻapí

Ko e manavaʻofá ko ha ʻulungaanga faka-Kalaisi ia. Ko e ola ia ʻo e ʻofa ki he niʻihi kehé pea ʻoku ʻikai hano fakangatangata.

ʻI he pongipongi ní, ʻoku ou fakaafeʻi atu kimoutolu ke mou kau mai mo au ʻi ha fononga ʻi ʻAfilika. He ʻikai ke mou mamata ki ha fanga laione, fanga sipulā, pe fanga ʻelefānite, kae mahalo, ʻi he ngataʻanga ʻo e fonongá, te mou mamata ki he founga ʻoku tali ʻaki ʻe ha kāingalotu ʻe laumano ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e fekau lahi hono ua ʻa Kalaisí ke “ʻofa ki ho kaungāʻapí” (Maʻake 12:31).

Fakakaukauloto ʻi ha kiʻi momeniti ki he feituʻu ʻuta, kelekele ʻumea ʻo ʻAfiliká. ʻOkú ke vakai mei he kelekele pakukā mo kakaá kuo lauitaʻu ʻa e teʻeki ke tō ha ʻuhá. ʻOku kolosi ʻi ho halá ha fanga pulu tokosiʻi ʻoku tutue mo ʻikai moʻui lelei pea ʻoku fakateketeka atu kinautolu ʻe ha tangata tauhi pulu Kalamosongo ʻoku pūlou ʻi ha sipi, tui senitolo, pea ʻoku totoho ʻene lué mo e ʻamanaki ke maʻu ha mohuku mo ha vai.

ʻI hoʻo fononga ʻi he hala tokakovi mo makamaká, ʻokú ke mamata ki ha ngaahi kulupu kehekehe ʻo ha fānau fakaʻofoʻofa peá ke fifili pe ko e hā ʻoku ʻikai ke nau ō ai ki he akó. ʻOku malimali mo taʻataʻalo mai ʻa e fānaú, peá ke taʻataʻalo atu ʻo malimali pē mo tō ho loʻimatá. ʻOku nofo ha peseti ʻe hivangofulu mā ua ʻo e fānau iiki taha ʻokú ke mamata ki ai ʻi he fononga ko ʻení ʻi ha tuʻunga masiva ʻi he meʻatokoní, pea ʻokú ke toʻe loto pē ʻi he loto-mamahí.

ʻOkú ke sio ʻoku ʻi muʻa ha faʻē mo ha hina vai lita ʻe hongofulu mā hiva (19 L) ʻi hono ʻulú pea mo ha hina vai ʻe taha ʻi hono nimá. ʻOkú ne fakafofongaʻi ha taha ʻo e ʻapi ʻe ua kotoa pē ʻi he feituʻu ko ʻení ʻa ia ʻoku lue fefokiʻaki ʻa e kau fafine, kei talavou mo matuʻotuʻa, ʻi ha miniti ʻe 30 tupu ʻi he halanga takitaha, ʻi he ʻaho takitaha, ki ha maʻuʻanga vai maʻa honau fāmilí. ʻOku fakafokifā pē hono lomekina koe ʻe he loto-mamahi lahi.

ʻĪmisi
Fefine ʻAfilika ʻoku fua ha vai.

Hili ha houa ʻe ua kuó ke aʻu ki ha feituʻu pulipulia, malumalu mo ʻataʻatā. Ko e feituʻu faiʻanga fakatahá ʻoku ʻikai ko ha holo pe ko ha tēniti ka ko ha ʻū lalo ʻakau lalahi ʻoku malumalu mei he laʻā vevelá. ʻI he feituʻu ko ʻení, ʻokú ke fakatokangaʻi ʻoku ʻikai lele ai ha vai, ʻikai ha ʻuhila, ʻikai ha fale mālōlō. ʻOkú ke sio takai holo peá ke ʻiloʻi ʻokú ke ʻi he lotolotonga ʻo ha kakai ʻoku nau ʻofa ki he ʻOtuá, pea ʻokú ke ongoʻi leva ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kinautolú. Kuo nau fakatahataha mai ke maʻu ha tokoni mo ha ʻamanaki lelei, pea kuó ke aʻu atu ke vahevahe ia.

Naʻe pehē ʻema fononga mo Sisitā ʻĀtení, fakataha mo Sisitā Kamila Sionisoni, ko ʻetau Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá, mo hono husepāniti ko Takí, mo Sisitā Seiloni ʻIupangikē, ko e talēkita ʻo e Ngaahi Ngāue Tokoni ʻOfa Fakaetangatá, ʻi heʻemau fononga ʻi ʻIukanitaá, ko ha fonua ʻoku ʻi ai ha kakai ʻe toko 47 miliona ʻi he ʻĒlia Lotoloto ʻa e Siasí ʻi ʻAfiliká. ʻI he ʻaho ko iá, ʻi he malumalu ʻo e ʻuluʻakaú, naʻa mau vakaiʻi ai ha ngāue ki he tuʻunga moʻui lelei ʻa e koló ʻa ia ʻoku kaungā fakapaʻanga ʻe he Ngaahi Ngāue Tokoni ʻOfa Fakaetangata ʻa e Siasí, UNICEF, pea mo e Potungāue Moʻui ʻa e puleʻanga ʻIukanitaá. Ko e ngaahi kautaha falalaʻanga ʻeni kuo filifili fakalelei ke fakapapauʻi ʻoku ngāue ʻaki fakapotopoto ʻa e paʻanga ʻofa fakaetangata kuo foaki ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí.

ʻĪmisi
Ko ha kiʻi leka ʻAfilika ʻokú ne maʻu ha tokoni

Neongo naʻe fakamamahi ʻa e mamata ki he fasi-manava ʻa e fānaú mo e ngaahi nunuʻa ʻo e mahaki fatafatá, malēliá, mo e fakalele taʻe-tukú, ka naʻe ongo mai kiate kimautolu takitaha ha tupulaki ʻo e ʻamanaki leleí ki ha kahaʻu lelei ange maʻá e niʻihi naʻa mau feʻiloakí.

ʻĪmisi
Faʻē ʻokú ne fafanga ʻene tamá

Ko ha konga ʻo e ʻamanaki lelei ko iá naʻe maʻu ia mei he angaʻofa ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní ʻa ia ʻoku nau foaki honau taimí mo ʻenau paʻangá ki he ngāue tokoni ʻofa fakaetangata ʻa e Siasí. ʻI heʻeku mamata ki hono tokoniʻi mo hiki hake ʻa kinautolu naʻe puke mo faingataʻaʻiá, naʻá ku punou hoku ʻulú ʻi he loto-houngaʻia. ʻI he momeniti ko iá, naʻe mahino lelei ange kiate au ʻa e ʻuhinga ʻa e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻí, ʻa ia naʻá Ne folofola ʻo pehē:

“Haʻu ʻa kimoutolu kuo monūʻia ʻi heʻeku Tamaí, ʻo maʻu ʻa e puleʻanga kuo teu moʻomoutolú … :

“He naʻá ku fiekaia, pea naʻa mou foaki ʻa e meʻakai kiate au; naʻá ku fieinua pea naʻa mou foaki ʻa e inu kiate au; ko e muli au pea naʻa mou fakaafeʻi au” (Mātiu 25:34–35).

Ko e kole ʻa hotau Fakamoʻuí ke “tuku ke ulo pehē hoʻomou māmá ʻi he ʻao ʻo e kakaí, koeʻuhí ke nau mamata ki hoʻomou ngaahi ngāue leleí, pea fakamālōʻia ʻa hoʻomou Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he langí” (Mātiu 5:16; vakai foki ki he ongo veesi 14–15). ʻOku fakatupulaki ʻe hoʻomou ngaahi ngāue leleí ʻa e moʻuí mo fakamaʻamaʻa ʻa e kavenga ʻa ha kakai ʻoku vivili ʻenau fiemaʻú, pea naʻe fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá ʻi he feituʻu mamaʻo ko ia ʻi he māmaní.

ʻI he ʻaho ʻafu mo efua ko iá, ʻoku ou fakaʻamuange mai naʻa mou fanongo ki heʻenau lotu fakafetaʻi ʻi he loto-houngaʻia ki he ʻOtuá. Naʻa nau fiemaʻu ke u lea atu kiate kimoutolu ʻi heʻenau lea faka-Kalamosongó, “Alakara.” Mālō ʻaupito.

Naʻe fakamanatu mai ʻe heʻemau fonongá ʻa e talanoa fakatātā ʻo e tangata Samēlia leleí, ʻa ia naʻá ne fononga ʻi ha hala efua, ʻikai ke tatau mo e hala naʻá ku fakamatalaʻí, ko ha hala mei Selusalema ki Selikō. ʻOku akoʻi mai ʻe he Samēlia ngāue fakaetauhi ko ʻení ʻa e ʻuhinga ke “ʻofa ki ho kaungāʻapí.”

Naʻá ne mamata ki ha “tangata ʻe toko taha …[ʻa ia naʻe] moʻua ia ki he kau kaihaʻá, pea naʻa nau vete ʻiate ia ʻa hono ngaahi kofú, mo taaʻi ia, pea nau ʻalu mei ai kuó ne mei mate” (Luke 10:30). Pea naʻe “manavaʻofa lahi” ʻa e tangata Samēliá kiate ia (Luke 10:33).

Ko e manavaʻofá ko ha ʻulungaanga faka-Kalaisi ia. Ko e ola ia ʻo e ʻofa ki he niʻihi kehé pea ʻoku ʻikai hano fakangatangata. Ko Sīsū ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní ʻa e sīpinga haohaoa ʻo e manavaʻofá. ʻI heʻetau lau “naʻe [tutulu] ʻa Sīsuú” (Sione 11:35), ko e kau fakamoʻoni kitautolu, ʻo hangē ko Mele mo Māʻatá, ki Heʻene manavaʻofá, ʻa ia naʻe fakatupunga ai ʻEne ʻuluaki toʻe ʻi he laumālié pea mamahi ia (vakai, Sione 11:33). ʻOku ʻi he Tohi ʻa Molomoná ha sīpinga ʻo e manavaʻofa ʻa Kalaisí, naʻe hā mai ʻa Sīsū ki ha kakai tokolahi ʻo Ne folofola ange:

“ʻOku ʻi ai [nai] hamou niʻihi ʻoku ketu, pe kui, pe heke, … pe tuli, pe puke ʻi ha mahaki ʻe taha? ʻOmi ʻa kinautolu ki heni pea te u fakamoʻui ʻa kinautolu, he ʻoku ou ʻofa mamahi kiate kimoutolu. …

“… Pea naʻá Ne fakamoʻui ʻa kinautolu kotoa pē” (3 Nīfai 17:7, 9).

Neongo ʻetau ngaahi ngāue kotoa pē, ka he ʻikai ke tau lava ʻo fakamoʻui ʻa e tokotaha kotoa pē, ka te tau lava takitaha ʻo fakahoko ha liliu ki he leleí ʻi he moʻui ʻa ha taha. Ko ha kiʻi tamasiʻi siʻisiʻi naʻá ne foaki ʻa e foʻi mā ʻe nimá mo e mataʻi ika ʻe uá ʻa ia naʻe fafanga ʻaki ʻa e toko nima afé. Te tau ala fehuʻia ʻetau foakí, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he ākonga ko ʻAniteluú fekauʻaki mo e maá mo e iká, “Ka ko e hā ia ʻi he fuʻu tokolahí?” (Sione 6:9). ʻOku ou fakapapauʻi atu: ʻoku feʻunga ʻānoa ke foaki pe ke fakahoko ʻa e meʻa ʻokú ke malavá pea toki fakaʻatā ʻa Kalaisi ke Ne fakalahi hoʻo ngāué.

ʻI he meʻá ni, naʻe fakaafeʻi kitautolu ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani, ʻa e “koloaʻia pe masiva, … ke tau ‘fai ʻa ia ʻoku tau lavá’ ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu tokoni ai e niʻihi kehé.” Naʻá ne fakamoʻoni leva, ʻo hangē ko ia ʻoku ou fai atú, ʻe “tokoniʻi mo tataki koe [ʻe he ʻOtuá] ʻi [hoʻo] ngāue ʻofa ʻo e tuʻunga faka-ākongá” (“ʻIkai ko e Kau Kolekole Kotoa pē Kitautolu?,” Liahona, Nov. 2014, 41).

ʻI he fonua mamaʻo ko iá, ʻi he ʻaho fakangalongataʻa ko iá, naʻá ku tuʻu ko ha fakamoʻoni ʻi he taimi ko iá pea ʻoku ou tuʻu ko ha fakamoʻoni he taimí ni ki he manavaʻofa mālohi fakaeloto mo liliu-moʻui ko ia ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻa e koloaʻiá mo e masivá.

ʻOku hokohoko atu ʻa e talanoa fakatātā ʻo e tangata Samēlia leleí ʻi heʻene “nonoʻo ʻa e lavea [ʻo e tangatá] … ʻo ne tauhi iá” (Luke 10:34). ʻOku hoko ʻa e ngaahi ngāue ʻa e tokoni ʻofa fakaetangata ʻa hotau Siasí ke ueʻi ai kitautolu ke tau tokoni vave ki he ngaahi fakatamaki fakaenatulá pea mo nonoʻo ʻa e ngaahi lavea ʻo e mahakí, fiekaiá, mate ʻa e fānau valevalé, fasi-manavá, kumi hūfangá ʻoku mafola ʻi he māmaní, pea mo e ngaahi kafo ʻo e loto-foʻí, loto-mamahí mo e siva ʻa e ʻamanakí ʻoku ʻikai ke faʻa fakatokangaʻí.

Naʻe “toʻo [ʻe he tangata Samēliá] ʻa e tenali ʻe ua, ʻo ʻatu ki he matāpulé, ʻo ne pehē ki ai, Ke ke tauhi ia” (Luke 10:35). ʻI heʻetau hoko ko ha siasí ʻoku tau houngaʻia ʻi heʻetau kaungāngāue mo e “kau fie tokoní” pe ngaahi kautaha kehe hangē ko e Ngaahi Ngāue Tokoni ʻa e Katoliká, UNICEF, mo e Kolosi Kulá/Red Crescent ke tokoni ʻi heʻetau ngaahi ngāue ʻofa fakaetangatá. ʻOku mau houngaʻia tatau pē ʻi hoʻomou “tenali ʻe uá” pe sēniti ʻe uá ʻa ia ʻoku tokoni ke fakamaʻamaʻa ʻa e kavenga ʻoku fefaʻuhi mo e kakai tokolahi ʻi he funga ʻo e māmaní. Mahalo he ʻikai ke ke ʻiloʻi ʻa e kakai ʻoku ʻave ki ai hoʻo taimí, paʻangá, mo e sēnití ka ʻoku ʻikai fiemaʻu ʻe he manavaʻofá ke tau ʻiloʻi kinautolu; ʻokú ne fiemaʻu pē ke tau ʻofa kiate kinautolu.

Mālō, Palesiteni Lāsolo M.Nalesoni, hono fakamanatu mai ko e “taimi ʻoku tau ʻofa ai ki he ʻOtuá ʻaki e kotoa hotau lotó, ʻokú Ne fakatafoki hotau lotó ki he lelei ʻa e niʻihi kehé” (“Ko e Fekau Lahi Hono Uá,” Liahona, Nōvema 2019, 97). ʻOku ou fakamoʻoni ʻe tupulaki ʻiate kitautolu takitaha ʻa e fiefiá, melinó, anga fakatōkilaló, mo e ʻofá ʻi heʻetau tali ʻa e kole ʻa Palesiteni Nalesoni ke fakatafoki hotau lotó ki he lelei ʻa e niʻihi kehé pea mo e tautapa ʻa Siosefa Sāmita ke “fafanga ʻa e fiekaiá, fakakofuʻi ʻa e telefuá, tokonaki maʻá e uitoú, holoholoʻi ʻa e loʻimata ʻo e paeá, [pea] fakafiemālieʻi ʻa e mamahí, ʻo tatau ai pē pe ʻi he Siasi ko ʻení, pe ʻi ha siasi kehe, pe ʻikai kau ki ha siasi, ʻi ha feituʻu pē [te tau ʻilo ai] kinautolu” (“Editor’s Reply to a Letter from Richard Savary,” Times and Seasons, Mar. 15, 1842, 732).

ʻĪmisi
‘Eleta Ardern mo Palesiteni Camille N. Johnson mo ha fānau ʻAfilika.

ʻI he kotoa ʻo e ngaahi māhina ko ia kuo hilí, naʻa mau ʻilo ʻa e fiekaiá mo e faingataʻaʻiá ʻi ha feituʻu pakukā mo efua pea naʻa mau hoko ko e kau fakamoʻoni ki he hāsino mei honau fofongá ʻa e siʻi kole tokoní. Naʻa mau toʻe ʻi he laumālié pea mamahi (vakai, Sione 11:33), ʻi he founga pē ʻamautolu, ka neongo iá naʻe fakavaivaiʻi ʻa e ngaahi ongo ko iá ʻi heʻemau mamata ki hono fakahaaʻi ʻa e manavaʻofa ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke fafanga ʻa e fiekaiá, tokonaki maʻá e uitoú, pea naʻe fakafiemālieʻi ʻa e faingataʻaʻiá pea holoholoʻi honau loʻimatá.

Fakatauange ke tau sio maʻu pē ki he tuʻunga lelei ʻo e niʻihi kehé pea fakahaaʻi ʻi he lea mo e ngāue ʻoku tau “loto ke fefuaʻaki ʻa [ʻetau] ngaahi kavengá” (Mōsaia 18:8), ke “nonoʻo ʻa e loto-mafesí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:42), pea ke tauhi ʻa e fekau lahi hono ua ʻa Kalaisí ke “ʻofa ki ho kaungāʻapí” (Maʻake 12:31). ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.